Site icon narod.hr

Predstavljamo III. izbornu jedinicu: Može li desnica ugroziti ljevicu i tko će profitirati od gužve na centru?

jedinicu

Izvor: Fah, Montaža: Narod.hr

U serijalu informativnih tekstova do izbora ćemo vam predstaviti situaciju u 11 izbornih jedinica. U njima ćete doznati između kojih će se lista ili kandidata voditi najčešće bitke, za koga ćete moći glasati te ćemo vas podsjetiti na rezultate s parlamentarnih izbora 2020.
Red je došao na izbornu jedinicu koja obuhvaća krajnji sjever Hrvatske. To je treća izborna jedinica u kojoj iz izbornog ciklusa u izborni ciklus pobjeđuju lijeve opcije, a iznadprosječne rezultate ostvaruju i centrističke/liberalne opcije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Dretar: Tražimo ostavku ministrice poljoprivrede – nakon svinjogojstva, sada želi uništiti i uzgoj zagorskog purana!

Gdje se nalazi?

Treća izborna jedinica u cijelosti se prostire na prostoru triju županija: Međimurske, Krapinsko-zagorske i Varaždinske. Uz njih, obuhvaća i sjeverozapadni dio Zagrebačke županije i to općine: Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća.

Izvor: Vlada RH

Možda će vas zanimati

Predizborna analiza: Gdje će biti najžešća borba desnice, a gdje bratoubilački rat ljevice

Predstojeći parlamentarni izbori bit će izuzetno neizvjesni. Ipak, ima izbornih jedinica u kojima će se borba voditi primarno na ljevici…

Liste i kandidati

U ovoj izbornoj jedinici 16 je lista koje se natječu na parlamentarnim izborima s ukupno 224 kandidata koji pretendiraju na “saborsku fotelju”.

>Predstavljamo I. izbornu jedinicu: Plenković na Kolakušića i Selak Raspudić, Bauk protiv Benčić

Kao i obično, ova se izborna jedinica nalazi pomalo izvan fokusa hrvatske javnosti. Razloga je mnogo, a jedan od njih je taj što najsjevernija izborna jedinica ne obiluje političarima iz “prvih stranačkih ešalona”. Od nacionalno prepoznatljivijih imena tu su tek: Damir Habijan, Siniša Hajdaš Dončić, Radimir Čačić, Željko Sačić i Davor Dretar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na izborima 2020. ljevica i centar osvojili su ukupno 8 od 14 mandata u ovoj izbornoj jedinici. Na nekim prošlim izborima ta je pobjeda ljevice znala biti i uvjerljivija, a nadaju joj se i ovog puta. SDP-ove “Rijeke pravde” očekivano kao prvi na listi predstavlja Siniša Hajdaš Dončić, a od poznatijih kandidata tu su još Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar i čelnik Reformista Radimir Čačić. Dominaciju SDP-a na ljevici u ovoj izbornoj jedinici nastojat će narušiti prije svih stranka Možemo kojoj listu predvodi zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet.

Treća izborna jedinica tradicionalno je velik izazov za sve stranke desnice, a osim HDZ-a nijedna ne može sa sigurnošću računati na osvajanje mandata. Ipak, kako i priliči političkoj kampanji, najave svih stranaka idu u smjeru “nikad boljih rezultata”. Prvi na listi HDZ-ove koalicije je Anđelko Stričak, a nacionalno najpoznatije ime je ministar gospodarstva Damir Habijan. Most je čelno mjesto u ovoj izbornoj jedinici prepustio svojim koalicijskim partnerima iz Hrvatskih suverenista. Željko Sačić njihov je frontmen, a leđa mu čuva iskusan mostovac i povratnik u politiku Robert Podolnjak. Koalicija Domovinskog pokreta zaigrala je na sigurno i mandat lovi s isturenim Davorom Dretarom.

>Analiza: Tko, s kim i zašto ide u izbornu utrku na ljevici, centru i desnici?

U ovoj izbornoj jedinici, zanimljivo, velika će gužva biti na centru. U prvom redu tu treba računati na Nezavisnu platformu sjevera kojoj je najprepoznatljiviji kandidat međimurski župan Matija Posavec. Dobrom rezultatu nadaju se i iz koalicije Fokusa i Republike koju vodi prekaljeni borac za prava dužnika u švicarskim francima i bivši saborski zastupnik Goran Aleksić. Ne treba posve otpisati ni Neovisnu listu Viktora Šimunića, gradonačelnika Oroslavlja kao ni Stranku Ivana Pernara koje će “loviti” protestne birače.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rezultati 2020.

Na izborima u srpnju 2020. u trećoj izbornoj jedinci pobijedila je SDP-ova koalicija. Osvojili su 37,67% birača što im je donijelo 6 saborskih mandata. HDZ je bio drugi s 5 mandata za što im je bilo potrebno 29,48% glasova. Po jedan su mandata tada osvojili još Domovinski pokret (6,23%), HNS (5,78%) i Reformisti (5,46%).

Izvor: Snimka zaslona
>Selak Raspudić: Ovo su Mostove mjere za obrazovanje, demografiju, djecu i mlade
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version