Nakon što je predsjednik Sabora Gordan Jandroković u petak s dnevnog reda odgodio glasovanje o obveznoj članarini u Hrvatskoj gospodarskoj komori – dok se za njega ne steknu uvjeti, izazvao je žestoke reakcije oporbe. Zastupnici su se na koncu povukli i napustili sabornicu, zbog čega je srušen kvorum, a glasovanje o drugim točkama odgođeno.
Što to znači i kada bi se o navedenom prijedlogu moglo glasovati upitali smo dr. sc. Igora Peternela, predstojnika Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora Miroslava Škore i predsjednika Odbora za ljudska prava Domovinskog pokreta.
“Parlamentarizam ima pisana i nepisana pravila i standarde. Kod nas je na djelu posttotalitarna tranzicijska demokracija pa tako vladajuća većina ključne teme na raspravu stavlja u sitne noćne sate. Time pokazuju kako vlast ne poštuje mišljenje javnosti, kao ni građane, već se poigravaju s demokratskom strukturom, a Poslovnik tumače kada i kako žele.”
Dr. sc. Peternel ističe kako u takvom procesu “pati demokracija, a Hrvatska se nikako ne može odlijepiti od prijašnjih režima”.
Podsjetimo, Jandroković je udovoljio vladajućoj većini da se glasanje o ukidanju obvezne članarine u HGK odgodi, što je rezultiralo rušenjem kvoruma.
> Jandroković odgodio glasovanje o obveznoj članarini u HGK, Grmoja: ‘Tako štitite svoje uhljebe’
> Plenković: ‘Oporba radi cirkus i ruši kvorum, ovo im neću zaboraviti nikada’
> Bartulica o srušenom kvorumu zbog HKG: Nećemo pristati na igrokaz od HDZ-a
Ovaj je prijedlog u proceduru ušao početkom listopada. Zastupnici su o njemu raspravljali 27. siječnja, a rasprava je zaključena 28. siječnja 2021. godine.
Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori uređuje se, između ostalog i obveza plaćanja članarine, u skladu s odlukama Skupštine Hrvatske gospodarske komore. Predloženim izmjenama članarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori više ne bi bila obvezna, već samo dobrovoljna.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Vlada Republike Hrvatske protiv je ove inicijative, pod obrazloženjem da se zbog “javnopravnog karaktera komore i javnih ovlasti, prijelazu na dobrovoljno članstvo treba pristupiti postepeno, osigurati preduvjete u smislu postepenog povećanja prihoda iz vlastitih aktivnosti te da svemu treba prethoditi opsežna analiza argumenata za i protiv među članicama”
Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem sa četiri (4) glasa ”ZA” i sedam (7) glasova ”PROTIV”, Odbor za gospodarstvo na čijem je čelu HDZ-ov Žarko Tušek nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Svoj osvrt je dao i Odbor za zakonodavstvo na čelu sa HDZ-ovom zastupnicom Marijom Jelkovac. Također s većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) ne podupire donošenje ovoga Zakona iz razloga utvrđenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske.
Iako je rasprava o temi zaključena, mišljenje su dali Vlada i Odbori, glasovanje nije održano iz razloga kojeg je naveo Jandroković kako vladajuća većina traži dodatne konzultacije.
Po Poslovniku Predsjednik Sabora može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, na način da će iz predloženoga dnevnog reda izostaviti pojedine teme ili dopuniti dnevni red novim temama. Zakone, odluke, rezolucije, zaključke i druge akte Sabor donosi većinom glasova, ukoliko je na sjednici Sabora nazočna većina zastupnika, o temama koje su raspravljene, osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske ili Poslovnikom Hrvatskoga sabora drukčije određeno.
Glas poduzetnika: Mnogi ističu da od dana učlanjenja nisu dobili niti e-mail
Proteklih mjeseci hrvatski poduzetnici sve su glasniji u kritikama na račun Hrvatske gospodarske komore, stručno-poslovne organizacije u kojoj su članstvo i članarina obvezni. U prošlosti je bilo više pokušaja ukidanja obavezne članarine, ali svi su propali. Ako prođe Mostova inicijativa, bit će to velik udarac za HGK koji zapošljava oko 500 ljudi, ali donijet će olakšanje za poduzetnike koji su teško pogođeni koronakrizom. Ističe se kako je sada idealno vrijeme za provedbu reformi i ukidanje većine parafiskalnih nameta kako bi se gospodarstvo što prije oporavilo od krize.
