Ubrzanje gospodarskog rasta u prvom kvartalu na 3,9 posto svrstava Hrvatsku među članice EU-a s najdinamičnijim gospodarskim rastom u prvom kvartalu, što je važno za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, konkurentnosti te povjerenje investitora, priopćila je Vlada
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,9 posto na godišnjoj razini. To je već 19. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to znatno brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,3 posto na godišnjoj razini. Rast od 3,9 posto najveći je još od četvrtog tromjesečja 2007. godine, kada je BDP porastao po stopi od 4,2 posto.
Prva procjena rasta BDP-a za prvi kvartal 2019. pokazuje znatno bolje ostvarenje u odnosu na očekivanja, jer je realna stopa rasta na godišnjoj razini od 3,9 posto osjetno viša od one u prvom prošlogodišnjem kvartalu od 2,5 posto, ističu u Vladi.
‘Nakon izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ostvarenja proračunskog viška drugu godinu zaredom te vraćanja investicijske razine kreditnog rejtinga (Standard & Poor’s), ubrzanje gospodarskog rasta u prvom kvartalu na 3,9 posto svrstava Hrvatska među članice EU-a s najdinamičnijim gospodarskim rastom u prvom kvartalu, što je važno za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, konkurentnosti te povjerenje investitora.
Ovo je još jedan poticaj da nastavimo predano raditi na trokutu uspješnosti koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja, što je dovelo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, koji su pridonijeli jačanju gospodarskog rasta’, izjavio je premijer Andrej Plenković.
Iz Banskih dvora ističu i da je izvoz roba i usluga također znatno doprinio dinamiziranju rasta BDP, jer je u prvom kvartalu prošle godine zabilježen njegov realan pad od 0,5 posto, a u prvom kvartalu ove godine rast od 4,6 posto.
U vezi kretanja vrijednosti izvoza prema tržištu država članica EU-a ostvaren je rast oko 7,5 posto, a zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu i SAD-u što je dovelo do znatnog povećanja ukupnog izvoza od približno devet posto, ističu u Vladi.
Dodaju da je kod domaće potražnje istodobno nastavljen znatan rast, koji je također u znatnijoj mjeri premašio očekivanja te da su najvažniji čimbenici daljnjeg rasta osobne potrošnje nastavak rasta nominalnih (3,6 posto) i realnih (3,1 posto) neto plaća, daljnja pozitivna kretanja na tržištu rada (broj osiguranika mirovinskog osiguranja je u prvom kvartalu povećan 2,2 posto), snažniji oporavak kreditne aktivnosti poslovnih banaka, smanjivanje PDV-a na pojedine prehrambene i neprehrambene proizvode te nastavak rasta investicijskih aktivnosti.
U Vladi ističu i doprinos ukupne industrije na dinamiku rasta BDP-a, odnosno rasta industrijske proizvodnje koja je prema kalendarski prilagođenim indeksima u prvom kvartalu rasla 2,7 posto, znatno više od prošlogodišnjih 0,3 posto, kao i porast građevinskog sektora te trgovine na malo.
Konkretni podaci iz prve procjene DZS-a za prvi kvartal pokazuju da je snažan utjecaj na ostvareni rast BDP-a imala osobna potrošnja, čiji je rast ubrzan s 3,9 posto u prvom kvartalu prošle godine na 4,4 posto, a radi se o kategoriji koja ima najveći udio u strukturi BDP-a, kažu u Vladi.
Velik utjecaj imao je i rast investicija u fiksni kapital, potpomognutih korištenjem EU fondova, a uglavnom se radi o prometnoj infrastrukturi, odnosno izgradnji željeznica, cesta i zračnih luka, čiji je rast ubrzan s prošlogodišnjih 3,6 posto, na 11,5 posto, što je najviša stopa rasta još od drugog kvartala 2008. godine, ističu u Vladi.
Zaključuju da je Hrvatska u prvom ovogodišnjem kvartalu gospodarski porasla dinamičnije od prosjeka EU-a te je po stopi rasta Hrvatska bila među članicama kod kojih je došlo do najbržeg rasta BDP-a, a također je bila u grupi nekoliko članica čiji rast nije usporen u odnosu na prošlu godinu.
