Parlamentarni izbori održavaju se 5. srpnja, a na njima će i Hrvati u iseljeništvu birati saborske zastupnike koji će formirati 10. saziv Hrvatskog sabora od neovisnosti Republike Hrvatske.
Na parlamentarnim izborima bira se 140 zastupnika u Republici Hrvatskoj u deset izbornih jedinica, 8 zastupnika nacionalnih manjina posebnoj jedinici te 3 zastupnika koji predstavljaju Hrvate u iseljeništvu u također posebnoj, XI. jedinici.
Iako se broj Hrvata koji napušta Hrvatsku povećava iz godine u godinu, broj iseljenika koji izlazi na izbore smanjuje se sa svakim izbornim ciklusom. Jedan od razloga za to jest zato jer je njihovo biračko pravo reguliranom Zakonom o glasovanju izvan Republike Hrvatske. On je više puta mijenjan te je svaki puta dodatno otežao i smanjio izlazak hrvatskog iseljeništva na birališta tijekom svih izbornih ciklusa.
Tako su pripadnici dijaspore do godine 2010. godine mogli glasovati na biračkim mjestima u hrvatskim klubovima ili župnim centrima na područjima i gradovima većih hrvatskih zajednica, no promjenom Ustava za vrijeme Vlade HDZ-ove Jadranke Kosor i predsjedanja Luke Bebića Saborom donosena je odluka da će hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, na izborima ubuduće glasovati isključivo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava u zemljama u kojima imaju stalni boravak.
>Hrvatska dijaspora za svoju službenu zastavu jednoglasno izabrala povijesnu hrvatsku zastavu
>EU: Hrvatska dijaspora šalje najveće devizne doznake u domovinu!
Usporedbe radi iseljenici su u Kanadi 2000. godine mogli glasovati u svim većim gradovima, dok nakon promjene Ustava iseljenici koji žive u Vancouveru moraju zrakoplovom putovati 6.000 km do prvog najbližeg biračkog mjesta. Taj put neki moraju prijeći i dva puta zbog odluke o takozvanoj “aktivnoj registraciji birača”.
Predsjednički izbori
Zbog otežanog glasovanja na predsjedničke izbore koji su se održali 2019. godine u inozemstvu je glasovalo 52.371 birača, od čega je više polovice glasovalo u BiH (35168).
Birači s pravom glasa u inozemstvu glasovali su u 47 država, a kada bi iz jednadžbe izbacili BiH i Njemačku u kojoj je izašlo 8041 birača, u 45 država na izbore je izašlo sveukupno tek 9162 birača, odnosno 204 birača po državi. Svi oni u inozemstvu, uključujući BiH i Njemačku, mogli su glasovati na tek 125 biračkih mjesta, odnosno u prosjeku na 3 biračka mjesta po državi.
Izlaznost na parlamentarnim izborima nakon promijene Ustava 2010.
Na parlamentarnim izborima 2016. godine u inozemstvu je glasovalo je 21.208 birača, te na tim izborima HDZ po prvi puta nije osvojio sva tri zastupnička mjesta o kojima odlučuju birači izvan Hrvatske. HDZ je sa 62,72 posto glasova osvojio dva mandata, a jedan mandat je osvojio neovisni Željko Glasnović 24,91 posto osvojenih glasova.
Samo godinu dana prije HDZ je osvojio 85,69 posto glasova i sva tri zastupnička mandata, a tada na njihovoj listi najviše glasova osvojio upravo Željko Glasnović. Na parlamentarne izbore 2015. godine izašlo je 28.917 birača,
Na parlamentarnim izborima 2011. godine glasovalo je 21.100 birača od ukupno 411.758 birača te je i tada HDZ 71.98% posto osvojenih glasovao osvojio sva tri saborska mandata.
Izlaznost na parlamentarnim izborima prije promijene Ustava 2010.
Prije nego što je promijenjen Ustav za vrijem HDZ-ove Vlade i saborske većine izlaznost na parlamentarnim izborima bila je 4 puta veća pa je tako na parlamentarnim izborima 2007. godine glasovalo 90.402 birača od ukupno 404.950 birača, a HDZ je tada osvojio svih pet mjesta o kojima su odlučivali hrvatski iseljenici.
Na parlamentarnim izborima 2003. godine sva je mjesta ponovno osvojio HDZ a na izbore u XI. jedinici glasovalo je 70.527 od ukupno 396.617 birača.
Na parlamentarnim izborima 1995. godine kada je hrvatsko iseljeništvo imao 12. mjesta u Hrvatskom saboru glasovalo je 109.389 od 398.839 birača, a među izabranim zastupnicama bila je i Zdravka Bušić koja je danas kandidat HDZ-a u XI. izbornoj jedinici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa