Petir za Narod.hr o neradnoj nedjelji: ‘Djeci su uskraćena oba roditelja nedjeljom, to je nenadoknadivo’

“Hrvatska je većinski kršćanska zemlja, no nedjelja u Hrvatskoj za brojne građane nije slobodna – trgovine u Hrvatskoj mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan. Majke koje rade u trgovinama ne mogu nedjelju provesti sa svojom djecom, djeci su uskraćena oba roditelja, to je nenadoknadivo”, ističe u razgovoru za Narod.hr Marijana Petir, bivša hrvatska eurozastupnica, danas nezavisna zastupnica u HDZ-ovom klubu s kojom smo razgovarali o neradnoj nedjelji.

Budući da se neradna nedjelja, koja se najavljivala izmjenama Zakona o trgovini, ipak neće uvoditi od početka iduće godine, kako je bilo planirano nacrtom tog novog propisa, pitali smo Marijanu Petir kako komentira spomenutu aktualnu temu.

Izbjegavanje mogućnost da Zakon ponovno padne na Ustavnom sudu

Narod.hr: Ako uzmemo u obzir da po istraživanjima 80% građana želi slobodnu nedjelju, da je premijer Plenković kazao kako je Vlada načelno za slobodnu nedjelju, da je vidljivo iz podataka Ministarstva Financija RH Porezne uprave da je promet iz trgovina upravo najniži nedjeljom, može li se očekivati da će Vlada uskoro Zakon o neradnoj nedjelji uputiti u proceduru?

Marijana Petir: Vlada Republike Hrvatske pozitivno je reagirala na moju inicijativu o izmjenama Zakona o trgovini i uvođenju slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena za zaposlene u trgovini što je postavljeno i kao jedan od prioritetnih ciljeva utvrđenih Programom rada Vlade RH za razdoblje 2020.-2024. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pripremilo je nacrt Zakona na način da će poslodavci moći birati određeni broj nedjelja (16 nedjelja) kada će raditi dok će većina nedjelja biti slobodna.

Smatram to pozitivnim korakom prema pronalaženju trajnog rješenja pitanja osiguranja slobodne nedjelje za zaposlene, koje je između ostalog i civilizacijsko.

U odnosu na stanje kakvo sada imamo, ovo je iskorak prema naprijed i kompromisni prijedlog kako bi se pomirila različita stajališta te kako bi se postigao konsenzus i izbjegla mogućnost da Zakon ponovno padne na Ustavnom sudu.

Nakon provedenog e-savjetovanja o Zakonu tijekom ljeta, ponovo su se pojavili dodatni zahtjevi za iznimkama, koje ukoliko se prihvate, otvaraju Pandorinu kutiju i bojim se da će to ponovo dovesti do problema. Prema mojim informacijama, Ministarstvo provodi konzultacije s ustavno-pravnim stručnjacima prijedlozima koje je zaprimilo, no ja bih se založila da se u proceduru uputi prvotni nacrt Zakona koji je usuglašen i između socijalnih partnera. O tome kada Vlada RH planira uputiti Hrvatskom saboru izmjene Zakona o trgovini, postavila sam pisano zastupničko pitanje 14. prosinca, a rok u kojem trebam dobiti odgovor je 30 dana.

Stanje u Europskoj uniji

Narod.hr: Raspravlja li se i u Europskom parlamentu o radu nedjeljom i postoji li mišljenje EPP-a ili Europske komisije o toj temi?

Marijana Petir: Europski parlament usvojio je 2019. godine Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi. Rok u kojem države članice EU moraju početi primjenjivati direktivu je 3 godine. Zakonodavstvo i praksa, kako u Europskoj uniji, tako i državama članicama trebaju pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih te se mora aktivnije promovirati ravnoteža između obitelji i privatnog života s jedne strane i posla s druge.

Europa pa sukladno tome i Hrvatska se danas nalaze pred nekoliko bitnih izazova koji će u velikoj mjeri utjecati na našu budućnost, a jedan od tih izazova svakako je i demografski izazov u kojemu nesigurnost posla i teški i neprimjereni radni uvjeti imaju negativan utjecaj na postizanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života.

Stoga je i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine navedeno da će se u okviru politike ljudskih potencijala ali i demografske politike, oblikovati i ustrajno provoditi mjere koje će olakšati stvaranje djelotvorne ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, naročito mladih obitelji i žena.

