Dr. sc. Jurišić: Dodirna točka Rusije i Hrvatske vezana je uz hrvatsku politiku u BiH

O posjetu ruskog šefa diplomacije Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u Dnevniku HRT-a govorila je dr.sc. Jelena Jurišić, profesorica na Hrvatskim studijima, politička analitičarka i stručnjakinja za Rusiju.

Nakon 16 godina, u službeni posjet Hrvatskoj stigao je ruski ministar diplomacije Sergej Lavrov. Susreo se s našim državnim vrhom, a svečano je otvorena i nova zgrada ruskog veleposlanstva u Zagrebu.

Zamoljena da komentira priopćenje o dobrim bilateralnim odnosima i gospodarskoj suradnji Hrvatske i Rusije, Jurišić je rekla da je “teško reći da su gospodarski odnosi dobri kada je ukupna razmjena oko 300 milijuna eura, uvoz i izvoz, a ne tako davno je bilo preko 2 milijarde eura”.

“Ima puno toga za nadoknaditi. Naravno godina je Korone, pad je oko 10-tak posto pa nije strašno, dio utjecaja imaju i sankcije. Ono gdje je moguće je turizam, obostrani. I na planu energetike i onoga što Hrvatska Rusiji najviše prodaje – farmacija, kozmetika i strojevi”, istaknula je.

Lavrov optužio vanjske sile na utjecaj na hrvatske i bošnjačke članove predsjedništva

“Dodirna točka Rusije i Hrvatske je ona koja je ključna za hrvatsku politiku u BiH, a to je priznavanje konstitutivnosti sva tri naroda. Rusija je jedina članica garanta Daytonskog sporazuma koja je ostala pri tome i koja je kao član Vijeća sigurnosti UN-a itekako bitna s tim svojim stavom”, istaknula je.

Složila se da je Lavrov poslao poruku zapadnim silama optuživši vanjske sile za utjecaj na hrvatske i bošnjačke članove Predsjedništva koji su odbili susret s njim.

>Češki mediji o izborima u BiH: Ili će BiH postati stvarna federacija što je malo vjerojatno, ili će se podijeliti

“Da. On je prilikom susreta s Dodikom rekao da se Rusija protivi promjeni arhitekture Daytonskog sporazuma koja dolazi od nekih zemalja koje su sudjelovale u njegovoj izgradnji. A ustvari se ispostavilo da su ova dva člana predsjedništva reagirala na Dodikove izjave, odnosno su se naljutili da Lavrov nije nikako reagirao, što je apsolutno nečuveno u diplomaciji da ministar vanjskih poslova prilikom posjeta kritizira ili na bilo koji način komentira riječi svoga domaćina”, rekla je.

Zamoljena da komentira odnose Europske unije i Rusije, rekla je da tu ne može biti pomaka.

“Oni su sad tu negdje kao naši odnosi s Rusijom. Nekakav status quo, malo iznad. U 6. smo godini sankcija, odnosi su se malo poboljšali u smislu Vijeća Europe, gdje su ruski zastupnici dobili ponovno mogućnost da sudjeluju, ali ništa više od toga”, naglasila je.

Komentirala je dolazak Bidena na mjesto američkog predsjednika.

“Prema dosadašnjim izjavama okruženja Bidena, prvenstveno onih ljudi za koje znamo da će biti članovi administracije, može biti samo pomaka prema gore”, naglasila je.

Lavrov doajen svjetske diplomacije

Smatra da je tajna Lavrovove diplomatske dugovječnosti u kompetencijama.

– On je zaista profesionalni diplomat. Završio je čuveni moskovski fakultet međunarodnih odnosa MGIMO. Ima dugovječnu i zaista bogatu karijeru. On je ne samo ministar 16 godina, nego je i prije toga bio šef misije Rusije u UN-u i kao mladi diplomat je tamo bio u nekoliko navrata. Dakle, on poznaje svjetsku politiku, jako puno dužnosnika. Jako se drži za pravo međunarodno i pragmatičan je, istaknula je.

Komentirala je i odnos Lavrova s ruskim predsjednikom Putinom.

– Ministarstvo vanjskih poslova, zajedno s s ministarstvom obrane, unutarnjih poslova je jedno od onih koje stvara direktnog potpredsjednika države i on imenuje te ministre. Zajedno sa Sergejem Šojgu on je među tih 4,5 ministara koje određuje predsjednik i evo 16 godina. Šojgu je čak i više. On je još od Jeljcina. Očito se Putin na njega može osloniti. Pitanja koja Lavrov dobrim dijelom rješava sam, predsjednik mu može vjerovati i povjeriti. Vidimo po retorici da su vrlo slični. Taj pragmatični pristup im je zajednički, zaključila je.