Predsjednica udruge za zaštitu okoliša Resnik: ‘Možemo i Tomašević postupaju suprotno obećanjima, što je izdaja građana’

Resnik
Foto HINA/ Daniel KASAP/ dk

„Možemo“ i Tomislav Tomašević su dobili mandate i povjerenje građana u Zagrebu na predizbornim obećanjima i to upravo na Programu koji je bio napisan na postavkama održivog razvoja. Stoga je postupanje suprotno tome izdaja građana, ali i njih samih”, rekla je za Narod.hr Branka Genzić-Horvat, predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik.

Ova je Udruga proteklog četvrtka održala prosvjed pred zagrebačkom Gradskom skupštinom, zbog toga što aktualna gradska vlast nastavlja štetne projekte iz prošlosti, odnosno nastavlja s pripremom za gradnju glomazne spalionice smeća u Resniku. Gradskim zastupnicima koji su dolazili na sjednicu Udruga je podijelila prosvjedne letke koje su, uz Udrugu za zaštitu okoliša Resnik, zajedno potpisali još i članovi osam Vijeća mjesnih odbora i udruga povrćara Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

> Nakon održanog prosvjeda zbog Tomaševićeva kaosa s otpadom udruga Resnik pita: Kome zapravo treba daljnja ‘napuljizacija’ Zagreba?

Narod.hr: Zbog čega ste konkretno prosvjedovali u četvrtak?

Branka Genzić-Horvat: Udruga za zaštitu okoliša Resnik, ovaj put zajedno s osam Vijeća mjesnih odbora i Udrugom povrćara Grada Zagrba i Zagrebačke županije prosvjednim performansom održanim u četvrtak neposredno prije 12. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba (dalje: GSGZ) upozorila je zastupnike i javnost na eskalirajući kaos i katastrofalne štetne projekte s otpadom u Gradu Zagrebu, koje suprotno svim očekivanjima nastavlja gradonačelnik Tomislav Tomašević uz podršku koalicijskih partnera.

Suprotno svim očekivanjima, gradonačelnik Grada Zagreba i koalicijski partneri, aktivnostima i transferiranjem novca iz proračuna putem „kapitalne pomoći“ Zagrebačkom centru za gospodarenje otpadom (ZCGO), nastavljaju u interesu interesne grupacije izgradnju štetnog, suludog i skupog Zagrebačkog centra za pomiješano smeće iz 2005. godine. U sklopu ovog centra će biti spalionica/sada tzv. energana, obrada građevinskog otpada, odlagalište otpada i najgorih otrova i odlagalište za azbest. Planiraju se skupe pretovarne stanice sa svim troškovima i štetama prijevoza. Centar je predviđen za sakupljanje svog pomiješanog smeća iz cijelog Zagreba i Zagrebačke županije, koje treba služiti za „hranjenje spalionice“.

Centar sa spalionicom/energanom će dugoročno blokirati sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja u Gradu Zagrebu i Županiji, jer spalionice upravo trebaju pomiješano smeće. Regionalni centri imaju mali postotak odvajanja, uzrokuju teške ekološke i financijske probleme, što je dokazano na primjeru dva već izgrađena centra u RH. Zagrebački centar za gospodarenje otpadom i odvojeno prikupljanje ne idu zajedno!

I najnovijim neutemeljenim i nezakonitim odlukama Grada Zagreba o neprovedivom i tzv. „švicarskom modelu“ prikupljanja otpada i dalje se u Resniku/Žitnjaku planira izgradnja novog još goreg Jakuševca od Jakuševca i to 6,5 km od Trga bana Jelačića! Grad na našem prostoru planira lokacije za odlaganje građevinskog otpada, drobilice za građevinski otpad, drobilice za krupni otpad, pretovarne stanice za biootpad i skupe mega sortirnice, pored postojećeg odlagališta 450.000 tona mulja na pročistaču otpadnih voda.

