Na netom održanim parlamentarnim izborima za 151 mjesto u Saboru natjecale su se 163 kandidacijske liste. Od tog broja većina, njih 92 bile su koalicijske liste nekoliko političkih stranaka, 71 je bilo samostalnih stranačkih lista i tek 2 neovisne liste. Ovakvi podaci pokazuju nam da je relativna većina političkih stranaka kao najoportuniji način za maksimiziranje svog izbornog rezultata odabrala udruživanje s drugim strankama u koalicije. U izvjesnom smislu svako udruživanje stranaka u koaliciju zapravo je njihov bijeg od vlastitog suočavanja s biračkim sudom.
Takva, po mišljenju mnogih, štetna demokratska praksa u Hrvatskoj je najvidljivija u širokim koalicijama okupljenim oko najjačih stranaka: HDZ-a i SDP-a. One, zbog sinergijskog učinka, a često i zbog “ravnanja” nekih starih računa na svojim leđima u Sabor uvode mnogo malih stranaka čija popularnost u biračkom tijelu često ne prelazi niti 1%. Takvi akteri, kojima je jedini politički cilj što duže preživljavanje u parlamentu, nerijetko mijenjaju strane i zbog bolje ponude suprotnog tabora postaju “žetončići”.
>Izbori su započeli: Otvorena su birališta u Australiji
Primjeri stranaka koje u Sabor ulaze isključivo voljom HDZ-a i SDP-a
Najbolji primjer opisane štetne političke prakse u posljednje vrijeme predstavljaju nekoć snažne političke opcije HSS, HSLS, HNS i HSU.
HSS iz izbornog ciklusa u izborni ciklus svoju političku težinu ne testira samostalno nego kao “priljepak” HDZ-u i SDP-u. 2015. bili su dijelom Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om, a nakon stranačkog prevrata i dolaska Kreše Beljaka na čelo stranke od 2016. su redovno u koalicijama sa SDP-om.
Slična je sudbina i HSLS-a koja se od nekoć druge stranke po snazi u državi srozala na stranku koja samostalno ne bi mogla prijeći izborni prag. Spašavaju ih stalne predizborne koalicije s HDZ-om na kojima obično dobiju tek jedno ili dva “prolazna” mjesta.
Stranka koja je vjerojatno najviše “prosula” svoj nekadašnji ugled je HNS. Oni su na izborima 2016. u Sabor ušli zahvaljujući SDP-ovoj koaliciji, a 2017. su, nakon Mostovog izlaska iz vlade, pretrčali na HDZ-ovu stranu. Tom su kratkovidnom odlukom, radi tadašnjeg političkog plijena, politički potonuli i održavaju se na političkoj sceni samo zahvaljujući dobroj volji Andreja Plenkovića i HDZ-a.
>Može li HSP na izborima vratiti utjecaj i obnoviti parlamentarni status?
Najnoviji primjer pretrčavanja iz jednog u drugi politički tabor zbio se tijekom mandata od 2020.-2024. Preletači su ovog puta bili umirovljenici iz HSU-u koji su 2020. ušli na listi SDP-ove koalicije da bi sredinom mandata promijenili dres i podržali HDZ-ovu vladu.
Koalicije i “žetončići” utječu na pad povjerenja u politiku
Koalicije koje u najviše zakonodavno tijelo u RH dovode stranke s minornom potporom građana predstavljaju uteg demokratskim procesima u RH. Građani zbog toga, a još više zbog “žetončića” koji onda i mijenjaju stranu sve više gube povjerenje u politiku općenito te se pasiviziraju ne uključujući se aktivno u političke procese.
Referendumske inicijative
U posljednjih desetak godina pojavile su se dvije referendumske inicijative koje su imale namjeru na sustavan način promijeniti i demokratizirati izborna pravila u RH. To su inicijative “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” i “Narod odlučuje”. Obje inicijative inicirala je građanska inicijativa “U ime obitelji” pod vodstvom dr. Željke Markić. Ciljevi tih inicijativa uključivali su odredbe o zabrani predizbornog koaliranja ili o uvođenju 3 preferencijska glasa čime bi takva štetna predizborna taktika postala neučinkovita. Zbog dobro poznatih razloga – opstrukcija i SDP-ove i HDZ-ove vlade navedene inicijative nisu uspjele.