Predizborna analiza: Gdje će biti najžešća borba desnice, a gdje bratoubilački rat ljevice

desnice, ljevice
Izvor: Fah, Montaža: Narod.hr

Na svakim parlamentarnim izborima medijski dominira borba ljevice i desnice. Ipak, ako političku analizu spustimo na razinu koju čini jedna izborna jedinica, ili još niže, na razinu svakog potencijalnog birača jasno je kako se prava borba odvija unutar tih zadanih političkih polova: Lijevog i desnog. Primjerice HDZ-u će glasove teško “preoteti” Možemo ili Radnička fronta, ali će se za slično ili isto biračko tijelo itekako “potući” s Mostom i Domovinskim pokretom. Slično je i na ljevici: SDP ne treba brinuti zbog Mosta, Domovinskog pokreta ili Hrvatske stranke prava, ali u strankama poput Možemo, Radničke fronte ili IDS-a mora prepoznati svoje političke suparnike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zato su neke izborne jedinice, zbog tamošnjih birača čije preferencije pretežu na jednu ili drugu stranu kao i brojnosti stranačke ponude na tom spektru, okarakterizirane kao na bojna polja ljevice ili desnice. Posebno će zanimljivo biti pratiti natjecanje lijevih stranaka u prvoj i osmoj izbornoj jedinci, a desne stranke žestoku će borbu zasigurno voditi u petoj i desetoj izbornoj jedinici. Rezultati i s tim povezana raspodjela mandata u tim izbornim jedinicama mogli bi biti presudni za rezultat cijelih izbora te formiranje buduće vlasti.

>Sedak za Narod.hr o izborima u srijedu, popisima birača, porukama koje dominiraju u kampanji

Objavom Državnog izbornog povjerenstva o predanim pravovaljanim kandidacijskim listama za predstojeće parlamentarne izbore službeno je započela izborna promidžba. Ona traje do 15. travnja u ponoć kad započinje izborna šutnja. U vremenu izborne promidžbe za naklonost birača borit će se 165 lista s ukupno 2277 kandidata. Iako je lista i kandidata nešto manje nego 2020., zasigurno nas očekuje zanimljiva kampanja i nepredvidivi rezultati. Tome u prilog govore i predizborne ankete koje pokazuju gotovo poravnate postotke podrške HDZ-ovoj koaliciji “Za sve izazove” i SDP-ovoj koaliciji “Rijeke pravde”. Uz njih, značajnom broju mandata mogu se nadati i Most zajedno s Hrvatskim suverenistima, Domovinski pokret u savezu s Pravom i pravdom te Možemo.

Bojna polja ljevice

Prva izborna jedinica

Prvu izbornu jedinicu mnogi nazivaju “najvažnijom” ili “prestižnom”. Te je epitete zaslužila ponajprije jer obuhvaća glavni grad RH Zagreb i to njegove središnje dijelove. U posljednjim promjenama ova izborna jedinica nije proživjela veće preinake te obuhvaća centar Zagreba (Gradske četvrti: Črnomerec, Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Maksimir…), Veliku Goricu uz još nekoliko općina nadomak glavnog grada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Vanđelić za Narod.hr o mjesecima u logoru, manjincima, rodnoj ideologiji

Ova izborna jedinica posebna je i po tome što se u njoj uobičajeno, kao predvodnici lista svojih opcija, natječe većina lidera najjačih političkih stranaka. Tako će se u njoj natjecati predsjednik HDZ-a, supredsjednica Možemo Sandra Benčić, a trebao je tu biti i Zoran Milanović kojeg je u tom naumu spriječio Ustavni sud.

Prva izborna jedinica tradicionalno je sklonija lijevim opcijama. Priliku za osvajanje velikog broja mandata u prvoj liniji vrebaju SDP-ova koalicija “Rijeke pravde” i Možemo, dok će iz drugog reda priliku tražiti Socijaldemokrati, Radnička fronta i liberalni blok sačinjen od Fokusa i Republike.

