22.travnja, na Trgu sv. Marka, ispred Sabora RH Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ predstavila je referendumsku inicijativu za izjašnjavanje građana o referendumu za promjenu izbornog sustava, a 13. svibnja počelo je prikupljanje potpisa za istu, koje je završilo 27. svibnja.
13. do 27. svibnja 2018. godine – prikupljanje potpisa obilježile opstrukcije
Tijekom prikupljanja potpisa GI susrela se s brojnim opstrukcijama, a pokrenute su i ustavne tužbe protiv gradova Rijeke i Samobora jer su, iz Inicijative upozoravaju, svojim građanima uskratili osnovno ustavno pravo da se izjasne po pitanju referenduma, dok će Zagreb, Osijek i Rijeku tužiti jer su svojim građanima naplatili porez na referendum.
HDZ-ov ministar uprave Lovro Kuščević nije napravio ništa po pitanju situacije u navedenim gradovima. U Rijeci se na samo jednom mjestu moglo skupljati potpise. No, unatoč tome ljudi su strpljivo čekali u redu na Korzu kako bi potpisali za referendum. Pri tome je gradonačelnik Vojko Obersnel oštro kritizirao inicijativu.
Situacija na terenu
Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga također se obrušio na građansku inicijativu „Narod odlučuje” i pozvao sve građane Rovinja i stanovnike u Istri da uskrate potpis.
Naravno, kritike su stigle i od Zastupnika srpske manjine Milorada Pupovca, koji je mogući referendum doživio kao napad na Srbe, a ne na promjenu izbornog zakona i transparentniji sustav.
No, unatoč brojnim problemima s kojima su se volonteri susreli i opstrukcijama medija i nekih političara, potpora inicijativi stigla je s različitih strana.
Između ostalih, za referendum su potpisali bivši HDZ-ov predsjednik Sabora Luka Bebić, dr. Andrija Hebrang, potpredsjednik HDZ-a u čak četiri mandata, ratni ministar zdravstva, zastupnik Mosta Marko Sladoljev, bivši Mostov ministar gospodarstva Tomislav Panenić, bivši HSP-ov saborski zastupnik Pero Kovačević i jedan od najboljih ratnih snimatelja i svjedoka Domovinskog rata Petar Malbaša, kao i eurozastupnica Marijana Petir.
Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ koja je u samo dva tjedna prikupljala potpise za izmjenu Ustava, sada je morala predati Saboru Zahtjev za raspisivanje referenduma za pravedniji izborni sustav. Hrvatski državljani jasno su svojim potpisima izrazili volju naroda za boljim i pravednijim izbornim sustavom.
Što su tražili?
Prema sadašnjem izbornom sustavu, po kojemu su provedeni posljednji parlamentarni izbori, birači mogu koristiti jedan preferencijski glas koji je ograničen pragom od 10% glasova liste. Drugim riječima, za ulazak u Sabor vrijedi poredak kandidata na listi koji je postavljen uoči izbora (prema odlukama šefova stranke), a tek ako određeni kandidat dobije više od 10% preferencijskih glasova liste, poredak se mijenja.
Po prijedlogu inicijative „Narod odlučuje“, prvotni poredak kandidata ne bi imao nikakvu težinu. Glasači bi na odabranoj listi mogli zaokružiti do tri preferirana kandidata te bi se njihov konačni poredak određivao isključivo brojem preferencijskih glasova.
Na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. samo 11 kandidata od 143 (bez zastupnika nacionalnih manjina) ušlo je u Sabor na temelju preferencijskih glasova. Svi ostali, njih 132 (bez zastupnika manjina), ušlo je na temelju pozicije na listi koju im je dodijelio šef stranke.
