Zastupnici su petak zaključili 7. sjednicu Sabora i odlaze na dvomjesečnu stanku. Marija Selak Raspudić (Klub zastupnika Mosta) navodi kako joj je teško ocijeniti rad Sabora jer mora ocijeniti i samu sebe.
“Izašla je statistika, kao treća najaktivnija zastupnicama, usudila bi se reći da situacija nije baš dobra i razumijem zašto građani nisu zadovoljni radom Sabora”, kazala je te ocijenila kako se u Saboru “jako fuša”.
Selak Raspudić, saborska zastupnica i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gostujući kod Večernjeg lista osvrnula se na prijavljene slučajeve zlostavljanja na fakultetima te navela kako je predložila da se studente prije upisa obrazuje o njihovim pravima. Ustvrdila je i kako bi to obeshrabrilo i zlostavljače.
“Zalagala sam se da imena ne izlaze u javnost zbog zaštite žrtava. Međutim, imali smo situacije da se jako vrtjelo ime jednog profesora povijesti, dok sada imamo situaciju da se spominje ime premijerova oca samo u jednom mediju. S jednom od najosjetljivijih tema se itekako manipulira, ovisno koliko je netko politički podoban ili nepodoban. Kao posljedicu svega imamo relativiziranje seksualnog nasilja i onda na kraju stradavaju žrtve”, navodi.
> Nacional nakon godina hvaljenja Plenkovića sad ‘otkriva’ svjedočanstva o njegovom ocu
> Optužbe za seksualno zlostavljanje: Zašto je Telegram izvukao samo Roksandića – koga se štiti?
> Klasić i Goldstein na N1 izbjegli ‘neugodna pitanja’ o seksualnom uznemiravanju na FFZG-u
> DORH za Narod.hr o seksualnom uznemiravanju na fakultetima: ‘Više je prijava’
“Vidjet ćemo što će se dogoditi kao epilog. Mi smo poslali prijedloge. Čekam početak iduće školske godine da vidimo ima li pomaka. Svi su slali poruku da se tako nešto ne može tolerirati, nadam se da će nakon pritisaka tako nešto postati nešto što nikome neće pasti na pamet”, dodaje.
Osvrnula se i na stanje sa Sveučilištem u Zagrebu te rektorom Damirom Borasom.
“Naravno da može biti bolje, bilo je nekih poteza koji nisu bili primjereni kao prijedlog da se da počasni doktorat pokojnom gradonačelniku. Ne mislim da je najgore i da postoje puno kvalitetnih ljudi. Činjenica je da su je Senat dao povjerenje rektoru Borasu. Ne vjerujem da su to plaćenici. Ako oni imaju povjerenja, njihovo je demokratsko pravo da izaberu vodstvo. Važno je da se politika ne miješa u rad Sveučilišta. Treba pustiti autonomiju Sveučilišta”, ističe.
O obvezi cijepljenja
“Predložili smo da se Hrvatski sabor obveže na poštivanje rezolucije Vijeća Europe, koja navodi da cijepljenje ne smije biti obvezno i da se ne može vršiti politički ili socijalni pritisak na ljudi i da oni koji nisu cijepljeni ne smiju biti diskriminirani“, kazala je.
“Osobno nisam protivnik cijepljenja. Naziv antivakser ne podržavam, stvara još veće podjele u društvu i može rezultirati i konkretnim buntom. Građani su doista preplašeni, kao svaka represija, stvara se otpor, navodi te dodaje kako su prihvaćanje rezolucije Vijeća Europe odbili gotovo si zastupnici. Prihvatilo ju je njih 17, dok su ostali bili protiv ili suzdržani. To je skandal”.
O nastavi na daljinu
Kao profesorica hrvatskog jezika, osvrnula se na slabe rezultate državne mature.
“Puno je razloga, sigurno jedan od njih jest što djeca ne čitaju. Ne razvijaju svijet o jeziku, navodi pojašnjavajući kako taj osnovni alat ne njeguju od malih nogu. Cijela online komunikacija je zasnovana na pojednostavljivanju sadržaja. Svi pišu malo hrvatski, malo engleski, bez točke i zareza, a nekada i bez riječi”, kazala je te podsjetila kako se sve više u komunikaciji koriste samo emotikoni.
“Mladi ne misle da im jezik treba kao sredstvo kojim mogu manifestirati svoju misao”, navodi.
Na upit treba li iduća školska godina početi redovno i u fizičkoj nastavi, odgovara: “Ovisi o epidemiološkoj situaciju, ali to treba biti prva stvar na kojoj se mora inzistirati ako ne bude katastrofalna situacija. Mi smo u problemu sa đacima i sustavom, kazala je te navela kako je zbog krize, prema istraživanju, 2,4% učenika imalo suicidalne misli. Oni su online nastavu osjetili kao traumu koja je ostavila posljedicu na njihovo mentalno zdravlje. Došla sam do zabrinjavajućih podataka. U nekim dobnih skupinama je gotovo 60 posto porast samoubojstava i pokušaja. Djevojčice su izloženije. Mladi su u ozbiljnom problemu i treba alarmirati institucije. Zato škola uživo i socijalizacija moraju biti prioritet”, navela je.
