Zoran Salopek, dosadašnji predsjednik udruženja hostelijera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), podnio je neopozivu ostavku na tu poziciju te dao podršku Udruzi Glas poduzetnika koja posljednjih dana sve češće dolazi u sukob s Komorom. Hrvatska gospodarska komora (HGK) je organizacija koja za sebe navodi da je samostalna je stručno-poslovna organizacija, koja promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese svojih članica pred državnim i drugim tijelima u Hrvatskoj i inozemstvu.
“Ako se želite okrenuti izvozu, za vas ćemo pronaći partnere i pomoći u izlasku na strana tržišta kroz naša međunarodna predstavništva”, navodi HGK na svojim stranicama. Međutim, članstvo u toj komori je obvezno, odnosno zakonom je od strane Republike Hrvatske nametnuta komorarina svim poduzetnicima u Hrvatskoj.
“Želim i tražim da me sud kazni doživotnim izbacivanjem svih mojih firmi i svih članica UGP-a iz HGK. Gdje su sudovi, gdje je pravda kad je mi poduzetnici, ali i mi građani tražimo? Želite me tužiti, samo naprijed, što čekate”, poručio je predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas, nakon što je u utorak Hrvatska gospodarska komora (HGK) priopćila kako poduzima pravne korake protiv njega.
> HGK tuži Bujasa, on poručio: Neka izbace moje i firme svih članica UGP-a
> Sve više poduzetnika javno istupa protiv prisilne naplate članarina za HGK
Naime, na temelju Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori iz prosinca 2019. godine, postoje 3 različite grupe članova ovisno o broju zaposlenih te visini prihoda i aktive. S obzirom na te faktore obvezna članarina u HGK može iznositi 42,00, 1.083,00 ili 3.973,00 kuna neovisno ima li prisilni član koristi od komore i neovisno o tome koristili li usluge komore.
Predsjednik Hrvatske Gospodarske komore je Luka Burilović, te ona ima još pet potpredsjednika. Isto tako, HGK danas ima 6 direktora, a još 2014. godine imala je čak 17 direktora.
Kako Hrvatska gospodarska komora ističe, ona predstavlja svoje članove i članice, koje su to prisilno, i u inozemstvu. Tako ova komora ima predstavništva u Republici Srbiji, Kini, Rusiji i Bruxellesu te 2 ureda u BiH – jedan u veleposlanstvu Hrvatske, a drugi u Mostaru.
Slovenci u komori imaju 5 puta manje ljudi, a 12 puta efikasniji od HGK
U svojoj analizi za 24sata, prof. dr. sc. Boris Podobnik – prodekan i šef dodiplomskog studija Business Analytics na ZŠEM-u, profesor na Građevinskom fakultetu u Rijeci i znanstveni novak Sveučilišta u Bostonu navodi:
“Primijetimo prvo usporedbu s bivšim socijalističkim zemljama, Slovenijom koja ima dvaput manje stanovnika od Hrvatske i Estonijom koja od nas ima čak tri puta manje stanovnika. Ono što nam prvo upada u oči je izrazito velik broj zaposlenika u HGK naspram broja zaposlenih u komorama te dvije zemlje. Dakle slovenska gospodarska komora ima samo 110 zaposlenih a estonska gospodarska komora 30 zaposlenih.
Kad bismo se recimo držali slovenske brojke, naša komora bi trebala imati oko 220 zaposlenih jer imamo dvaput više stanovnika od Slovenije. Da su nam pak Estonci uzor, HGK bi imao manje od 100 zaposlenih. Kod svih drugih zemalja primijetimo da se robni izvoz po zaposleniku komore kreće između 200 milijuna dolara, kao u Austriji, do nekih 700 milijuna dolara izvoza, kao u Njemačkoj.
Estonski slučaj još frapantniji
Samo postoji jedna zemlja koja rapidno odstupa u “efikasnosti” komore i, pogađate, to je Hrvatska, u kojoj po zaposleniku HGK-a imamo samo 25 milijuna dolara iliti skoro 12 puta slabiji rezultat nego u slovenskoj gospodarskoj komori i 18 puta slabiji nego u estonskoj gospodarskoj komori. Ne treba čuditi, jer Slovenija s dvaput manje stanovnika stvara oko dva i pol puta veći robni izvoz nego Hrvatska, pri čemu slovenska komora kao servis slovenskog izvoza ima, ponovimo, 110 zaposlenih, a naša komora čak 520. Estonski slučaj je još i frapantniji, stvaraju robni izvoz jednak hrvatskom, uz, ponavljamo, triput manje stanovnika, samo 1,3 milijuna, a u njihovoj komori je zaposleno samo 30 ljudi”.
Prof. dr. sc. Podobnik, koji je inače član Ekonomskog savjeta Udruge Glas poduzetnika ističe da Slovenija i Estonija nemaju obvezno članstvo u gospodarskim komorama za razliku od Hrvatske. “Razlog je upravo daleko veća korupcija u Hrvatskoj nego što je u Sloveniji, ali i Estoniji. A korupcija nije samo davanje mita, kao što to mnogi misle, već je ona prije svega mjera efikasnosti jednog društva i to prije svega njegovog javnog sektora”, navodi prof. dr. sc. Podobnik.
Podsjetimo, Udruga Glas poduzetnika u listopadu je pokrenula peticiju za ukidanje obveznog članstva u HGK i HOK-u te je prikupila oko 10 tisuća potpisa. Ukidanje obveznog članstva u komorama vide kao prvi korak ka ukidanju parafiskalnih nameta jer smatraju da bi se sve javne usluge trebale financirati iz poreza. U istom razdoblju Most je u saborsku proceduru uputio prijedlog zakona o ukidanju obaveznih članarina u komorama, no Vlada Andreja Plenkovića je na taj prijedlog dala negativno mišljenje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