Iako su načelno dogovorile postizbornu suradnju, sve će lijeve liste itekako uprijeti ne bi li si u ovoj, njima tradicionalno sklonoj izbornoj jedinici, osigurale čim veći broj mandata. Veći broj mandata kasnije će im biti bolja polazišna točka možebitnih pregovora. Ne čudi zato da sve lijeve liste predvode jaka stranačka imena. SDP predvodi stranački veteran Arsen Bauk, a u vrhu mu društvo prave Branko Kolarić, predsjednik gradske organizacije i dvije koalicijske partnerice Dalija Orešković i Marijana Puljak. Možemo predvodi njihova “kandidatkinja za premijerku” Sandra Benčić, a u vrhu su još saborski zastupnici Ivana Kekin i Damir Bakić te stranački ideolog Teodor Celakoski. I druge lijeve i liberalne opcije u ovoj izbornoj jedinici idu s jakim imenima: Socijaldemokrate predvodi Davorko Vidović, Radničku frontu Denis Geto, a koaliciju Fokusa i Republike Damir Vanđelić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Branitelj o Možemo: Namjerno koriste izraz Banija uvela ga je Jugoslavija i on nas vrijeđa

Na parlamentarnim izborima 2020. HDZ je u prvoj izbornoj jedinici ostvario najbolji rezultat s 28,32% (5 mandata). Drugoplasirana je bila SDP-ova koalicija s 22,27% (3 mandata), a za vrat im je puhao Možemo s 21.,12% (3 mandata). Po jedan mandat osvojili su Domovinski pokret, Most i koalicija Fokus-Pametno.

Osma izborna jedinica

Osma izborna jedinica iz izbornog se ciklusa u izborni ciklus potvrđuje kao utvrda ljevice. Ona obuhvaća cijelu Istarsku županiju i zapadne dijelove Primorsko-goranske županije (Rijeka, Crikvenica, Opatija…). Uz tradicionalne lijeve igrače koji se natječu u svim izbornim jedinicama, u osmoj dodatnu gužvu na tom dijelu spektra donosi Istarski demokratski sabor (IDS). IDS tamo već desetljećima osvaja mandate, a na lokalnoj razini predstavlja dominantnog političkog igrača.

Na ovim će parlamentarnim izborima borba lijevih stranaka u osmoj izbornoj jedinici biti posebno zanimljiva. Dva najjača igrača – SDP i IDS na izbore će odvojeno, a ne u koaliciji kako je do prije nekoliko tjedana bilo dogovoreno. Uz njih u borbu za mandate nadaju se umiješati još i Možemo i Radnička fronta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Rijeke pravde spale na potočiće? Picula nezadovoljan pozicijom na EU listi

IDS ovog puta nastupa u koaliciji s PGS-om, a njihovu listu predvode dvojica stranačkih lidera Dalibor Paus i Darijo Vasilić. Jakog aduta ima i SDP. To je stranački predsjednik i rođeni Puležan Peđa Grbin, a društvo u vrhu liste prave mu još Mirela Ahmetović te stranački doajen Zlatko Komadina. Možemo, koji osim u Zagrebu i okolici, nije pretjerano popularan i teško prelazi izborni prag nada se da će baš u osmoj izbornoj jedinici uspjeti prebaciti magičnih 5% i osvojiti mandat. S tim ciljem njihovu listu predvodi Dušica Radojčić, a slijede ju Morena Lekan i Nebojša Zelić. I Radnička fronta nada se mandatu, a u tome bi im trebala pomoći najpopularnija članica njihove stranke Katarina Peović.

Na izborima 2020. ljevica je u ovoj izbornoj jedinici ukupno osvojila 9 od 14 mandata. Koalicija SDP-a i IDS-a osvojila je 8 mandata, HDZ 4, dok su Možemo i Most osvojili po 1 mandat.

Poprišta sukoba desnice

Peta izborna jedinica

Ono što je za ljevicu osma izborna jedinica, to je za desnicu peta. Ona obuhvaća tri slavonske županije (Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku) te istočni dio Sisačko moslavačke županije. Ova je izborna jedinica, zbog depopulacije Slavonije, u odnosu na prošle parlamentarne izbore ponešto proširena.

Bez obzira na proširenje više je nego očito da će peta izborna jedinica i nakon predstojećih izbora ostati bastion hrvatske desnice. U njoj će se, prije svega, za naklonost birača boriti, u Slavoniji tradicionalno jaki, HDZ i Domovinski pokret, kojem je ova izborna jedinici najjače uporište. Iz prikrajka će njihovu borbu promatrati koalicija Mosta i Hrvatskih suverenista, Odlučnost i pravednost te koalicija HSP-a i Hrvatskog bila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Važnost koju stranke desnog centra i desnice pridaju ovoj izbornoj jedinice vidljiva je iz imena kandidata koji su se našli na njihovim listama. HDZ i njegovu koaliciju predvodi ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić, a slijede ga Ivan Bosančić i Pero Ćosić. Iznenađenje HDZ-ove liste i svojevrsni “mamac” za desne birače je Tomislav Zadro, sin legendarnog vukovarskog heroja Blage Zadre. Domovinski pokret u svojoj utvrdi, kako sami kažu, idu na pobjedu.