O potezima Tomislava Tomaševića
Zaključno se osvrnula na novu vlast u Gradu Zagrebu i dosadašnje poteze Tomislava Tomaševića.
> Selak Raspudić o Tomaševićevom potezu: Zavadi pa vladaj – i roditelje i sve ostale građane
“Povučeni potezi ne bude nadu. Rekli su oko gospodina Lauca da je jedan od 1500 donatora, međutim prešutjeli su da je to jedan od tri najveća donatora. Kada su govorili o javnoj bilježnici, osobi od povjerenja, nisu znali da je sestra osobe koju znaju od ranije. Stavlja se upitnik nad time kakve su njihove namjere. Može biti i nespretnost, ali je ovdje riječ o ozbiljnijim prekršajima”, kazala je.
Slaven Dobrović o gospodarenju otpadom
Bivši ministar zaštite okoliša i sadašnji zastupnik Domovinskog pokreta u zagrebačkoj gradskoj skupštini Slaven Dobrović komentirao je Zakon o gospodarenju otpadom. Smatra da je to loš dokument koji cementira postojeću praksu oslanjanja na preskupe centre za gospodarenje otpadom. Dobrović ističe da oni, suprotno pompoznom imenu, nisu ništa inovativno.
“Najčešće su na lošim ili čak kao u Dubrovniku kriminalnim lokacijama, na kojima ugrožavaju netaknutu prirodu, i to zato što pojedinim interesnim strukturama na razini županija nije prihvatljivo reciklirati, kompostirati i pet puta smanjiti ostatak koji se treba zbrinuti. To im je prejeftino! “, upozorava Dobrović.
“Centar za gospodarenje otpadom”
Na upit mijenja li Ćorićev zakon išta u praksi, Dobrović je kazao da se zakon bavi kozmetikom. “Praksa će sasvim sigurno ostati ista i to prvenstveno praksa trošenja ogromnog javnog novca – što europskog, što domaćeg”, kaže Dobrović. “Centar za gospodarenje otpadom ustvari je jezična manipulacija. Zapravo se takav centar bavi pomiješanim ostacima tvari i smećem te nema reciklaže. Najvažnije je da su te investicije enormno visoke – i u investiciji i u pogonu”, napomenuo je.
Kaže da centri za gospodarenje otpadom nisu mnogo bolji od običnih odlagališta. Dobrović je predložio i rješenje problema: “Ako je 40% tog materijala biorazgradivi otpad, onda je kompostiranje silno jednostavno i potrebno ga je napraviti lokalno. A taj proces konvertira biorazgradivi otpad – koji je glavni uzročnik neugodnog mirisa – u kompost, kojeg ljudi kupuju.”
O sustavnim rješenjima i centrima za ponovnu uporabu
Naglasio je da građani u sustavu prikupljanja mogu biti samo suradnici, a da netko mora taj sustav posložiti tako da bude atraktivan i prilagodljiv. Komentirao je takav sustav u Zagreb: “Zagreb ne može poslužiti kao primjer, a ima dugu tradiciju odvojenog prikupljanja otpada kao i Graz. Problem glomaznog otpada ne treba rješavati nekakvim natječajima, nego moraju postojati centri za ponovnu uporabu gdje će građani moći dostaviti svoj glomazni otpad – kojeg ne odlažu svaki dan.”
Kaže da su županije bile najveća prepreka ostvarivanju ovakve strategije koju je planirao kao ministar. “Mojim planom gospodarenja otpadom je kapacitet ostatka otpada smanjen s 1,5 milijuna tona na manje ili jednako 623 000. Nisam imao političku moć to jače reducirati, a mojim je odlaskom to povećano na 888 000 tona, a još nije ni bio imenovan ministar”, podsjetio je Dobrović.
“DORH tu lako može uočiti nesrazmjer plaće i stečene imovine”
Dobrović je svojedobno podnosio kaznene prijave zbog načina na koji se upravlja Fondom za zaštitu okoliša. “Voditi fond koji ima osiguran prihod znači raspolagati ogromnim javnim novcem i njime politički kadrovirati. Mislim da DORH tu može lako uočiti nesrazmjer plaće i stečene imovine kod nekih ljudi.”
“Sve to skupa je podigla klijentelistička skupina koja vlada resorom i utječe na procese dodjele EU novaca. Ne znam kako je moguće da Europa danas financira ovo što mi zovemo centrom za gospodarenje otpadom, kad se zna da on ne popravlja komunalni sustav. EU dopušta da se to lokalno radi, ali ovdje je prijeđena mjera.”