U sektoru trgovine većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto i po nekoliko tjedana bez dana odmora za niske plaće koje su prema podacima FINA-e manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. U rijetkim slučajevima kada u zamjenu za rad nedjeljom dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan.

Narod.hr: U kojim europskim državama trgovine nedjeljom ne rade?

Marijana Petir: Pitanje definiranja rada trgovina u državama članicama EU u njihovoj je isključivoj nadležosti stoga se prakse razlikuju od države do države, no prema podacima kojima raspolažem, države članice EU poput Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Grčke i Nizozemske zabranile su rad nedjeljom, uz izuzetke benzinskih postaja, pekara, turističkih područja i sl. Cipar, Finska, Luksemburg, Malta, Portugal i Španjolska imaju točno propisano vrijeme u kojima trgovine mogu biti otvorene nedjeljom i nacionalnim praznikom, a to vrijeme u velikoj će mjeri ovisiti o dobu godine te je li mjesto turističko ili ne.

Slovenija je u rujnu prošle godine donijela Zakon kojim je zabranila rad nedjeljom i blagdanima uz određene iznimke, dok je Poljski parlament 2018. većini trgovaca zabranio rad nedjeljom. Međutim, zakon je omogućio da neka velika prodajna mjesta ostanu otvorena. ako ispunjavaju određene uvjete, koji su se često lako ispunjavali poigravajući se sa pravilima. Novi zakon, donesen prije dva mjeseca u poljskom parlamentu, potpuno zabranjuje rad nedjeljom, osim ako poštanske usluge ne čine većinu njihovog poslovanja.

Značaj neradne nedjelje

Narod.hr: Zašto je neradna nedjelja važna, koji su pozitivni učinci neradne nedjelje?

Marijana Petir: Kroz članstvo u Europskoj interesnoj skupini o ravnoteži između poslovnog i privatnog života kada sam obnašala dužnost hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu i kroz potporu Europskom savezu za slobodnu nedjelju, imala sam priliku vidjeti brojna znanstvena istraživanja koja su potvrdila da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje. Sve se to negativno održava na obiteljske i međuljudske odnose, stoga treba potaknuti sve poslodavce da poštuju ljudsko dostojanstvo svojih radnika, ne prisiljavaju ih da rade prekovremeno te im osiguraju slobodnu nedjelju koju će provesti sa svojim obiteljima i prijateljima.

U kršćanskoj tradiciji nedjelja je tradicionalno neradni dan – za vjernike rezerviran za odlazak na svetu misu; dan je to posvećen obitelji i druženju s prijateljima. Hrvatska je većinski kršćanska zemlja, no nedjelja u Hrvatskoj za brojne građane nije slobodna – trgovine u Hrvatskoj mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan. Majke koje rade u trgovinama ne mogu nedjelju provesti sa svojom djecom, djeci su uskraćena oba roditelja, to je nenadoknadivo. Slobodna nedjelja omogućila bi zaposlenima u trgovini da budu sa svojom obitelji, ali i da se posvete kulturnim, sportskim i društvenim događajima, svom privatnom i duhovnom životu i vjerskim aktivnostima, ili se uključe u volonterski rad.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanju kojega sam provela u veljači 2019., a koje je pokazalo da se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje.

Istraživanje koje sam provela 2018. godine, pokazalo je da 50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine.

Prema podacima Sindikata trgovine, ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze. To je neodrživo!

Nasuprot tvrdnji da će se kroz rad trgovina nedjeljom povećati broj zaposlenih u uslužnom sektoru, dolazi do suprotne pojave. Nespecijalizirane maloprodajne trgovine ne mogu se boriti s rastućom konkurencijom velikih lanaca te su mali trgovci prisiljeni zatvarati svoje trgovine. Očigledno je da rad trgovina nedjeljom prvenstveno pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, a na štetu malih, domaćih trgovaca u specijaliziranim trgovinama koji su i najugroženija skupina trgovaca.

U vrijeme snažnijih epidemioloških mjera, kada su trgovine nedjeljom prema preporuci Stožera civilne zaštite bile zatvorene, pokazalo se je da taj promet od nedjelje nije nestao već se je raspodijelio na druge dane – uglavnom na subotu i ponedjeljak. Iz svega toga je jasno kao dan da radno vrijeme trgovina nije čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju građana.