>Hasanbegović: DP želi ulogu u vladi uz uvjet da može provoditi svoja političko-ideološka načela

Ne čudi stoga da su u borbu s HDZ-om poslali svog predsjednika i vukovarskog gradonačelnika Ivana Penavu, a leđa mu čuva bivši HDZ-ovac i današnji glavni tajnik DP-a Josip Dabro. Koalicija Mosta i Suverenista također najavljuje odličan rezultat. Njihovu listu predvodi predsjednik Suverenista Marijan Pavliček, a slijedi ga Kristina Bakula. S posljednjeg mjesta na njihovoj listi preferencijalni ulazak u Sabor nastojat će ostvariti Nikola Kajkić, bivši djelatnik MUP-a i jedan od najprepoznatljivijih istražitelja srpskih ratnih zločina. Liste HSP-a i Hrvatskog bila predvodi Marina Logarušić, a Miroslav Kovač prvi je na listi stranke Odlučnost i pravednost.

Prije četiri godine desnica je u petoj izbornoj jedinici ukupno osvojila 11 od 14 mandata. HDZ je tada bio pobjednik s 47% i 8 mandata, drugi je bio DP s 19,79% i 3 osvojena mandata, a treća je bila SDP-ova koalicija koja je osvojila 19,22% i također 3 saborska mandata. Most je tada bio blizu ulaska u Sabor, osvojivši 5,78%.

>Program Mostove koalicije: Olakšavanje referenduma, dječji doplatak za svu djecu, vojska na granici
Deseta izborna jedinica

I deseta izborna jedinica više je desna nego lijeva. Tako barem pokazuje većina rezultata parlamentarnih, ali i lokalnih izbora u posljednjih nekoliko desetljeća. Deseta izborna jedinica najjužnija je izborna jedinica u RH te obuhvaća Dubrovačko-neretvansku županiju i južni dio Splitsko-dalmatinske županije (Split, Makarska, Omiš, Vrgorac…).

Jug RH, izgledno je, i na ovim će izborima više povjerenja pokloniti strankama desnice nego onima s lijevog spektra. Kao i u većini RH, posebno tamo gdje biračko tijelo naginje udesno, najveći favorit je HDZ. U ovoj izbornoj jedinici, za razliku od pete, Most i Domovinski pokret mogli bi zamijeniti mjesta. Naime, Most koji je i potekao iz ove izborne jedinice (Metković) trebao bi biti glavni takmac HDZ-u, a potom slijedi Domovinski pokret, Odlučnost i pravednost te koalicija HSP-Hrvatsko bilo.

Takmace u ovoj izbornoj jedinici HDZ je shvatio vrlo ozbiljno. Vidljivo je to iz njihove izborne liste koja vrvi poznatim imenima. Na vrhu je ministar graditeljstva Branko Bačić, a slijede ga Blaženko Boban, Tomislav Šuta i Mato Franković. Možda i najprepoznatljivije ime njihove liste nalazi se na začelju i borit će se za preferencijalni ulazak u Sabor. To je Damir Krstičević, bivši ministar obrane i legendarni zapovjednik iz Domovinskog rata. On u ovom području uživa iznimnu popularnost među biračima i njegov prolazak u Sabor ne bi trebao biti upitan.

Most i Hrvatski suverenisti također jakim snagama idu po što bolji rezultat. Predvodi ih predsjednik Mosta Božo Petrov, a leđa mu čuva saborski zastupnik Ante Kujundžić. Domovinski pokret u borbu za jug Hrvatske odlučio je poslati popularnog saborskog zastupnika Stipu Mlinarića. On, kao i drugoplasirani Ivica Kukavica uživaju velik ugled u braniteljskoj populaciji te će zasigurno osvojiti mnogo glasova birača. Listu OiP-a predvodi Jakov Čičmir, a koalicije HSP-Hrvatsko bilo Luka Roguljić.

U desetoj izbornoj jedinici 2020. godine najbolje je prošao HDZ s osvojenih 40% i 7 mandata. SDP-ova koalicija bila je druga s 20% i 3 mandata. Velika se borba i tada vodila za treće mjesto: Most je osvojio 12% (2 mandata), a DP 10% (1 mandat).

>Povratak političkih asova: Esih, Glasnović i Lovrinović sigurni, Karamarko i Krstičević još ;važu

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.