Narod.hr: Je li Vam se itko od gradskih zastupnika ili gradonačelnik obratio ili odgovorio na Vaša traženja?

Branka Genzić-Horvat: Već s formiranjem nove „vlasti“ u Zagrebu nakon izbora, u srpnju 2021. zatražili smo prijem kod gradonačenika radi konstruktivnog dijaloga s ekološkim udrugama u svrhu rješavanja nagomilanih dugogodišnjih problema s otpadom. Međutim unatoč višekratnim zamolbama gradonačelnik nas nije primilo. Identična je situacija s predsjednikom Gradske skupštine Grada Zagreba, g. Klisovićem, koji je u nekoliko navrata već zakazane susrete od 1. 12. 2021. višekratno otkazao, bez novog termina.

Prije same sjednice, bilo je zastupnika GSGZ koji su od nas okrenuli glavu ne uzevši letak koji je potpisalo osam vijeća mjesnih odbora i dvije udruge civilnog društva, kojim smo upozorili na jedan od najvećih i gorućih problema u Gradu Zagrebu, a to je otpad.

Narod.hr: U kojoj je fazi izgradnja spalionice otpada u Resniku?

Branka Genzić-Horvat: Prema informacijama koje, netransparentno dobivamo od Grada Zagreba, ZCGO d.o.o. i Ministarstva, u tijeku je izrada Idejnog projekta koji će poslužiti za ishođenje lokacijske dozvole. Studija o utjecaju na okoliš je izrađena i planira se uputiti u proceduru donošenja, pretpostavljamo u vrijeme godišnjih odmora kako bi što manje građana sudjelovalo u provedbi savjetovanja. Na naše traženje, uvid u izrađenu dokumentaciju nije nam odobren bez valjanog obrazloženja, iako Aarhuška konvencija osigurava dostupnost informacija javnosti iz segmenta zaštite okoliša u svim fazama projekta.

Narod.hr: Zašto ne želite spalionicu otpada u svom naselju? Je li ona dobra u bilo kojem naselju?

Branka Genzić-Horvat: Spalionicu ne samo da ne želimo u Resniku/Gradu Zagrebu, nego nigdje jer spalionice imaju nebrojeno razloga „protiv“, ali ni jedan „za“. Spalionice otpada/tzv. energane su najgori i najskuplji način „zbrinjavanja otpada“, jer u najkraćem:

– nisu u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom prema zahtjevima iz EU Direktive o otpadu, koje smo potpisnici i u skladu s kojom spalionice nisu u vrhu, (Grad Zagreb ima oko 34 % odvojeno prikupljenog otpada), a svi stupnjevi hijerarhije do energetske oporabe/spaljivanja moraju biti prethodno zadovoljeni u cijelosti;

– nespojive su s principima održivog razvoja/cirkularne ekonomije, jer trebaju „hranu“ od gorivih komponenti otpada i nepovratno uništavaju resurse;

– skupe su i nadasve opasne zbog emisija najštetnijih otrova i šljake koju proizvode (dioksini, furani, teški metali, staklenički plinovi koji djeluju kancerogeno i mutageno na ljudski reproduktivni sustav), što su dokazale brojne ozbiljne zdravstvene studije. Uništavaju resurse i okoliš i dugoročno blokiraju unapređenje odvojenog prikupljanja i recikliranja;

– brojni su primjeri katastrofalnih požara u takvim postojenjima, a neki gradovi su i bankrotirali financirajući njihovu izgradnju;

– EU neće financirati takve projekte jer nisu u skladu s imperativnim zahtjevom za održivim razvojem, zelenom tranzicijom i korištenjem obnovljivih izvora. I zemlje koje imaju izgrađene spalionice moraju se prilagoditi najnovijoj EU regulativi, pa će sve to u konačnici platiti građani u zdravlju, novcu, resursima i zagađenom okolišu, tlu i vodama.

Narod.hr: Opišite kakav je život u Resniku sada, čime se ljudi bave, od čega žive? Kako bi izgradnja spalionice poremetila svakodnevicu?