> Udruga Glas poduzetnika: HGK ne radi u interesu svojih članova
> Što je HGK i zašto su slovenske i estonske komore puno efikasnije?
U listopadu je Udruga Glas poduzetnika pokrenula peticiju za ukidanje obveznog članstva u HGK i HOK-u te je prikupila oko 10 tisuća potpisa. Most je u Saboru, također u listopadu, uputio u proceduru prijedlog zakona za ukidanje obvezne članarine u HGK, na koje je Vlada Andreja Plenkovića dala negativno mišljenje.
Udruga Glas poduzetnika za Narod.hr kritizirala je rad Komore.
“Prema našim saznanjima, većina poduzetnika nema nikakvu korist od HGK, a mnogi od njih ističu da od dana učlanjenja nisu dobili niti e-mail. U zadnje vrijeme HGK promovira i ističe projekt „Digitalna komora“ za koji su članovi UGP-a u jednom od naših istraživanja zaključili da ne znaju čemu točno služi i kakvu korist imaju od toga. HGK provodi projekte od kojih poduzetnici nemaju nikakve koristi i rade ih kako bi mogli opravdati svoje postojanje. Za razliku od sličnih komora u drugim zemljama, HGK s obzirom na broj zaposlenih radi vrlo malo za poduzetnike. Ako već morate plaćati prisilnu članarinu, logično bi bilo da ta komora radi nešto za vas i da vam pomaže u vašem poslovanju.”, odgovorili su iz udruge na upit Narod.hr-a i dodali:
“Udruga Glas poduzetnika je ZA ukidanje obvezne članarine u HGK jer smatramo da navedena institucija ne radi u interesu svojih članova.”
Članarina HGK-u plaća se ovisno o veličini tvrtke
Članarina HGK-u plaća se ovisno o veličini tvrtke (visini aktive, prihoda i broja radnika). Najveći broj firmi, njih 97 posto, mjesečno plaća 42 kune. Preostale dvije skupine plaćaju članstvo u Komori 1083 kune, odnosno 3973 kune mjesečno.
U prošloj godine HGK je morao revidirati svoje poslovne planove zbog koronakrize. Očekivali su prihode od 233 milijuna kuna, da bi to smanjili na 187,3 milijuna kuna. Najviše zato što nisu mogli ubrati planirani prihod od članarina.
Naime kako bi pomogla svojim najugroženijim članovima, Komora je privremeno ukinula obavezno plaćanje članarine za tri mjeseca u vrijeme prvog vala korone te za studeni i prosinac, kad je uveden drugi lockdown. Isto tako, sve tvrtke koje su osnovane poslije 1. siječnja 2020. oslobođene su članarine za 2021., a one koje su krenule s radom od 1. siječnja ove godine oslobođene su plaćanja članarina do kraja 2022. godine.
Od ukupnih prihoda Komore oko 70 posto dolazi od obavezne članarine dok od prodaje usluga ima samo oko pet posto prihoda. Ostatak su razni ostali prihodi, poput prihoda od imovine, transfera iz proračuna lokalnih jedinica i slično.
Prema financijskom planu za 2021., HGK očekuje 199 milijuna kuna ukupnih prihoda, od čega bi 144,6 milijuna bili prihodi od članarina.
Rashodi će iznositi također oko 199 milijuna kuna, od čega 62,5 milijuna kuna odlazi na troškove za radnike (oko 30 posto od ukupnih rashoda). Planirani troškovi za radnike su za 20 milijuna kuna manji nego u 2020. jer se smanjuje broj zaposlenika za oko 30 posto zbog digitalizacije HGK i koronakrize.
Uglavnom, ako prođe prijedlog i ukine se plaćanje obavezne članarine, bit će to najveći izazov za HGK nakon velike afere koja ga je uzdrmala prije osam godina. Tad je uhićen njegov dugogodišnji čelnik Nadan Vidošević zbog osnovane sumnje da je oštetio Komoru za čak 43 milijuna kuna. Taj slučaj još uvijek nije došao do pravomoćnog sudskog pravorijeka, piše tportal.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
