Potvrđena Uskokova optužnica protiv HDZ-ovog načelnika Lopara

Optužno vijeće riječkog Županijskog suda u utorak je potvrdilo optužnicu protiv načelnika rapske Općine Lopar, HDZ-ovca Alena Andreškića, kojeg je Uskok optužio da je oštetio općinski proračun kada je od općine uzeo pozajmicu od 370.000 kuna bez ugovorenog roka povrata, dok je Andreškić odbacio sve što mu se optužnicom stavlja na teret.

Uskokova optužnica protiv Andreškića, podignuta je u srpnju ove godine, a njome ga se tereti za zloporabu položaja i ovlasti, odnosno da je podizanjem 370.000 kuna pozajmica od općine bez ugovorenog roka povrata oštetio općinski proračun.

U Uskoku ističu kako je utvrđeno da je Andreškić kao načelnik općine, od siječnja 2010. do prosinca 2013., s ciljem stjecanja nepripadne imovinske koristi u 72 navrata s općinom zaključio ugovore o novčanim pozajmicama od 1000 do 15.000 kuna. Te je poslove obavljao protivno Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi i Statutu Općine Lopar, te bez odluke Općinskog vijeća, a u odlukama o izvršavanju općinskog proračuna nije bila predviđena isplata novca za tu namjenu, tvrdi tužiteljstvo.

Andreškić: Nisam kriv, sve što sam činio bilo je u korist općine

Alen Andreškić u utorak je, na Hinin upit, priopćio kako nije kriv za ono za što ga se optužuje. “Unatoč nespornoj činjenici da je optužnica potvrđena, nisam kriv za ono što mi se njome stavlja na teret. Sve što sam činio bilo je jedino i isključivo u korist Općine Lopar, a to će sigurno biti utvrđeno u postupku koji će se voditi”, naveo je u pisanom odgovoru.

Naglasio je da bez dokumentacije koju je pribavio, a što je predmet optužbe, “ne bi bilo moguće da općina stekne vlasništvo nad imovinom vrijednom preko 10 milijuna eura”.

Istaknuo je kako je bio primoran na takav način pribavljati dokumentaciju.

“Optužnica je do te mjere kontradiktorna, da me se tereti temeljem propisa koji je naknadno stupio na snagu. Smatram da sam svojim postupcima zaštitio imovinu Općine Lopar i spriječio otuđenje imovine, tako da je u konačnici Državno odvjetništvo, koje je zastupalo državu, ponudilo zaključenje nagodbe za jedan spor, a za drugi izgubilo prvostupanjsku presudu, što ne bi bilo moguće bez pribavljene dokumentacije”, naveo je Andreškić.