Hrvatski sabor ovoga će tjedna započeti redovnu sjednicu na kojoj će donijeti odluku o svom raspuštanju, a najave su da će se to dogoditi do petka, 25. rujna.
Posljednja saborska sjednica u aktualnom sazivu počinje u srijedu, 16. rujna, a planirana je za 16., 17., 18., 22., 23., 24. i 25. rujna.
Zastupnike prije raspuštanja očekuje opsežan posao, pa već sad u Saboru procjenjuju da će se sve dane raditi do kasno u noć. Dnevni red je vrlo opširan, na njemu je gotovo sto točaka, no jasno je da sve neće biti raspravljene, nego će se odraditi najvažnije.
Iz Banskih dvora već su stigli zakonski prijedlozi koji uređuju probleme građana s kreditima u “švicarcima”, potom prijedlozi Obiteljskog zakona i Zakona o poticanju ulaganja. U Saboru se čekaju izmjene državnoga proračuna, te odluka o privremenom financiraju i sa njima povezani zakoni.
Premijer Zoran Milanović Saboru treba predstaviti godišnje izvješće o problemima i stanju u društvu, te o aktivnostima svoje Vlade. Na podnošenje tog izvješća obvezuje ga saborski Poslovnik koji precizira da ga premijer podnosi na početku drugog redovitog zasjedanja, dakle jesenskog, i u usmenoj formi. Kad bi se to moglo dogoditi, u Saboru u ponedjeljak nisu mogli ništa reći.
Saborska bi većina već ovoga tjedna trebala pripremi odluku o raspuštanju Sabora za čije je izglasavanje potrebno 76 glasova. Raspusti li se Sabor 25. rujna, to će biti prije nego mu istekne mandat koji traje četiri godine, a broji se od dana konstituiranja – u aktualnom slučaju od 22. prosinca 2011. godine.
Nakon što se Sabor raspusti, Hrvatsku čekaju parlamentarni izbori, a oni će se održati jedne nedjelje od 25. listopada do 22. studenog. Kada točno odlučit će predsjednica Republike.
Neovisno o tome što će se Sabor raspustiti, zastupnici će imati mandat do konstituiranja novog, osmog saziva Sabora. To pak znači da će imati i sadašnja prava – plaću, paušal, troškove prijevoza itd.
O datumu redovnih izbora odlučuje predsjednica, o datumu prijevremenih Milanović
Dan provedbe izbora određuje se odlukom o raspisivanju izbora, a sam dan provedbe izbora mora biti neradni dan. Znači Predsjednica je ta koja raspisuje izbore kad su u pitanju redovni parlamentarni izbori, no kad su u pitanju prijevremeni parlamentarni izbori, tada o datumu odlučuje Zoran Milanović i vladajuća većina u Saboru.
Predsjednica raspisuje parlamentarne izbore:
U slučaju da dođe do isteka mandata aktualne Vlade, a to je 22. prosinca 2015. godine. Tada Kolinda Grabar-Kitarović mora raspisati parlamentarne izbore najkasnije u roku od 60 dana, znači 22. veljače. Kako izbori moraju biti na neradni dan, a to je nedjelja, tada je krajnji datum izbora 21. veljače 2016. godine. Predsjednica odluku o datumu mora donijeti najmanje 30 dana prije određenog datuma izbora.
Premijer raspisuje parlamentarne izbore:
Ukoliko vladajuća većina (SDP) odluči prijevremeno raspustiti Hrvatski sabor, tada bi se održali prijevremeni parlamentarni izbori, a rok za raspisivanje izbora bio bi 45 do 60 dana nakon raspuštanja Sabora. O datumu tih izbora odlučuje Zoran Milanović, vođa vladajuće većine u Saboru.