Inicijativa je zahtijevala da ulazak svih kandidata u Sabor odrediti broj preferencijskih glasova birača
Nadalje, referendumom koji je predlagala GI „Narod odlučuje” smanjio bi se broj zastupnika s najviše 160 na najviše 120, a samim time bi i broj zastupnika nacionalnih manjina proporcionalno bio smanjen s osam na šest. Također, zastupnici nacionalnih manjina ubuduće ne bi mogli odlučivati o Vladi i proračunu. Naime, zastupnici nacionalnih manjina imaju zagarantirana mjesta u Saboru kako bi predstavljali interese pripadnika nacionalnih manjina. U Sabor ulaze s višestruko manjim brojem glasova od svojih kolega. „U takvim okolnostima – zastupnici manjina niti imaju legitimitet odlučivati o tome tko će formirati Vladu RH ili biti ministar, niti je to u skladu sa smislom njihova predstavništva.”, objašnjeno je u pismu strankama.
HDZ i SDP ujedinjeni u namjeri da uruše referendumsku inicijativu
Osim oporbenih, i koalicijske stranke pokazale su otpor inicijativi.
Tadašnji potpredsjednik SDP-a, Peđa Grbin, pogrdnim i isključivim rječnikom obrušio se na referendumsku inicijativu za promjenu izbornog sustava. Inicijativom se predlaže demokratizacija postupka izbora zastupnika u Hrvatski sabor, uvođenje triju preferencijskih glasova bez praga, sniženje izbornog praga listama za ulazak u Sabor, dokidanje postojećih zemljopisno neprirodno oblikovanih izbornih jedinica, dopisno i elektroničko glasovanje te izuzimanje zastupnika nacionalnih manjina prilikom glasovanja o povjerenju Vladi i državnom proračunu.
No, Grbinov napad na ovu inicijativu nije jedini. Žestoki kritičari su, ponajprije, oni i dviju najvećih stranaka. Njima bi prijedlozi o preferencijskom glasovanju onemogućili da se na najvažnijim pozicijama održe ljudi podobni šefovima stranaka, a ne oni koje glasači smatraju najkvalitetnijima, kao što se to već godinama prakticira.
Opstrukcije vladajućih, zbog straha od gubitka privilegija
Na inicijativu se obrušio i vladajući koalicijski partner HDZ-a, HNS, koji, s obzirom na iznimno malen postotak podrške birača, svoju dugogodišnju moć u vrhovima politike duguje isključivo predizbornim koalicijama, a koje bi, prođe li ovaj referendum, također bile onemogućene. Napadi su došli i iz oporbenog Glasa, stranke bivših HNS-ovaca.
Iako prikupljanje potpisa za referendum još nije ni započelo, premijer Andrej Plenković je već bio napao zahtjeve inicijative. Suprotno demokratskim standardima i preporukama Venecijanske komisije, po kojima nije uputno da vlast zauzima stranu prilikom referendumskog izjašnjavanja građana. Plenković se u intervjuu, kao i ministar Lovro Kuščević i HDZ-ov predsjednik Sabora Gordan Jandroković – koristeći javni i medijski prostor koji im je na raspolaganju – postavio protiv demokratizacije izbornog sustava. Takav postupak zasigurno nije izraz poštovanja prema građanima, koji svoj stav o referendumu, tek trebaju izreći.
13. lipnja: predani potpisi Saboru – više od 400 000 građana ZA promjenu
Nakon što je Građanska inicijativa „Narod odlučuje“, zahvaljujući svesrdnoj i bezrezervnoj aktivnosti više od 2000 volontera diljem Hrvatske u samo dva tjedna, uz brojne opstrukcije, napose od strane HDZ-a i SDP-a, uspješno prikupila ukupno 812 811 potpisa, kutije s potpisima svečano su predane Hrvatskom saboru.
Predstavnici GI „Narod odlučuje“ s predstavnicima Sabora sastavili su zapisnik o primopredaji, a kutije s potpisnim knjigama su zapečaćene i pohranjene u arhiv Hrvatskog sabora. Prilikom predaje kutija s potpisnim knjigama sudjelovalo je nekoliko stotina volontera GI „Narod odlučuje“ zajedno sa županijskim koordinatorima.
Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa, objavili su uz ovacije okupljenih.
GI „Narod odlučuje“ tako je predala Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za oba referendumska pitanja – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav. Suprotno tradiciji, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, nije primio organizacijski odbor ove referendumske inicijative.
