Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pozvala je ovog tjedna na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u Bruxellesu Europsku komisiju na uvođenje konkretnih mjera za pomoć proizvođačima mlijeka te uvođenje reda na tržištu mlijeka kako bi se spriječila nepoštena trgovačka praksa u tom sektoru, posebno ukazujući na problem otkupljivanja tržišnih viškova u starim državama članicama i plasiranja tih viškova u novim državama članicama po nižim cijenama od cijene proizvodnje mlijeka.
Naime, zastupnici su s Europskom komisijom raspravljali o razvoju situacije na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda i funkcioniranju odredbi „mliječnog paketa” koji je objavljen u ožujku 2012. godina te je dodatno integriran u Uredbu 1308/2013/EU kojom je uređeno zajedničku tržište poljoprivrednih proizvoda i predstavlja skup zakonskih odredbi, a na snazi je od 3. listopada 2012., te se primjenjuje do 30. lipnja 2020.
Po stupanju na snagu tog paketa zakona došlo je do snažnih fluktuacija cijena na tržištu, a stanje je dodatno pogoršano ukidanjem kvota i uvođenjem ruskog embarga na poljoprivredne proizvode iz EU. Europska komisija u posljednje dvije godine pokušava te neravnoteže ublažiti interventnim mjerama koje po mišljenju zastupnice Petir ne daju željene rezultate.
Marijana Petir je podsjetila kako je uvoz mlijeka od ulaska Hrvatske u EU porastao četverostruko, dok se broj grla stoke u zadnjih deset godina smanjio gotovo za polovicu rezultirajući situacijom u kojoj Hrvatska proizvodi tek polovicu vlastitih potreba te stoga glavnina mjera koje su predviđene „mliječnim paketom“ nisu primjenjive na Hrvatsku. Zastupnica Petir tom je prilikom pozvala Europsku komisiju na uvođenje konkretnih mjera koje bi pomogle proizvođačima mlijeka te na uvođenje reda na tržište kako bi se spriječila nepoštena trgovačka praksa koja između ostalog obuhvaća otkupljivanje tržišnih viškova u starim državama članicama i plasiranja tih viškova u novim članicama po maloprodajnim cijenama koje su niže čak i od cijene proizvodnje mlijeka.
Petir je ukazala na različiti tretman proizvođača mlijeka u različitim državama članicama od strane otkupljivača te potrebu prilagođavanja mjera kako bi se te razlike uklonile. Navela je primjer da u Hrvatskoj otkupljivači mlijeka mogu raskinuti ugovor s proizvođačima kada god žele, za razliku od Francuske gdje to ne smiju napraviti. U Francuskoj otkupljivači otkupljuju i tržišne viškove mlijeka koje zatim prelijevaju u nove države članice po izuzetno niskim cijenama, što Petir smatra jednim od oblika nepoštene trgovačke prakse kojem treba stati na kraj.
Zastupnica Petir je iskazala sumnju u to da neke države članice isplaćuju skrivene subvencije svojim proizvođačima ili izvoznicima mlijeka s obzirom na vrlo nisku cijenu mlijeka koje iz uvoza dolazi u Hrvatsku te je pozvala Komisiju da to istraži.
„Ako znamo da nam je za proizvodnju litre mlijeka potrebno 50 eurocenti tada nije moguće da litra mlijeka koja je stigla u Hrvatsku iz uvoza u maloprodaji košta svega 40 eurocenti,“ napomenula je Petir te zatražila od Europske komisije da uvede red na tržište napomenuvši kako je krajnje vrijeme da se konačno počne primjenjivati Direktiva o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama kojom je propisan rok plaćanja roba i usluga od 30 dana jer se i ona također ne poštuje.
