Pregovori Vlade i sindikata – i političarima rastu plaće: Evo koliko Plenkoviću i Milanoviću

Plaće državnih, lokalnih i pravosudnih dužnosnika, među njima i one predsjednika Republike, Sabora, Vlade i saborskih zastupnika, ubuduće će rasti kao i one državnih službenika i namještenika, nakon što sindikati ispregovaraju veću osnovicu, piše u četvrtak Jutarnji list.

Vlada je nakon više od osam godina što se plaće dužnosnika nisu mijenjale, odlučila mijenjati zakone o pravima i obvezama državnih dužnosnika, o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnike, te o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi tako da će svi dužnosnici imati jednaku osnovicu za obračun plaće kao i državni službenici i namještenici.

Zadnja ispregovarana osnovica za službenike iznosi 6286,29 kuna

Više od osam godina osnovica plaće za dužnosnike bila je 3890 kuna bruto, dok se osnovica za državne službenike i namještenika dogovarala u kolektivnom ugovoru na pregovorima između Vlade i sindikata i zadnjih nekoliko godina rasla je za više od 20 posto. Zadnja ispregovarana osnovica za službenike iznosi 6286,29 kuna. Sada će se Vlada i sindikati naći u doista apsurdnoj situaciji. Ministri će, naime, s njima pregovarati o većoj osnovici, koja će se onda i na njih odnositi, odnosno pregovarat će i za sebe veću osnovicu.

Ministarstvo pravosuđa i uprave u javno savjetovanje uputilo je izmjene ovih zakona, prema kojima bi se onda smanjili i koeficijenti državnim dužnosnicima, tako da će plaće ostati na približno istoj razini unatoč formalnom povećanju osnovice. No, budući da će u zakonu pisati da će osnovica za dužnosnike biti jednaka onoj koja se primjenjuje na državne službenike, sva buduća povećanja odnosit će se automatski i na političare.

Ovakav potez u Vladi pravdaju reformom sustava plaća, koja je i dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za koju je, tvrde, potrebno ujednačiti osnovicu.

– Način izračunavanja plaće državnih dužnosnika uređuje se Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika dok se način obračunavanja plaća državnih službenika i namještenika uređuje drugim propisom te Kolektivnim ugovorom.

Ministarstvo je nositelj investicije “Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama”, sustava HRM-a i COP-a iz NPOO-a. U okviru te investicije izradit će se novi sustav plaća u javnoj upravi, a da bi to bilo moguće postići, preduvjet je propisivanje jedinstvene osnovice za izračun plaća za sve korisnike državnog proračuna – odgovaraju u Ministarstvu pravosuđa.

Četiri zakona

Stoga su, dodaju, uputili prijedloge izmjena četiri zakona.

– Napominjemo kako se navedenim izmjenama ne uvodi novi sustav plaća jer će nominalna vrijednost plaće ostati nepromijenjena – poručuju. Točno je da će plaće izmjenama zakona u ovom trenutku nominalno ostati nepromijenjene, ali samo dok se ne podigne osnovica za državne službenike i namještenika, o čemu sindikati upravo pregovaraju s Vladom, kada će automatski i dužnosnicima rasti plaće.

U samom obrazloženju zakona, Ministarstvo je navelo kako zbog različitih osnovica za dužnosnike i službenike nije moguće uspoređivati plaće ni koeficijente, što je preduvjet za analizu plaća koja će onda poslužiti za izradu novog sustava plaća u državnoj službi pa je “u tu svrhu prijeko potrebno usporediti visinu koeficijenata državnih dužnosnika s visinom koeficijenata državnih službenika, utvrditi određene omjere između njihovih koeficijenata, a u analizama ugraditi kriterij usporedivosti i mjerljivosti koeficijenata i plaća državnih dužnosnika s koeficijentima i plaćama državnih službenika”.

Interes struktura

Rok za donošenje novog Zakona o plaćama u državnoj službi je 30. lipnja 2023., zato će Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika ići po hitnom postupku, kako bi se do kraja ove godine mogle provesti potrebne analize koeficijenata i plaća te izraditi novi model plaća i prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenik Iva Šušković kaže kako ovakvi prijedlozi mogu ukazivati na to da su se vladajuće strukture očito prvo pobrinule za svoje plaće. – Znači li to da će Vlada pregovarati sa sindikatima o povećanju osnovice dok istovremeno sebi bez problema dižu plaću – pita se Šušković.

U travnju je, dodaje, njezin sindikat radi umanjenja posljedica inflacije predložio izmjene i dopune Zakona o plaćama i Zakona o financiranju tako da povećanje mase sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave umjesto sada propisanih 20 posto, iznosi do 30 posto prihoda poslovanja lokalne i regionalne jedinice ostvarenih u prethodnoj godini. Predložili su i da prihodi ostvareni s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija više ne predstavljaju osnovu za umanjenje mase sredstava za plaće.

– Što je s tim prijedlogom i hoće li se i ove izmjene dogoditi u korist radnika u lokalnim jedinicama – pita Šušković. Osnovica za obračun plaće dužnosnika, koju je bivša SDP-ova Vlada Zorana Milanovića nekoliko puta smanjivala, zadnji put je zacementirana u prosincu 2014. i to na iznos od 3890 kuna bruto. Tadašnja je Vlada to napravila kako plaće dužnosnicima ne bi rasle nakon smanjivanja poreza na dohodak, već su one ostale iste.

Milanoviću 1448 kn više na mjesec, Plenkoviću 1225 kn

Aktualni pregovori između sindikata i Vlade sada su bez dogovora, a ministar financija Marko Primorac ponudio im je povećanje osnovice za četiri posto.
Sindikati traže povećanje od osam posto, no ako na kraju pristanu na četiri posto, to znači da bi osnovica narasla za 251,45 kuna.

U toj varijanti, primjerice, osnovna bruto plaća predsjednika Republike s 36.209 kuna porasla bi za 1448 kuna. Osnovne bruto plaće predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i premijera Andreja Plenkovića od 30.614,23 kune porasle bi za 1224,56 kuna.