Prije odluke o osnovanosti optužnice u slučaju Karlovačke banke na zagrebačkom Županijskom sudu provest će se tzv. postupak odlučivanja o zakonitosti dokaza, odlučio je sudac Ivan Turudić, nakon što je Vrhovni sud od njega zatražio da ponovno razmotri zahtjev obrane koja smatra da je Uskok nezakonito prikupio iskaze zaposlenika Karlovačke banke koji su, po njihovim tvrdnjama, bili obvezni čuvati bankarsku tajnu.
Tvrdnju da je tužiteljstvo nezakonito prikupilo dio dokaza u slučaju Karlovačka banka obrana je iznijela još na sjednici optužnog vijeća krajem travnja, no Turudić je njihov zahtjev odbio. Obrana se potom žalila Vrhovnom sudu koji je Turudića obvezao da ponovno odlučuje, a on je, po riječima glasnogovornika suda Krešimira Devčića, potom pokrenuo postupak odlučivanja o zakonitosti dokaza. Pritom je odredio rok od 30 dana u kojemu mu stranke u postupku mogu dostaviti svu potrebnu dokumentaciju, nakon čega će donijeti odluku ili zatražiti moguće provođenje novih dokaza, pojasnio je Devčić.
Stoga je na najmanje mjesec dana ponovno odgođena odluka o osnovanosti optužnice protiv Marije Šole, njenih sinova Sandija, Petra i Tomislava te još pet osoba i tri tvrtke zbog nezakonitog plasiranja više od 280 milijuna kuna iz Karlovačke banke. Uskok ih tereti za udruživanje, zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje i pomaganje u tim nedjelima.
Uz Mariju Šolu, poznata poduzetnicu i stečajnu upraviteljicu više tvrtki te njenih sinova od kojih je najpoznatiji Sandi, bivši predsjednik Uprave Karlovačke banke i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, optužnicom su obuhvaćeni poduzetnik Drago Brekalo, bivša članica uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić Reškovac, bivši direktor Sektora kreditno-garantnih poslova Karlovačke banke Josip Kovač, bivši predsjednik uprave Dalekovoda Luka Miličić te poznati neurokirurg Josip Paladino.
Uskok tvrdi da je Marija Šola, od svibnja 2007. do ožujka 2013. u zajedničko djelovanje povezala svoje sinove Sandija, Petra i Tomislava “u namjeri da sebi i drugima pribave veliku imovinsku dobit”.
Okrivljenici su, prema tvrdnjama tužiteljstva, vodili poslovanje tvrtki koje su preuzeli ili osnovali na način da su ih financirali imovinom Karlovačke banke, zaključivanjem ugovora o kreditu na njihovo, ali i ime drugih tvrtki, protivno Zakonu o bankama i Zakonu o kreditnim institucija te bez poštivanja internih procedura banke. Namjera im je navodno bila da se “odobreni krediti ne otplaćuju iz sredstava predmetnih društava, već da se zatvaraju drugim kreditima” a sve iz imovine banke.
