“Baciti sjenu na uvođenje eura i pridonositi inflaciji, to je nepoštena praksa”, izjavio je premijer Andrej Plenković samo pet dana nakon što je uveden euro. Plenkovićeve izjave dolaze nakon straha građana od velikog vala poskupljenja uzrokovan uvođenjem nove i odbacivanjem nacionalne valute.
Građani su u prethodne tri godine osjetili inflaciju i smanjenje standarda povodom samonametnutih mjera protiv koronavirusa, a koje su napravile svojevrsni “trgovinski čep” i rast cijena proizvodnje i prijevoza roba. Inflacija se dodatno pogoršala ukrajinsko-ruskim ratom i samonametnutim sankcijama Europske unije od kojih za sada profitiraju i Rusija i SAD. Treći val poskupljenja za Hrvate uslijedio je uvođenjem zajedničke valute s 19 članica Eurozone, a što su trgovci iskoristili za zaokruživanje i rast cijena proizvoda.
Plenković vraća cijene od 31. prosinca. Do kada?
Povodom toga, na sjednici Vlade usvojen je Prijedlog zaključka o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, kojim se poslovni subjekti koji su povisili cijene roba i usluga protivno Zakonu o uvođenju eura obvezuju da revidiraju maloprodajne cijene tako da budu određene najviše do visine maloprodajnih cijena koje su vrijedile 31. prosinca 2022. No pitanje je koliko dugo takva zabrana može opstati i hoće li one samo još više naštetiti građanima u veljači i narednim mjesecima, kada bi poskupljenja jednostavno mogla biti višestruka.
Eurozonu čine Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i od 1. siječnja 2023. Hrvatska.
Slovenija: Od 2007. do 2021. cijene porasle za 26 posto
Slovenija je uvela euro 2007. godine, a 2008. i 2009. bilježila je inflaciju višu od pet posto. Tek od 2010. nadalje inflacija je počela padati i to na niže godišnje vrijednosti u odnosu na vremena prije uvođenja eura, no percepcija inflacije ostala je povišena negdje do 2015., kada se i percepcija i realna stopa inflacije gotovo izjednačuju.
U Sloveniji su od uvođenja eura znatno poskupjeli restorani, kafići, popravak obuće, popravak kućanskih aparata, usluge prijevoza te rekreativne i sportske usluge. Od uvođenja eura prije 15 godina do 2021., cijene su porasle oko 26 posto.
Slovačka također doživjela inflaciju
Dvije godine nakon Slovenije eurozoni pristupa Slovačka. U toj zemlji bilježe se iskustva suprotna Sloveniji – u prve dvije godine nakon uvođenja eura inflacija ostaje stabilna, kao i njezina percepcija negdje do 2011., kada realna inflacija ubrzava do pet posto uz “osjećaj” inflacije za oko 40 posto ispitanih građana.
Sveukupno, od uvođenja eura cijene su narasle 20 posto.
Estonija – znatno porasle usluge frizera, cateringa, rekreacije…
Estonija je uvela euro 2011. godine uz nepromijenjenu stopu inflacije iz prijašnjih godina (oko pet posto), no zato je osjeća oko 80 posto stanovništva.
Cijene nekih proizvoda znatno su porasle, kao što su usluge frizera, cateringa, rekreacije i raznih popravaka. Sveukupno od 2011. cijene su porasle 25 posto, a plaće 74 posto, najviše u društvu ‘novih’ zemalja koje su uvele zajedničku valutu.
Letonija i Litva
U Litvi su znatno poskupjeli frizeri, popravci stambenih objekata, kantine, ali se bilježi i značajan rast najamnina stambenog prostora, a Letonija je osim značajnog rasta cijena u frizerskim salonima, restoranima i stomatološkim ambulantama zabilježila velik rast cijena popravaka kućanskih uređaja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
