Oluja je počela u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza 1995., u mirno, ljetno jutro koje mnogima nije nagovještavalo nikakve neobične događaje, a uskoro se pokazala kao vihor koji je izmijenio lice do tada porobljene i raskomadane Hrvatske. Vojno redarstvena operacija Oluja, kojom je Hrvatska u samo 84 sata oslobodila više od 10.000 četvornih kilometara okupiranog područja, ostat će upamćena kao briljantna, po mnogo čemu jedinstvena akcija koja je promijenila geostratešku sliku u Europi.
U međuvremenu, taktika i operacijski detalji Oluje izučavaju se na svjetskim vojnim učilištima, uključujući i one u Sjedinjenim Državama.
Ogledni primjer uspješne vojne operacije
Bivši američki ministar obrane James Mattis 2017. rekao je: “Proučavajući Oluju, moram naglasiti kako je ona izmijenila tijek povijesti i zbog toga se danas o njoj uči na američkim vojnim školama kao o primjeru dobro pripremljene i provedene vojne operacije”.
>Oluja: Znate li da se o ovoj vojno redarstvenoj operaciji uči na američkim vojnim učilištima?
Nakon topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca, na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu činile su gardijske brigade podpomognute specijalnom policijom MUP-a, hrvatskim gardijskim zdrugom, te domobranskim i pričuvnim postrojbama.
Već drugog dana operacije provedeno je 80 posto planiranih borbenih zadaća.
U samo 84 sata vojno redarstvene operacije Oluja oslobođeno je više od 10.000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja.
>Detaljna kronologija najveće hrvatske pobjede: Sve je počelo 4. kolovoza u pet sati ujutro
“Kad je krenuo prvi napad nije bilo baš lako. Bio je to žestoki otpor. S vojničke strane bili su u boljoj poziciji, na višem terenu, mi smo napadali brdo, ali opet je odigrala ulogu volja. Nakon teških borbi 6. kolovoza oko 5 sati ušlo se u grad Petrinju u centar. To je bio trans, postali smo svjesni tek nakon par dana što smo napravili”, opisao je hrvatski branitelj Vlado Dumbović.
Simbolika Knina Olujom dobila novu dimenziju
Oslobođenje Knina, starog kraljevskog grada i simbola hrvatske državnosti koji se tih godina bio pretvorio u simbol velikosrpske pobune, ulio je hrabrost i optimizam i svima onima koji su do tog trenutka promatrali tijek zbivanja s nepovjerenjem u učinkovitost hrvatske oružane sile.
>Biskup Bogdan u Kninu: ‘Oluja je bila odgovor na politiku sustavnog etničkog čišćenja naroda iz njegove domovine’
Drugog dana operacije, 5. kolovoza 1995. oko 9.30 samo tridesetak sati nakon početka akcije, postrojbe četvrte i sedme gardijske brigade Hrvatske vojske ušle su u Knin.
Kanadski pukovnik Andrew Leslie, kasniji zapovjednik kanadske vojske i navodno jedan od ključnih svjedoka haaškog tužiteljstva generalima Čermaku, Markaču i Gotovini, u vrijeme zapovjednik zaštitnih snaga UN-a (UNCRO) u Kninu, tada je izjavio: “Operacija Oluja kao operacija iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema NATO-vim standardima”.
Žrtve ugrađene u hrvatsku slobodu
U akciji je poginuo 241 hrvatski branitelj, 1.430 ih je ranjeno.
“Bez njihovog doprinosa, bez žrtve koju smo podnijeli, bez hrabrosti i odlučnosti bez mudrih odluka ne bismo imali tako briljantnu vojno redarstvenu akciju kao što je bila Oluja”, rekao je Tomo Medved, ministar branitelja.
Unatoč pozivu predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti da ostanu, veliki broj njih otišao je iz Hrvatske.
Oslobađajućom presudom trojici hrvatskih generala potvrđena je legitimnost operacije Oluja.
>16. studenoga 2012. – oslobođeni hrvatski heroji Gotovina i Markač
”Velikosrpska politika izvršila je agresiju pomoću JNA na našu zemlju i Hrvatska je imala puno i legitimno pravo osloboditi svoj teritorij”, rekao je ministar Medved.
Šire značenje Oluje
Zahvaljujući akciji, nakon četiri godine okupacije, hrvatski građani konačno su se mogli vratiti u svoje domove, a Olujom su stvoreni preduvjeti i za mirnu reintegraciju Hrvatskog Podunavlja.
>Odvjetnik Mišetić: ‘Hrvatska nije počinila agresiju na BiH, uspostava Herceg-Bosne nije UZP‘
Srpska vojna sila, koja je do tada dominirala u jugoistočnoj Europi, doživjela je konačni slom i pokazala potpuno rasulo, a u novoj geostrateškoj slici Europe Hrvatska je prepoznata kao međunarodni čimbenik.
Oluja je donijela prekretnicu na bojišnici i u susjednoj Bosni i Hercegovini, jer je njome deblokiran Bihaćki džep koji je do tada bio u okruženju srpskih snaga.
U spomen na Oluju, 5. kolovoza se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