21. lipnja – Na stranicama Hrvatskog sabora osvanuo je dokument koji službeno potvrđuje kako je Zahtjev za raspisivanjem referenduma građanske inicijative „Narod odlučuje“ poslan u Hrvatski sabor kojemu se preporuča da se pozove Vladu RH kako bi provjerila broj i vjerodostojnost prikupljenih potpisa za referendum za prvo i drugo referendumsko pitanje.
Usprkos zahtjevu Sabora, na idućoj sjednici Vlade, nije donijeta odluku o provjeri potpisa i odgađa se referendum za pravedniji izborni sustav, čime se odugovlačilo s procedurom.
Ministar Kuščević negira volju potpisanog dijela birača
Tadašnji ministar je otpočetka isticao kako se navodna brojka skupljanih potpisa treba dobro provjeriti.
„Mala je razlika između broja potrebnih potpisa i onoga što su oni prikupili. A i radi transparentnosti cijelog procesa i referendumske inicijative, zbog onih 400.000 tisuća građana koji su potpisali, ali i onih tri milijuna koji nisu, mislim da je potrebno precizno utvrditi stvarnu brojku, a to znači kontrolu svakog potpisa”, ustvrdio je tadašnji ministar uprave Lovro Kuščević
Kuščević se usprotivio smanjivanju izbornog praga tvrdeći da bi se time u Saboru „uveo nered i bavljenje politikanstvom”. „Sustav treba ustabiliti tako da sastav predstavničkog tijela na najbolji način izražava volju birača, ali istodobno omogućava potrebnu političku stabilnost”, kazao je.
Ocijenio je da „Narod odlučuje” želi na uštrb desnog biračkog tijela i glasača HDZ-a sebi osigurati političku vidljivost kako bi se, smanjivanjem izbornog praga, „ugurao u Sabor”.
Uz najavu tih detaljnih provjera, ovo je i prvi put u povijesti da Odbor zahtjeva provjeru ne samo potpisa, već i to jesu li oni prikupljani u skladu sa Zakonom, na prijavljenim mjestima.
Premijer Plenković je pak izrazio sumnju u legalnost prikupljanja potpisa, a tu sumnju je najneposrednije izrazio i ministar Kuščević tvrdeći kako ima informacije da se potpisi prikupljaju unatoč tome što je procedura završena.
Po direktivi vladajućih, inicijativu se zatim optužuje da su iznijeli jedne brojke o broju potpisa neposredno nakon završetka prikupljanja, a druge, nešto veće brojke, dva tjedna kasnije, kad su prikupljeni svi podaci – što po nekim medijima „budi sumnju u regularnost prikupljanja”.
Također, Kuščević je tada tvrdio da uvođenje elektroničkog glasovanja nije moguće te da je ostvarivo tek za dvije godine.
Međutim, takvu tvrdnju ministra Kuščevića demantirali su iz HAKOM-a: „Elektroničko glasovanje je moguće uvesti već danas, no pitanje je koliko je sredstava za to potrebno izdvojiti”, rekao je Krešimir Mazor iz HAKOM-a.
Odugovlačenje s provjerom potpisa i zabrana promatrača
Tadašnji ministar uprave, Lovro Kuščević, najavio je tako da neće biti promatrača građanskih inicijativa pri provjeri potpisa za raspisivanje referenduma, nego će se sklopiti ugovor s tvrtkom koja će to učiniti.
5. rujna. – Otprilike tri mjeseca nakon što je inicijativa „Narod odlučuje“ predala Hrvatskom saboru potpise građana za referendum o izbornom sustavu, započinje provjera potpisa. Prema odluci Ministarstva uprave, provjeru provodi tvrtka APIS IT, a zahtjevi da se odobre promatrači za taj proces odbijeni su.
Nakon tri mjeseca od predaje potpisa donesena je ovakva, prema demokratskim standardima, nezadovoljavajuća odluka. Samoj odluci prethodio je niz vrlo konfuznih i oprečnih izjava ministra Kuščevića i premijera Plenkovića o načinu kako će se potpisi brojiti, ističući da će to čini državna uprava.