Branka Genzić-Horvat: Spalionica ne bi štetno utjecala samo na Resnik, nego na cijeli Grad Zagreb i šire (dokazan štatni utjecaj i do 50 km uokrug), sa nesagledivim dugoročnim posljedicama na zdravlje, okoliš, resurse, imovinu i financije za ogromni broj građana;

Koncentracija štetnih objekata koji se netransparentno planiraju i već realiziraju na lokaciji Resnik/Žitnjak djeluje opasno mikro česticama na tla, na Zagrebački vodonosnik i izvore pitke vode, okoliš, zrak, imovinu. Za istaknuti je da na području gdje su zamislili pogone, sortirnicu, skladištenje građevinskog otpada nastalog zbog potresa, te drobilicu, radi preko 30-tak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Od uzgoja povrća, bobičastog voća, klica i eko programa ljudi žive i prehranjuju svoje obitelji i opskrbljuju Grad Zagreb i Gradske tržnice. Na Struge dolazi privremeno i Zelena tržnica gdje 120 OPG-ova iz cijele Hrvatske opskrbljuje Grad Zagreb, tako da je domaći opskrbni lanac direktno ugrožen s ovakvim planovima. Stoga ni OPG-ovci ni stanovnici Žitnjaka neće dozvoliti ugrožavanje zdravlja, života i njihove egzistencije.

Narod.hr: Koje bi bilo drugo rješenje za zbrinjavanje otpada u Zagrebu?

Branka Genzić-Horvat: Drugo i jedino ispravno rješenje u Gradu Zagrebu je uspostava sustava gospodarenja otpadom u skladu s održivim razvojem, sa striktnim poštivanjem hijerarhije gospodarenja otpadom, pravednim načelom naplate po stvarno predanoj količini („plati koliko baciš”) i individualizacijom odgovornosti. To je imperativ ne samo po EU direktivama, EU Green Dealu i cirkularnoj ekonomijom, nego i interes svih građana Grada Zagreba, a koji im Grad Zagreb mora osigurati.

Prvenstveno, a i prema Ranom upozorenju Europske komisije, u najkraćem, potrebno je napustiti regionalni koncept (mega centri za pomiješano smeće), te osigurati lokalne objekte i infrastrukturu, povećanje broja reciklažnih dvorišta, lokalne sortirnice, kompostane, gospodarenje otpadom kao sirovinom.

Narod.hr: Kako biste ocijenili godinu dana vlasti Tomislava Tomaševića i Možemo u Zagrebu, što se tiče zelenih politika?

Branka Genzić-Horvat: „Možemo“ i Tomislav Tomašević su dobili mandate i povjerenje građana u Zagrebu na predizbornim obećanjima i to upravo na Programu koji je bio napisan na postavkama održivog razvoja. Stoga je postupanje suprotno tome izdaja građana, ali i njih samih.

Nastavljanjem dosadašnjih, već dokazano štetnih projekata, Zagreb ne uspostavlja sustav gospodarenja otpadom u interesu građana i kakav građani zaslužuju. Takvi objekti nisu rješenje, nego novi dugoročni problem, koji će sanirati buduće generecije. Stoga i jedini dosad kvazi „zeleni“ pokušaj, sa tzv. „švicarskim modelom“ kojem svjedočimo, umjesto uspostave cjelovitog ekološkog sustava, budi opravdanu bojazan javnosti da će samo pridonijeti stvaranju još većeg kaosa s otpadom u Gradu Zagrebu.

Narod.hr: Koje će biti Vaše daljnje aktivnosti?

Branka Genzić-Horvat: Svi građani Grada Zagreba imaju jednako legitimno pravo na zdrav život i čist okoliš, što je zagarantirano Ustavom RH. Stoga će Udruga nastaviti pratiti događanja u segmentu ne/gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu i šire, te poduzimati daljnje aktivnosti na tom tragu.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.