Sektor ribarstva značajan je izvoznik, proizvođač hrane i sektor koji zapošljava 12 mjeseci u godini, kazala je europarlamentarka Marijana Petir u splitskoj ribarskoj luci Brižine gdje se sastala s predstavnicima ribarskog sektora.
Naglasila je da je Hrvatska pomorska zemlja i da ribarstvo zaslužuje posebnu brigu i skrb države, te da će se osobno kroz Europski parlament založiti za razumijevanje naših posebnosti u ribarstvu i pokušati ostvariti konstruktivan dijalog kako bi se spriječilo donošenje mjera koje bi bile na štetu našeg ribarskog sektora.
“Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti bioloških resursa u moru i kako će osobno inzistirati da se konačno, zajedno s Italijom započne s konkretnim mjerama oko zaštite Jabučne kotline, koja je najveće mrijestilište i rastilište većine komercijalnih vrsta riba, o čemu se godinama govori, a još se ništa nije poduzelo”, istaknula je Petir.
Tema razgovora bila je i problemi ZERP-a, gdje je rečeno da su ribari svjesni da je Hrvatskoj kao zemlji članici zajedničkom ribarstvenom politikom EU definirana obveza koja se odnosi na sve članice da u svojim ZERP-ovima ili Gospodarskim pojasevima ne smiju braniti ribolov drugim državama članicama.
“Apsurdno je to da druge države članice EU u velikoj većini imaju proglašene ZERP-ove ili Gospodarske pojaseve i uredno u tim prostorima vrše nadzor i kontrolu nad plovilima drugih država članica što Hrvatska u ovom trenutku ne smije. Hrvatska sada u području ZERP-a može kontrolirati samo naša plovila i plovila trećih zemalja, a talijanska i plovila drugih članica EU ne može iz razloga što se naš ZERP za njih još uvijek ne primjenjuje dok ga u Saboru ne izglasamo da vrijedi i za članice EU”, stoji u priopćenju.
Petir je naglasila da Hrvatska mora biti ravnopravna članica EU i da Hrvatski Sabor mora donijeti odluku o proglašenju ZERP-a RH i za članice EU kako bi mogli preuzeti odgovornost i za taj dio Jadranskog mora pod našom jurisdikcijom, te vršiti nadzor i kontrolu ne samo naših plovila već i plovila EU i to ne samo u pogledu ribarstva nego i u pogledu očuvanja biološke raznolikosti i zaštite okoliša.
Od strane ribara izraženo je nezadovoljstvo radom Ministarstva poljoprivrede koje u ove dvije i pol godine mandata nije napravilo dovoljno u zaštiti interesa i opstanka ribarskog sektora koji trenutno proživljava najveću krizu i nalazi se u krajnje neizvjesnoj situaciji. Ulov inćuna pao je za 50% u odnosu na prošlu godinu, veličina srdele sve je manja, riboprerađivači, koji su ujedno i tržište za malu plavu ribu, u poslovnim su problemima od kojih neki najavljuju i obustavu proizvodnje.
Ribarima se od strane Europske komisije najavljuje smanjenje ribolovnih dana na svega 140 dana godišnje. Potpore ribarstvu su drastično smanjene, a neke i ukinute. Dio tradicionalnih ribarskih alata, iz razloga što Ministarstvo poljoprivrede nije napravilo planove upravljanja, više se ne može koristiti. Također su upućene kritike i Ministarstvu pomorstva koje je nadležno za ribarske luke i iskrcajna mjesta za ribarske brodove jer se ne bavi rješavanjem njihovih problema već su ribari neželjeni gosti u skoro svim lukama, navedeno je u priopćenju.
Sastanku su, pored čelnika lokalnih HSS-ovaca među kojima je bio i bivši državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić, nazočili Antun Frančić, predsjednik ceha ribara SDŽ, Vladan Bojić, čelnik ribarske zadruge „Friška riba“, predstavnici riboprerađivačkih tvrtki, te uzgajivači ribe.