Upitan je li optimističan nakon prvih poteza DORH-a zadnjih tjedana, Dobrović kaže da “to budi nadu da ćemo se kao društvo trgnuti. Ne vidim da se ikakvi javni novci troše bez većeg ili manjeg nečijeg upliva, a u komunalnom sektoru to je strašno veliko. Ali, nada umire zadnja”, zaključio je Dobrović.
Nino Raspudić o HRT-u, Kazimiru Bačiću i kumu ministrice Obuljen Koržinek
U saborskom govoru o smjeni ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića i postavljanju Renata Kunića na mjesto v. d. ravnatelja, zastupnik Mosta Nino Raspudić u dvije je točke razjasnio zašto će Klub Mosta podržati Bačićevu smjenu, ali ne i postavljanje Renata Kunića – kuma ministrice Obuljen Koržinek.
Sporni zakon izglasovala je SDP-ova vlast 2012.
Raspudić je pojasnio da oni kao Sabor nemaju pravno uporište za navedenu smjenu u zakonu, nego “kao zakonodavac trebaju donijeti političku prosudbu i odluku da će smijeniti Kazimira Bačića zato jer je nastala sramotna situacija koja ruši ugled javnog RTV servisa”. Podsjetio je da je sporni zakon, napisan tako da odgovara vladajućima, izglasala SDP-ova vlast 2012., a da su ga podržale i lijeve udruge civilnoga društva.
> Svi ‘biseri’ Gorana Radmana na Hrvatskoj televiziji!
> Goran Radman ukinuo limitiranje plaća rukovodećih ljudi na HRT-u
> Radman dobio sudski spor protiv Udruge Pravednik zbog izjave da je bivši suradnik KOS-a
“Taj Zakon o HRT-u donijela je 2012. tadašnja SDP-ova vlast, tzv. Kukuriku koalicija, i to nasuprot preporukama Europske komisije – koju se inače tih godina u svemu bespogovorno slušalo”, kazao je Raspudić. Napomenuo je da su tim zakonom povećane ovlasti ravnatelja, a da po prethodnom zakonu nismo imali ravnatelja, nego upravu koja se sastojala od predsjednika i dva člana. Pojasnio je da je HRT novim zakonom “stavljen pod direktnu političku kontrolu. Žalosno je da se to tada dogodilo uz podršku udruga civilnoga društva, uključujući Hrvatsko novinarsko društvo.”
Raspudić je podsjetio kako je tada za ravnatelja “ustoličen Goran Radman, izvučen iz komunističkog naftalina. Tip kojeg bi minimalan zakon o lustraciji onemogućio – jer je bio na čelu TV Zagreba od 1987. kad se još uvijek ubijalo političke emigrante i slalo ljude u zatvor zbog verbalnog delikta.” Dodao je da je Radman otišao s mjesta ravnatelja kad i SDP s mjesta vladajućih.
“Ima li ministrica kuma koji nije dio Bačićeve klike?”
Upozorio je da se i HDZ okoristio zakonom i da se Kunićevim imenovanjem nastavlja kontinuitet Bačićeve klike.
> Za Frljića je Ministarstvo dalo novac, ali za predstavu ‘Bitka za Vukovar’ već godinama nije
> Kunić priopćio Dujmoviću: Za emisiju ‘Iza zavjese’ više nema mjesta na HTV-u!
“Unatoč najavama da će tadašnji HDZ mijenjati zakon”, nastavlja Raspudić, “vidješe oni pod Plenkovićem i Obuljen Koržinek da bi i njima to koristilo, samo je umjesto Radmana došao Kazimir Bačić i krug njegovih suradnika među kojima je Renato Kunić” – koji je sada preuzeo Bačićev posao kao njegov zamjenik pa se Raspudić pita znači li to kontinuitet i kakva se poruka šalje javnosti. “Uz to, Renato Kunić je i kum resorne ministrice Obuljen Koržinek. Ako već v. d. ravnatelja HRT-a mora biti kum ministrice, ima li ona nekog kuma koji nije bio uski dio Bačićeve klike?”, upitao je Raspudić.
Podsjetio je i na seksualna zlostavljanja na HRT-u
Raspudić je podsjetio i na aferu seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja čija je istraga bila zapriječena.
Afera je “tjednima zabavljala javnost i srozavala ionako nizak ugled javnog RTV servisa. Nadzorni odbor je od ravnatelja Bačića tražio osnivanje neovisnog istražnog tijela, ali on je to odbio”. Raspudić je sažeo: “Kad se djelatnica požali na seksualno zlostavljanje, organizira se sastanak na koji se pozove i optuženog zlostavljača – sve ćemo vam mi, vladajući, pokrivati zato što ćete staviti informativni program u našu službu.”
Zaključio je kako će njegov klub iz navedenih razloga podržati smjenu Bačića, ali ne i Kunićevo imenovanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa