Pet činjenica koje trebate znati o PDV-u

U zadnje vrijeme svi govore o poreznoj reformi ministra financija Zdravka Marića.

Ministar financija Zdravko Marić, pri predstavljanju porezne reforme, istaknuo je da se opća stopa poreza na dobit smanjuje s 20 na 18 posto, dok bi stopa poreza na dobit za poljoprivrednike i obrtnike s prihodima manjim od tri milijuna kuna godišnje iznosila 12 posto.

Najavio je ukidanje porezne olakšice za reinvestiranu dobit jer se njome koristi malo poduzetnika, manje od jedan posto.

U sustavu poreza na dohodak smanjuju se stope s 25 na 24 te s 40 na 36 posto, dok bi osnovni jedinstveni prag za osobne odbitke bio 3.800 kuna. Prema najavama, uz ostalo bi se stopom od 24 posto oporezivali dohodci do 17.500 kuna, a sve iznad toga po stopi od 36 posto. Ministar Marić predstavio je novosti vezane uz olakšice u sustavu poreza na dohodak, poručivši kako nikada nije bilo govora da se olakšice za djecu ukinu ili smanje.

“U sadašnjem sustavu oko 900.000 ljudi nije obuhvaćeno škarama poreza na dohodak, a predložene izmjene obuhvatit će još oko 560.000 ljudi, tako da u konačnici u novom sustavu 1,5 milijuna ljudi neće biti u škarama poreza na dohodak”, rekao je ministar financija.

Najavljene su i osnovne novine u sustavu poreza na promet nekretninama, trošarina i niza drugih zakona.

Pogledajmo pet činjenica koje trebate znati o PDV-u u Hrvatskoj:

1. Sigurno se pitate zašto moramo plaćati porez i zašto je on bitan? Bitna definicija poreza je da su to obvezna javna davanja koje država uzima od osoba i poduzetnika kako bi s prikupljenim novcem mogla financirati javne rashode za dobra i usluge kojima se koristimo gotovo svakodnevno. Javna dobra su: javno obrazovanje, javna zdravstvena zaštita, javna sigurnost na našim ulicama, parkovi, zaštita voda i zraka, muzeji itd.

2.Porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja. To je porez koji se zaračunava svima i u svim fazama, međutim teret PDV-a stječe krajnji korisnik proizvoda ili usluge. To je tako zato što je osnovna ideja PDV-a oporezivati potrošnju.

3. U Hrvatskoj je PDV uveden 1. siječnja 1998. primjenom samo jedna stopa od 22 posto. To je poprilično zgrozilo građane (pogotovo u usporedbi s jednom Austrijom koja nam je bila relativno blizak i poznat susjed, ali čije gospodarstvo nije bilo razrušeno ratnim zbivanjima i čiji građani su već i ranije imali daleko veći životni standard,a porez je kod njih bio 20 posto). Nakon gotovo dvogodišnje primjene jednostopnog PDV-a uvodi se nulta stopa od 1. rujna 1999. na sve vrste kruha i mlijeka, knjige stručnoga, znanstvenoga, umjetničkoga, kulturnoga i obrazovnog sadržaja, udžbenike te na određene lijekove i ortopedska pomagala.

U vrijeme Vlade Ivice Račana, tadašnji ministar financija Mato Crkvenac najavio je kako će PDV smanjiti na 17 posto te povećati broj artikala, uglavnom prehrambenih, obuhvaćenih nultom stopom. No već u svibnju 2000. godine, na manifestaciji “Sto dana hrvatske Vlade“, Crkvenac je demantirao samoga sebe i vlastiti optimizam te najavio kako stopa PDV-a ostaje 22 posto, te se povećavaju posebni prirezi.

Jedna od, širokim masama, bitnijih izmjena, koja nas je čak i razveselila donešena je na sjednici Hrvatskog državnog sabora održanoj 2. travnja 2004. godine. U vrijeme Vlade Ive Sanadera, Sabor izglasava izmjenu Zakona kojom se stopa PDV-a smanjuje se s 22% na 20%. Nažalost, svega dva mjeseca kasnije, saborski zastupnici na čelu s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom, zaključuju da su se malo prešli i tako na sjednici održanoj 4. lipnja 2004. Godine donose novi Zakon o izmjenama Zakona na dodaju vrijednost kojim PDV s 20 posto ponovno vraćaju na 22 posto.

Izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost koja će izazvati daleko veću buru i biti prozvana “HARAČEM” donesena je na sjednici Sabora održanoj 30. srpnja 2009. s tim, da za razliku od prethodne, ova stupa na snagu odmah, odnosno primjenjuje se od 01.08.2009. Tim famoznim Zakonom o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost stopa PDV-a povećana je s 22 na 23 posto, . Predsjednica Vlade tada je bila Jadranka Kosor.

Nepuna tri mjeseca nakon što je vlast preuzela Vlada Zorana Milanovića, 17. veljače 2012. godine na zasjedanju Sabora donosi se nova izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojom se stopa poreza povećava s 23 na 25 posto, čime dolazimo na sam vrh ne samo među zemljama Europske Unije (gdje je 25 posto maksimalna stopa), već i svijeta.

4. Od početka 2018. u Hrvatskoj bi, prema prijedlogu porezne reforme, bile samo dvije stope PDV-a – opća od 24 posto i snižena od 12 posto, najavio je ministar Marić. U prijelaznom razdoblju, od početka 2017. godine, ostaje opća stopa PDV-a od 25 posto, ali se za određene proizvode snižava za 13 posto (repromaterijal u poljoprivredi, isporuke električne energije…)

5. U okviru Europske Unije ovako visoku stopu (od 25 posto) imaju još samo Danska, Švedska i Mađarska, a izvan Europske Unije tek Norveška i Island (koji je čak i premašuje – 25,5 posto). Primjerice dvije članice G8, Kanada i Japan imaju PDV od samo 5 posto, a susjedne nam zemlje kao što BiH i Crna Gora imaju jedinstvenu stopu PDV-a od 17, odnosno 18 posto, dok Srbija ima standardnu stopu PDV-a od 18 posto.