‘Hrvatska je u prvom ovogodišnjem kvartalu gospodarski porasla dinamičnije od prosjeka EU-a. Po stopi rasta Hrvatska je bila među članicama kod kojih je došlo do najbržeg rasta BDP-a, a također je bila u grupi nekoliko članica čiji rast nije usporen u odnosu na prošlu godinu’, zaključuju u Banskim dvorima.
Ministri zadovoljni rastom većim od očekivanja
Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je rekao da je zadovoljan rastom BDP-a u prvom tromjesečju, pogotovo što je taj rast veći od očekivanja, dok ministrica Gabrijela Žalac ističe doprinos EU-ovih fondova, a ministar Predrag Štromar građevinarstva.
“Možemo biti zadovoljni uvijek kada podatak govori o rastu gospodarstva, tim više što je rast blago iznad očekivanja”, rekao je Marić na ulasku u Banske dvore.
“Visokofrekventni indikatori na mjesečnoj razini su ukazivali da će stopa rasta biti preko tri posto, međutim 3,9 je iznad tih očekivanja”, dodao je.
Istaknuo je građevinarstvo, koje je ostvarilo najveću stopu rasta od 11,6 posto, ali tu je, kako je rekao, i trgovina na malo, a ponovo i porasla i industrijska proizvodnja.
S troškovne strane, najupečatljivijim podatkom u pozitivnom smislu izdvojio je rast investicija od 11,5 posto. Pri tome je napomenuo da se, prema dosad objavljenim podacima DZS-a ne vidi razdioba privatnih i javnih investicija, ali se kod javnih vide efekti projekata u prometnoj infrastrukturi, kao što su Pelješki most i drugi, a tu su i projekti komunalne infrastrukture s visokim stopama rasta, što Marić pripisuje efektu ustupanja prihoda od poreza na dohodak općinama, gradovima i županijama.
S druge strane, rekao je Marić, tu je i poboljšano povlačenje sredstava iz fondova EU-a, uz tradicionalni doprinos glavnog pokretača, a to je osobna potrošnja.
Žalac: Rastu BDP-a pridonosi i novac iz EU-ovih fondova
Komentirajući rast BDP-a u prvom kvartalu, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je da više novca iz tih fondova pridonosi i rastu BDP-a, te da će tako biti i do kraja godine.
Na pitanje novinara vezano uz povećanje BDP-a, odnosno da su neki ministri naglašavali da je dosta toga i zasluga povlačenja sredstava iz europskih fondova, Žalac je istaknula da BDP raste više nego ikada do sada te kako je veseli da je tome pridonijelo i povlačenje novca iz europskih fondova.
Naglasila je da je prošlih nekoliko mjeseci govorila da je Hrvatska veliko gradilište, a što se sada, kazala je, očituje i po podacima, jer smo jedina zemlja uz Dansku koja u prvom kvartalu ove godine ima rast. Posebno je istaknula rast iz kategorije europskih fondova, odnosno investicija i kapitala koji je skočio sa 3,6 posto na 11,5 posto zahvaljujući EU fondovima. To po njoj govori u prilog tome da se ostvaruju prognoze koje bi do kraja ove godine trebale rezultirati rastom novca iz EU fondova od 85 posto, a što će sigurno doprinijeti i porastu hrvatskog BDP-a.
Upitan za utjecaj građevinarstva na rast BDP-a, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar je kazao kako graditeljstvo raste već godinama.
Nakon završetka krize intenzivno se radi u građevinarstvu čemu su pridonijele i odluke o subvencioniranju kredita, POS-ovi ali i velike investicije koje se financiraju iz sredstava Europske unije, kazao je.
U sljedećih godinu, dvije, ulagat će se još više, a velik doprinos imaju i sredstva za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, kazao je Štromar te naveo kako će pet milijardi kuna investicija u dvije do tri godine biti samo za energetsku učinkovitost.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
