Paket antiinflacijskih mjera Vlade RH koji vrijedi do 1. travnja najvjerojatnije će se produžiti. Građani Hrvatske će tako i dalje struju i plin plaćati po subvencioniranim cijenama, a zamrznute cijene 30 osnovnih namirnica ostat će netaknute. Tako barem govore prve najave dužnosnika Vlade koje, uoči izbora, djeluju vrlo izgledno.
>Zašto vi ne upravljate svojim novcem kako funkcionira mirovinski sustav?
Superizborna je godina u kojoj ćemo na izbore izlaziti čak tri puta. Izabrat ćemo nove saborske zastupnike koji će onda unutar Hrvatskog sabora izglasati novu Vladu RH, poslat ćemo novi kontingent zastupnika u Europski parlament, a koncem godine imamo priliku birati i Predsjednika RH. Od svih izbora nemjerljivo najbitniji su svakako parlamentarni izbori koji će u mnogočemu odrediti budući smjer Hrvatske.
Kako bi se pobrinuli da ostanu na vlasti i donose najbitnije odluke za društvo, vladajuća koalicija predvođena HDZ-om zasigurno priprema set predizbornih “poklona” koji će ići u korist većini građana.
U tom kontekstu treba promatrati i nedavna porezna rasterećenja, podizanje koeficijenata u javnom sektoru kao i najavljen nastavak subvencija energenata i zamrzavanja cijena nekih artikala.
>Inflacija u Hrvatskoj 4,8%, znatno iznad prosjeka eurozone
Peti antiinflacijski paket mjera Vlade
Aktualni antiinflacijski paket mjera Vlade, koji vrijedi do 1. travnja ove godine, donesen je na sjednici Vlade 14. rujna 2023. Njegova je vrijednost 464 milijuna eura. Ovaj paket obuhvatio je zamrzavanje cijene energenata, ograničenje cijene 30 prehrambenih artikala i osigurao je novčanu pomoć najugroženijim društvenim skupinama.
Visina cijena energenata najbitniji je segment u određivanju cijena svih drugih proizvoda. Zbog toga je Plenkovićeva vlada, suočena s ubrzanom inflacijom, zamrznula cijene plina i električne energije za građane, državne i lokalne institucije, ali i za srednje i malo poduzetništvo. U Hrvatskoj su zbog toga cijene ovih energenata jedne od najnižih u EU.
Osim energenata i cijene hrane uvijek su pod povećalom javnosti. Njihova cijena utječe na sve građane i u najvećoj mjeri formira njihovo mišljenje o inflaciji. Zbog toga su i pritisci za državnim intervencijama u ovom području bili najizraženiji. Vlada je reagirala te su do 1. travnja ograničene cijene 30 osnovnih prehrambenih artikala poput suncokretovog ulja, mlijeka, brašna, svježih jaja, sira…
>Penava: Možemo i Plenkovićev HDZ vode identičnu globalističku i slugansku politiku
Kao i s drugim ekonomskim nedaćama s inflacijom se najteže bore najugroženiji slojevi društva čija je ekonomska moć i tako slaba. To su nezaposleni, umirovljenici i osobe s invaliditetom. Njima je Vlada osigurala jednokratne financijske dotacije iz državnog proračuna u iznosima od 100-150 eura.
Habijan: Nastojat ćemo produžiti paket i nakon 1. travnja
Iz Vlade se još službeno ne oglašavaju vezano uz izgled novih antiinflacijskih mjera nakon 1. travnja. Izgledno je tek da će se one nastaviti, barem u nekom obliku. U tom smjeru idu i izjave ministra gospodarstva Damira Habijana od pred nekoliko dana koju je prenio Dnevnik.hr.
“Sigurno će Vlada kao i do sad vodit računa da taj cjenovni udar ne dođe na teret građana i gospodarstva. Prema tome te mjere i te cijene o kojima sada govorimo obuhvaćene ovim paketima nastojat ćemo da se produže i nakon prvog travnja”.
Od konkretnih poteza potvrđeno je da će PDV na plin, drva, pelete i brikete ostati pet posto.
“Vlada se na to odlučila zbog toga što je procijenjeno kako je u energetskom sektoru još uvijek nestabilna situacija vidljivi su inflatorni pritisci pa se procijenilo da bi ova mjera pomogla ublažavanju situacije”, poručila je Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija.
>Pao dogovor: Plenković i Milanović izabrali novog načelnika Glavnog stožera OS
Inflacija u Hrvatskoj
Inflacija u eurozoni blago je oslabila u siječnju, a Hrvatska se svrstala uz Estoniju s najsnažnijim rastom potrošačkih cijena, znatno većim od prosjeka, pokazali su izračuni Eurostata.
U siječnju je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 2,8 posto, izračunali su statističari.
Najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini bilježila je na početku godine Estonija, za 5,0 posto, slijedi Hrvatska sa stopom inflacije mjerenom HICP-om od 4,8 posto.