„Javnost treba znati kako je APIS IT zapravo politizirana tvrtka u suvlasništvu države i Grada Zagreba u kojoj se kadroviranje vrši u velikoj mjeri po stranačkom ključu, pri čemu postoji mogućnost da ti kadrovi djeluju sukladno političkim direktivama.” – rekao je Luka Mlinarić iz GI „Narod odlučuje“.
17. listopada – Ministarstvo uprave objavilo je Izvješće u kojem se navodi da GI „Narod odlučuje“ za raspisivanje referenduma o pravednijem izbornom sustavu po računici Ministarstva nedostaje 3.290 (0,8%) potpisa za prvo referendumsko pitanje i 7.571 (2,02%) potpis za drugo referendumsko pitanje. GI „Narod odlučuje“ je 27. i 28. 11. od 9 do 15 sati omogućen uvid u 81.541 navodno nevažećih potpisa.
Izložba potpisa u režiji ministra Kuščevića
S obzirom na to da je na sastanku za uvid u potpise Povjerenstvo potvrdilo da su uništili kontrolne liste navodno nevažećih potpisa koje se navode u Izvješću Ministarstva uprave (str.16) i s obzirom na to da nije omogućen neposredan uvid u Registar birača putem kojeg se može vršiti provjera potpisa koji su proglašeni nevažećim (usporediti potpis s podatkom u Registru), već je ponuđena obična izložba potpisa, bez mogućnosti da se proglašeni nevažeći potpisi proglase važećima, GI „Narod odlučuje“ odbila je sudjelovati u uvidu.
Kuščevićevo ministarstvo onemogućilo je predstavnicima GI „Narod odlučuje“ provjeru i kontrolu potpisa – nisu mogli pregledati svaki potpis i dobiti uvid u one baze podataka koji su imali članovi Kuščevićevog povjerenstva, odnosno imati na raspolaganju uvjete potrebne za kvalitetan pregled potpisa.
Predstavnici inicijative obrazložili su i tadašnjoj Predsjednici Republike razloge svojega nezadovoljstva postupanjem Ministarstva uprave i Apisa, koji, kako su istaknuli, nemaju zakonske ovlasti za provjeru valjanosti potpisa, niti je to predviđeno bilo kojim zakonom. Kao i razloge zašto su privremeno odustali od uvida u potpise koje je Ministarstvo uprave proglasilo nevažećim.
Politički izabrani ustavni suci štite protuustavno djelovanje onih koji ih biraju – HDZ-a i SDP-a
GI „Narod odlučuje“ zatražila je od Ustavnog suda da naloži Saboru da sukladno Ustavu raspiše referendum.
„Tražimo od Ustavnog suda da naloži Saboru da sukladno Ustavu raspiše referendum. Unutar tužbe je i zahtjev da se naloži Vladi RH, Ministarstvu uprave i Ministarstvu unutarnjih poslova da dopuste sudjelovanje promatrača građanske inicijative u cijelom postupku referenduma”, objasnio je odvjetnik i podupiratelj GI „Narod odlučuje“, Darko Varnica.
„Ustavni sud je političkom odlukom odbacio zahtjev Građanske inicijative „Narod odlučuje“ za ocjenu ustavnosti Zaključka Sabora o neraspisivanju referenduma donesenog 15. veljače, pravdajući tu odluku nepravodobnošću podnesenog zahtjeva, pri čemu je Sud izmislio rok od 30 dana za podnošenje istog, a koji ne proizlazi ni iz Ustava ni iz Zakona o referendumu”, priopćila je GI „Narod odlučuje“ 2019. godine.
„Umjesto obrazložene i argumentirane odluke kojom će zaštititi ustavni poredak Republike Hrvatske i pravo građana na referendum, ustavni suci su svojom odlukom u skladu s interesima vladajućih legitimirali grubo kršenje demokratske procedure i ustavnih prava više od 400.000 građana, koje provodi Vlada i saborska većina premijera Plenkovića”, zaključili su u priopćenju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
