“Mala je razlika između broja potrebnih potpisa i onoga što su oni prikupili. A i radi transparentnosti cijelog procesa i referendumske inicijative, zbog onih 400.000 tisuća građana koji su potpisali, ali i onih tri milijuna koji nisu, mislim da je potrebno precizno utvrditi stvarnu brojku, a to znači kontrolu svakog potpisa”, tvrdi ministar uprave Lovro Kuščević za Jutarnji list, koji ne želi još prejudicirati odluku Vlade, koja njima daje nalog kako da provjeravaju potpise, ali navodno je jasno da se neće moći primijeniti metoda koja je bila za referendum o braku kada je samo za jedno pitanje bilo prikupljeno oko 750.000 potpisa.
Podsjetimo da je zapravo predano više od 800.000 potpisa za oba referendumska pitanja Hrvatskom saboru – čime su hrvatski državljani jasno izrazili volju naroda koji želi bolji i pravedniji izborni sustav.
Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupljeno je 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa.
Potpisi će se provjeravati tako da će se utvrđivati odgovara li OIB potpisanoj osobi, je li ona u registru birača, je li punoljetna, je li možda riječ o umrloj osobi, ali i je li se možda jedna osoba potpisala više puta, što bi trebao utvrditi informatički program. Sve to potrajat će nekoliko mjeseci, do jeseni sigurno, a za to će biti potrebno osigurati i sredstva u iznosu od najmanje milijun kuna. Naime, ministar Kuščević na temelju analiza procjene troška i vremena, zaključuje da će im biti za svaki potpis potrebna jedna kuna plus PDV, da je riječ o fizički zahtjevnom poslu na kojem će morati angažirati dodatan broj ljudi, ali koristit će se i informatička rješenja koja koštaju. Moguće je da će im pomagati tvrtka APIS IT, koja inače radi i izborne rezultate, navodi Jutarnji list.
> UiO protiv takvog načina financiranja: Znate li koliko stranke dobivaju iz državnog proračuna?
To sve, procjenjuje Kuščević, moglo bi stajati milijun kuna.
> Stranke iz proračuna dobivaju milijune kuna: Ove godine iznos veći nego u 2017.!
Uz najavu ovih detaljnih provjera ovo je i prvi put u povijesti da Odbor zahtjeva provjeru ne samo potpisa, već i to jesu li oni prikupljani u skladu sa Zakonom, na prijavljenim mjestima.
“Izborni zakoni se ne bi smjeli mijenjati referendumom, nego što je moguće većim konsenzusom u Saboru gdje sjede legitimni predstavnici građana”, tvrdi dalje Kuščević.
Podsjeća i da je u izradi novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti koji bi trebao urediti i pitanje netransparentnosti financiranja građanskih inicijativa koje sada nisu obvezne objavljivati imena donatora. Najavljuje se čak da bi se taj novi Zakon retroaktivno primijenio i na inicijativu Narod odlučuje, ali pitanje je bi li to bilo moguće.
> Plenković i Bernardić u strahu od referenduma: Ponovno napali Narod odlučuje!
> HDZ, SDP, HNS i GLAS protiv referendumske promjene izbornog sustava
Bivši ministar uprave, SDP-ov Arsen Bauk, najpoznatiji po tome da je kao ministar spriječio referendum 2014., također tvrdi kako neće biti moguće ove potpise provjeravati slučajnim uzorkom, kao što je to bio slučaj kod referenduma o braku kada je on bio ministar uprave, jer je njihov broj navodno premalen.
Podrška SDP-a
Kada je inicijativa U ime obitelji tada prikupila oko 750.000 potpisa procedura je izgledala tako da je ministar uprave prvo dao službenicima u Ministarstvu potpisne liste da prebroje koliko su potpisa prikupili. Kada su oni to napravili, Bauk je Državnom zavodu za statistiku poslao zahtjev da od tog broja potpisa koji su dobili, utvrde ima li više ispravnih potpisa od potrebnog broja za raspisivanje referenduma i da odrede uzorak s kojim će se s vjerojatnošću od 99 posto moći utvrditi da je prikupljen dovoljan broj potpisa, kaže Jutarnji list.
“Oni su utvrdili broj, a nakon toga smo iz kutija nasumično izvlačili potpisne liste, te liste smo dostavili Državnom zavodu za statistiku, oni su utvrdili koji su potpisi ispravni, koji se duplaju i onda su oni utvrdili da se s vjerojatnošću od 99 posto može utvrditi da je između 530.000 i 550.000 potpisa ispravno, što je bilo dovoljno za raspisivanje referenduma”, pojašnjava Bauk za Jutarnji list.
Dodaje kako se samo uz pomoć OIB-a i imena potpisnika može utvrđivati je li ta osoba birač, je li možda strani državljanin, ili pak maloljetan, ali tvrdi da nitko ne može provjeravati je li ta osoba stvarno potpisala za referendum.
> Glasovac prijeti GI Narod odlučuje: Postoje mehanizmi koji mogu spriječiti referendum
“Zato smo mi u SDP-u predlagali da se potpisi prikupljaju u uredima državne uprave, ali da se onda omogući više dana za prikupljanje. Tako bismo izbjegli moguće zlouporabe”, smatra Bauk.
> Kakve je odluke Ustavni sud RH do sada donosio?
Tekst se nastavlja ispod oglasa