Iz proteklog tjedna izdvojili smo okrugli stol Svjetskog saveza mladih Hrvatska na kojem su, na temu građanskog odgoja, među ostalima, govorili dr. sc. Nino Raspudić i dr. sc. Dubravka Hrabar, predstavljanje knjige sisačkog biskupa mons. Vlade Košića i generala Ivana Tolja “Junačka i sveta Hrvatska” te izjave Ivana Penave iz Dubrovnika, kamo je došao kako bi ojačao stranačku strukturu Domovinskog pokreta.
Prof. Hrabar o građanskom odgoju: Roditelji imaju pravo na odlučivanje o odgoju djece
U sklopu Devetog Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska (u nastavku: SSMH) “Danas za sutra” održan je okrugli stol pod nazivom “Građanski odgoj – odgoj građana ili novi predmet?” koji se održao u utorak 26. 10. 2021. u Hrvatskom novinarskom društvu.
Na okruglom stolu „Građanski odgoj – odgoj građana ili novi predmet?“ raspravljalo se o građanskom odgoju i obrazovanju u najširem smislu koji označava sve procese koji utječu na vjerovanja, opredijeljenosti, sposobnosti i postupke ljudi. Djecu i mlade, u tom smislu, obrazuju roditelji i škola, ali i internet, televizija, susjedstvo i društvo. To ujedno znači kako sadržaj koji djeca i mladi primaju nije nužno onaj sadržaj koji će im biti od koristi za osobni rast i razvoj, ispravno oblikovanje savjesti i izgradnju sustava vrijednosti utemeljenog na istini. Navedeni okrugli stol bio je obilježen sljedećim pitanjima: Shvaćamo li što je građanski odgoj? Koja je njegova svrha? Gdje su u svemu tome prava djeteta?
Ako država pokuša nametati određene prakse dolazi do konfuzije odgovornosti
Profesorica Hrabar ja istaknula kako je pravo sredstvo i oružje za ili protiv nečega i kako pravo uvijek štiti najbolji interes djeteta. Odgoj i obrazovanje su međusobno povezani sadržaji, a prijepor se u građanskom odgoju događa u području odgoja. Pedagozi se slažu u tome kako je važno prenijeti određena znanja i iskustva odraslih na djecu što se često odlikuje u navikama koje roditelji prenose vlastitoj djeci. Ako država pokuša nametati određene prakse dolazi do konfuzije odgovornosti prilikom čega djeca bivaju zbunjena, a uloga roditelja se istovremeno marginalizira, upozorava profesorica Hrabar.
Do dodatne konfuzije dolazi prilikom vrijednosnih pitanja koji su također predmet građanskog odgoja. Brojni pravni dokumenti precizno navode kako roditelji imaju dužnost odgajanja i upravo ti dokumenti roditeljima priznaju pravo na samostalno odlučivanje o odgoju djece. Suvremeni pravni izvori od 1948. godine jasno razgraničuju ulogu roditelja od uloge države i roditelje prepoznaju kao primarne odgajatelje, koji trebaju odabirati odgoj djece u skladu s vlastitim moralnim i vjerskim stavovima.
Dubravka Hrabar je napomenula kako je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u brojnim pravnim predmetima upozorio na jamstvo mogućnosti pluralizma u obrazovanju i pravo utjecaja roditelja na kurikulum škole, odgojni sustav i obrazovanje u skladu s njegovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.
Posljednje dvije godine imali smo nenormalne školske godine
Docent Raspudić je izjavio kako se u Hrvatskoj stvorio dojam da je kurikulna reforma čarobni štapić koji će od nas razviti napredno i razvijeno društvo.
Docent Raspudić smatra kako se u Hrvatskoj namjerno proizvela atmosfera mržnje i pokušala se stvoriti ekstremna atmosfera zbog koja bi stvorila umjetnu potrebu za građanskim odgojem iako građanski odgoj već postoji kao obvezna međupredmetna tema koja se proučava u osnovnim i srednjim školama.
