Predstojnik premijerova ureda: ‘Srbija neće tako brzo moći razmišljati o ulasku u EU’

Foto: snimka zaslona

Na posljednjoj sjednici Vlade ove godine predstavljen je i prihvaćen Program hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske Unije od 1. siječnja. Sadržava nacionalne prioritete i usklađen je s programom EU-a, a teme koje će dominirati su: Brexit, višegodišnji financijski okvir, proširenje EU-a na zemlje jugoistočne Europe i klimatske promjene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O prioritetima i očekivanjima tijekom 6 mjeseci predsjedanja govorili su večeras u HRT-ovoj Temi dana mr. sc. Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade i prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu.

– Imamo slogan “Snažna Europa u svijetu punom izazova” koji se deklinira u 4 glavna prioriteta – Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Utjecajna Europa. To su 4 stupa oko kojih su organizirane aktivnosti od 1. siječnja do 30. lipnja – objasnio je Petešić i napomenuo kako sve počinje vrlo brzo – već 9. siječnja dolazi cijela Europska Komisija – 27 povjerenika i predsjednik Europskog vijeća.

Komentirajući program hrvatskog predsjedanja, prof. Bandov je naglasio da je po njemu program kompatibilan sa svim relevantnim međunarodnim globalnim agendama, kompatibilan je s EK i njezinim glavnim smjernicama te je potpuno usklađen s našim Triom i narednim Triom, prvenstveno s Njemačkom kao narednom predsjedateljicom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upitan o najvećem testu za Hrvatsku, o pregovorima oko donošenja višegodišnjeg financijskog okvira za Uniju, Petešić je napomenuo da je uloga predsjedavajućeg u tome da pronađe kompromis.

– Hrvatska želi da se ostavi više novca za tradicionalne politike, ali svjesni smo da svijet se brzo mijenja i suočava s novim izazovima kao što su migracija, digitalizacija, klimatske promjene pa budući europski proračun mora pronaći odgovor na te zahtjeve, kao predsjedavajući vodit ćemo računa o tome – naglasio je.

– Hrvatskoj i brojnim zemljama srednje Europe je jako važna solidarnost sa zemljama koji su manje razvijene. Zahvaljujući izdašnim sredstvima europskog proračuna mogli bismo uhvatiti korak sa starim članicama EU koje su razvijenije kako bi došlo do smanjenje tog jaza – dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Ako Hrvatska uspije dobro izbalansirati odnose neto uplatiteljica i primateljica, već smo napravili izvrsnu priču – smatra Bandov i napominje da bi to Njemačkoj jako odgovaralo i da bi ostalo godinama kao jedan veliki doprinos Hrvatske.

Kraj hrvatskog predsjedanja obilježit će veliki summit EU i “Zapadnog Balkana” u Zagrebu u svibnju iduće godine. Na pitanje postavlja li u svom programu Hrvatska ikakve uvjete zemljama u regiji, prvenstveno Srbiji za članstvo u Uniji, Petešić je odgovorio kako treba imati na umu da je Hrvatska pregovarala 5 godina i 9 mjeseci, a Srbija pregovara 5 godina i 11 mjeseci, a nije došla ni na pola puta.

– Srbija neće tako brzo biti u fazi da može razmišljati o ulasku u EU. Važno je zatvaranje pregovora, Srbija ima 2 zatvorena poglavlja od 35. Pregovori su način koji omogućuje da te zemlje riješe neka otvorena pitanja, što je i Hrvatskoj u interesu. Nama je važno imati stabilnost u susjedstvu, a europska stabilnost je poluga koja omogućuje da te zemlje okrenu određenu stranicu povijesti i počnu jedan normalni europski put – poručio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. Bandov smatra da se realno može očekivati ekonomska korist od predsjedanja. Tvrdi da i građani su već prepoznali kako će imati direktnu korist od toga.

– Ali tu je i ona indirektna – Hrvatska će se pokazati kao vjerodostojni punopravni član koji sjedi za stolom i suodlučuje, pokazat ćemo da smo kompetentni odraditi poslove na najvišem standardu – poručio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.