Pokret za modernu Hrvatsku u nedjelju je predstavio listu za EU izbore, a njegov predsjednik Damir Gašparović ustvrdio je da Hrvatsku u Bruxellesu od prvog dana predstavljaju političari kojima kronično nedostaje struke i znanja, a posljedica takvog izbora je da niti jedan hrvatski građanin ne živi bolje.
Listu predvodi Damir Mihelić, a slijede Snježana Kukec Bajto, Damir Gašparović i Ante Roso.
Gašparović, koji je predstavio listu, je ocijenio da je vrijeme potvrdilo ono na što je Pokret upozoravao prije ulaska u Europsku uniju, a to je da je to “izlet u nepoznato“ te da uvjeti pod kojima je Hrvatska ušla u EU nisu dobri.
Smatra da se razlog za to prije svega krije u činjenici da Hrvatsku u Bruxellesu od prvog dana predstavljaju isključivo političari općeg tipa kojima kronično nedostaje struke i znanja, a posljedica takvog izbora je, ističe, da niti jedan hrvatski građanin ne živi bolje.
Stoga će, kaže, Pokret za modernu Hrvatsku inzistirati na uvođenju znanja i struke u hrvatski politički život.
Obrađeno poljoprivredno zemljište na razini iz 1929.
Damir Mihelić naveo je kako je obrađeno poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj na razini iz 1929. godine. “Nedopustivo je da dok većina budžeta Europske Unije odlazi na poljoprivredu i dok od toga iznimno profitiraju Francuska i Poljska koja je tek nedavno ušla u Uniju, hrvatska poljoprivreda propada i uvoz hrane je dostigao razinu od 20 milijardi kuna godišnje”, kazao je.
Snježana Kukec Bajto smatra da hrvatska prednost mora biti proizvodnja zdrave hrane na zdravoj zemlji i budućnost na stvaranju brenda “Hrvatska hrana” (Cro-Food), te da kroz taj brend moraju biti prepoznati brojni kvalitetni hrvatski proizvodi – od jagoda, jabuka, maslina i mandarina sve do pršuta, kulena i ostalih poljoprivrednih proizvoda.
Pokret će, najavljuju, sustavno zagovarati revalorizaciju hrvatskog prometnog položaja kroz model geoekonomike Tihomir Domazeta. Navode da danas od svoje prirodne pozicije Hrvatska ostvaruje prihod od jedva 3,5 milijardi dolara dok, primjerice Estonija, Letonija i Litva po istoj osnovi uprihođuje više od 20 milijardi dolara godišnje.