Nino Raspudić je uputio na statistike koje pokazuju upravo suprotno, kako Hrvatska nije zemlja ekstremizma, što potvrđuje i činjenica kako u Hrvatskoj ne postoji niti jedna ekstremna politička stranka kao u inozemstvu, a proboj govora mržnje je izmišljen.
Raspudić je podsjetio kako smo u posljednje 2 godine imali nenormalne školske godine u Hrvatskoj zbog štrajka, pandemije i potresa te uputio kako bi u navedenoj situaciji bilo razborito dati malo više vremena kako bismo vidjeli rezultate građanskog odgoja kao međupredmetne teme.
Biskup Košić: Sada kad smo dobili državu i dalje lutamo
Knjiga Junačka i sveta Hrvatska predstavljena je u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu. Autori, sisački biskup Vlado Košić i general HV-a u miru Ivan Tolj, ovom su knjigom željeli odati počast Hrvatskoj koja je prije 30 godina doživjela strašne udare i krvarila na sve moguće načine.
Ovo je prvi puta u povijesti da jedan hrvatski general i hrvatski biskup pišu zajedno knjigu i nalaze se na istoj relaciji.
Književnik Đuro Vidmarović upozorio je kako su ovakve knjige uglavnom nedostupne široj javnosti zbog odnosa države prema povijesnim temama, posebice obrambenom Domovinskom ratu.
“Mi smo svi s nestrpljenjem očekivali tu promjenu, ona se dogodila – propao je komunizam i Jugoslavija, dobili smo svoju državu, molili smo za to, prolijevali su krv toliki naši najbolji branitelji i civili… I sada kad smo ju dobili – opet ne znamo što bi s njome i lutamo. Tako da bi se tih naših 30 godina moglo usporediti s onih 40 kad su Židovi išli iz Egipta u obećanu zemlju.” – rekao je prilikom predstavljanja knjige biskup Košić.
Penava u Dubrovniku: Domovinski pokret mora biti snaga koja će vratiti Hrvatima vjeru u budućnost
Predsjednik Domovinskog pokreta i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava prilikom posjeta Dubrovniku u petak je odgovarao na novinarska pitanja.
Rekao je kako je došao u Dubrovnik kako bi ojačao stranačku strukturu Domovinskog pokreta te kako DP treba biti ona snaga “koja će vratiti Hrvaticama i Hrvatima i svim građanima RH vjeru u budućnost”.
Komentirao je i incident oko murala posvećenog Vukovaru u Zagrebu rekavši kako je žalosno da se takav mural uklanja te primijetio i kako se oni koji su to učinili vole predstavljati kao “urbani, moderni dečki”, a sada uništavaju urbanu umjetnost.
“To zapravo otkriva tko je koliko urban, tko je koliko zapravo provincijalac u svojoj glavi, a nažalost otkriva i tko kakve vrijednosti baštini – očito da Domovinski rat, Hrvatska i Vukovar nekome smetaju – ne mogu to nego osuditi.” – rekao je Penava.
Istaknuo je dobre odnose Dubrovnika i Vukovara, podsjetivši da je Vukovar s Dubrovnikom prvu povelju o prijateljstvu potpisao još dok je bio u progonstvu, dok je bio okupiran grad.
Bio je upitan i kako Vukovar danas diše, 30 godina nakon što je grad bio okupiran. Izrazio je optimizam, ali istaknuo kako i 30 godina nakon bitke za Vukovar za razaranje toga grada nitko nije odgovarao. “Jasno je da se krivce štiti, to nije slučajnost, to je kontinuitet politika, politika koje nažalost nisu ni tada bile naklonjene hrvatskim braniteljima, dečkima koji su u tenisicama branili Hrvatsku, nego su u nekim pozadinskim linijama gradili svoje karijere, kada se sve utišalo, kada su ljudi izginuli, ponovno su osvojili pozicije koje su, očito, držali i prije bitke za slobodu i neovisnost hrvatske države. Žalosno je što 30 godina nakon u kontekstu Vukovara moramo govoriti na ovaj način. Apsolutno je neprihvatljivo da generalštab JNA nije osuđen čak ni u Republici Hrvatskoj.” – poručio je Penava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
