Pejčinović Burić: Hrvatska i Slovenija različito gledaju na arbitražnu odluku, ali život i suradnja idu dalje

Foto: fah

Zagreb i Ljubljana različito gledaju na arbitražnu odluku, ali život i suradnja idu dalje i to pitanje ne smije opterećivati međusobnu suradnju, poruke su s tiskovne konferencije diplomatske trojke Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u petak u Dubrovniku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U četvrtak objavljena arbitražna odluka o hrvatsko-slovenskoj granici, koju Ljubljana poštuje, a Zagreb ne priznaje jer zbog slovenskog utjecaja na arbitre postupak smatra kompromitiranim, obilježila je i završni sastanak ministara vanjskih poslova SEECP-a, procesa koji je potaknut upravo u svrhu promicanja suradnje u regiji jugoistočne Europe.

“Glavni smisao i najveća vrijednost ove inicijative, jedine koja je ponikla i ostala u ovoj regiji jest da potiče izgradnju povjerenja, mira, sigurnosti i napretka”, rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić na konferenciji s bugarskom kolegicom Ekaterinom Zaharievom i slovenskom državnom tajnicom Darjom Bavdaž Kuret.

“Život i suradnja idu dalje” bez obzira na jučerašnju presudu, rekla je Pejčinović Burić. “Život s obje strane granice i u međunarodnim odnosima (na mjestima gdje se susrećemo) treba biti neopterećen”, kazala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je da dvije prijateljske i dobrosusjedske zemlje različito gledaju na pitanje arbitraže o čemu će dvojica premijera Hrvatske i Slovenije Andrej Plenković i Miro Cerar razgovarati 12. srpnja u Ljubljani.

Slovenska državna tajnica inzistirala je na poštivanju međunarodnog prava i zakona.

“Stupovi SEECP-a su i stupovi naših zajedničkih vrijednosti”, a to su poštivanje prava i zakona, rekla je slovenska državna tajnica te podsjetila da su dvije zemlje zajedno predale zahtjev za arbitražu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To je činjenica od koje se ne smijemo skrivati”, rekla je Bavdaž Kuret i poručila da su dvije zemlje obavezne poštivati međunarodno pravo.

Ministrica vanjskih poslova Bugarske, zemlje koja je predsjedala SEECP-om 2016., istaknula je da je perspektiva članstva u EU jedini put da se ostvari napredak u jugoistočnoj Europi.

“To je jedini put da ostvario mirnu, stabilnu, bogatu Europu”, rekla je Zaharieva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje novinarke iz Bugarske, zemlje u kojoj je SEECP začet, kako sudionici procesa misle da SEECP može pomoći regiji s obzirom da je povjerenje općenito u jugoistočnoj Europi na najnižoj razini, hrvatska ministrica je odgovorila da su već i sami sastanci prilog gradnji povjerenja.

Ocijenila je da to znači da je proces vrijedan i da će pokazati jednu vrstu političke zrelosti.

Slovenija je zadala vrlo zanimljive teme za svoje predsjedanje, a njihov je zajednički nazivnik “budućnost”, rekla je Pejčinović Burić.

Državna tajnica u MVP-u Slovenije, koja danas preuzima jednogodišnje predsjedanje SEECP-om, rekla je da će Ljubljana raditi na četiri područja tijekom svog predsjedanja. Ponajprije će podržati sve zemlje u regiji koje su aspirantice za članstvo u EU da napreduju na tom putu, rekla je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugo je područje sigurnost Europe, a treće je ono na kojem je već radila i Hrvatska, mobilnosti obrazovanje mladih u regiji.

Četvrto je područje digitalna Europa, koje tako brzo napreduje da si regija ne smije dopustiti da ne bude dio tog procesa, rekla je Bavdaž Kuret.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.