Udruga Glas poduzetnika: HGK ne radi u interesu svojih članova

Proteklih mjeseci hrvatski poduzetnici sve su glasniji u kritikama na račun Hrvatske gospodarske komore, stručno-poslovne organizacije u kojoj su članstvo i članarina obvezni. U listopadu je Udruga Glas poduzetnika pokrenula peticiju za ukidanje obveznog članstva u HGK i HOK-u te je prikupila oko 10 tisuća potpisa. Most je u Saboru, također u listopadu, uputio u proceduru prijedlog zakona za ukidanje obvezne članarine u HGK, na koje je Vlada dala negativno mišljenje. Ovih dana je predsjednik udruženja hostelijera pri HGK podnio ostavku i dao podršku Udrugi Glas poduzetnika.

Glas poduzetnika, je pokrenut kao neformalna inicijativa skupine građana koja se spontano okupila u drugoj polovici ožujka 2020. godine, a udruga je formalno registrirana u travnju. Oni kažu da su jedina udruga koja prati i prenosi glas realnog sektora, a na svojim stranicama navode kako imaju preko 14.000 članova, preko 200.000 podržavatelja – poduzetnika, obrtnika i njihovih zaposlenika.

Povodom toga, zamolili smo Udrugu Glas poduzetnika komentar o parafiskalnim nametima koje hrvatski poduzetnici plaćaju, o obveznim članarinama u Hrvatskoj gospodarskoj komori i o razlikama između HGK i gospodarskih komora drugih europskih zemalja.

1. Koliko različitih parafiskalnih nameta poduzetnici plaćaju te koji iznos prema vašim procjenama poduzetnici uplaćuju u hrvatski proračun?

U 2019. godini poduzetnici, obrtnici i građani platili su više od 9 milijardi kuna za preko 500 parafiskalnih nameta. Iako se načelno radi o neporeznim davanjima to su različite naknade koje je država nametnula građanima i poduzetnicima. Također, važno je istaknuti da imaju jednake ekonomske učinke na poduzetnike, obrtnike i građane kao i porezi. Stav UGP-a je da se većina parafiskalnih nameta mora ukinuti ili značajno smanjiti. Smatramo da je sada idealno vrijeme za provedbu takvih reformi kako bi se gospodarstvo što prije oporavilo od krize.

2. Koliku članarinu hrvatski poduzetnici plaćaju HGK i kakve usluge dobivaju na temelju te obvezne članarine?

Prema podacima HGK, oko 97 posto članica te institucije plaća mjesečnu članarinu od 42 kune. Iznos članarine raste s imovinom tvrtke, njenim prihodima i brojem zaposlenih pa dio tvrtki plaća članarinu od 1083 kune, a one najveće iznose 3973 kune.

Prema našim saznanjima, većina poduzetnika nema nikakvu korist od HGK, a mnogi od njih ističu da od dana učlanjenja nisu dobili niti e-mail. U zadnje vrijeme HGK promovira i ističe projekt „Digitalna komora“ za koji su članovi UGP-a u jednom od naših istraživanja zaključili da ne znaju čemu točno služi i kakvu korist imaju od toga.

>UGP: Propašću ugroženih tvrtki dovodi se u pitanje isplata više od 130 000 mirovina

Smatramo da niti jedna institucija ne može biti svrha samoj sebi. HGK provodi projekte od kojih poduzetnici nemaju nikakve koristi i rade ih kako bi mogli opravdati svoje postojanje. Za razliku od sličnih komora u drugim zemljama, HGK s obzirom na broj zaposlenih radi vrlo malo za poduzetnike. Ako već morate plaćati prisilnu članarinu, logično bi bilo da ta komora radi nešto za vas i da vam pomaže u vašem poslovanju.

Fakture za članarinu se uredno šalju svaki mjesec i to je jedina komunikacija koju HGK ima s većinom članova. Ističemo da možda neke veće tvrtke imaju korist od HGK, ali mikro, mali i srednji poduzetnici ne.

3. Zašto ste protiv ukidanja obvezne članarine?

Udruga Glas poduzetnika je ZA ukidanje obvezne članarine u HGK jer smatramo da navedena institucija ne radi u interesu svojih članova. Smatramo vrlo nelogičnim činjenicu da moramo plaćati članarinu za nešto, od čega većina nas nema nikakvu uslugu. Ponovno ističemo da mikro, mali i srednji poduzetnici imaju veoma malo koristi od samog HGK. Kada bi članarine bile dobrovoljne, HGK bi možda počeo raditi u interesu poduzetnika jer bi znali da ovise o svojim rezultatima.

Zaključno, ne tražimo ukidanje HGK, ali tražimo da HGK bude institucija na tržištu koja će svojim radom morati zaslužiti svoju članarinu, a ne dobivati je samo i isključivo jer je obvezna za poduzetnike.

Smatramo da poduzetnici imaju pravo udruživanja, kao i svi drugi građani. Mnogi poduzetnici ne razumiju zašto su prisiljeni plaćati članarinu instituciji u kojoj ne žele biti.

Osim toga, smatramo da je važno istaknuti da se čini kako je svrha HGK zapošljavanje podobnog i stranačkog kadra. Većina njihovih prihoda koje ostvaruju od prisilnih članarina odlazi na plaće i putne troškove zaposlenike. Vrlo mali dio prikupljenih sredstava koristi se za promociju i pomoć poduzetnicima.

4. Postoje li u Europi ili svijetu gospodarske komore u kojima su članstvo i članarina obvezni? Ako da, gdje?

Članstvo u komori obvezno je u najrazvijenijim europskim zemljama, poput Italije, Francuske, Nizozemske, Njemačke i Austrije, kao i u susjednim zemljama europskog jugoistoka – Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. Međutim, komore u zemljama poput Njemačke i Austrije ispunjavaju svoju svrhu. Primjerice, Gospodarska komora u Njemačkoj, u kojoj je članstvo obvezno, pomaže poduzetnicima savjetima i informacijama, posebno onima koji se nalaze u ranoj fazi poslovanja, dok s našom komorom to nije slučaj. Također, obavlja još niz poslova vezanih za poduzetništvo.

Austrijska gospodarska komora ima važno mjesto u društvu jer snažno podupire poduzetništvo, promiče obrazovanje poduzetnika i savjetuje Vladu u mnogim pitanjima.

Ističemo i primjer Slovenije koja je ukinula obveznu članarinu, a komora ipak opstaje bez ikakvih problema. Godišnja članarina plaća se na temelju veličine tvrtke i razini njene uključenosti u rad komore.