Pritisak na Bidena sve veći jer odbija staviti Nigeriju na crnu listu zbog progona kršćana

Svaki dan, Tassie Ghata, ravnateljica nedenominacijske kršćanske službe u Nigeriji, mora progutati zatupljujući strah s kojim se suočava njezina obitelj dok prakticira svoju vjeru u naciji u kojoj se svake godine otmice i ubojstva kršćana broje u tisućama.

>Zabrinjavajuć trend: Progon kršćana dodatno porastao u posljednje dvije godine

“Kad je moja kći imala šest godina, došla mi je i rekla: ‘Mama, kada Boko Haram ili otmičari dođu u našu kuću i žele nas ubiti, kako će to učiniti?’”, rekla je na skupu međunarodnih boraca za vjersku slobodu u Washingtonu, D.C., krajem prošlog mjeseca.

“Ovakav život živimo u Nigeriji”

Ghata se prisjetila kako je pokušavala smiriti strahove svoje kćeri dok je znala da su previše stvarni – da su njezina kći i druge djevojke redovito razgovarale o otmici 276 učenica od strane smrtonosne islamske militantne skupine 2014. godine, od kojih su mnoge kršćanke. Samo je otprilike polovica pobjegla i vratila se kući, piše RCP.

“Ovakav život živimo u Nigeriji”, rekla je Ghata skupini uglednika i vodećih aktivista za ljudska prava na Međunarodnom samitu o vjerskim slobodama koji se 31. siječnja održao u Washingtonu. Nastavila je opisivati ​​vlastitu mučnu otmicu u siječnju 2020. od strane militanata Boko Harama koji su joj prijetili da će je silovati, ali su je na kraju pustili nakon tri dana.

Godine 2014. prva dama Michelle Obama učinila je tragičnu i šokantnu nevolju otetih učenica viralnom s hashtag kampanjom na društvenim mrežama “BringBackOurGirls”. No kampanja, koja je uspjela generirati milijune tvitova i podići globalnu svijest o otmicama, na kraju je propala. U nedostatku stalnog javnog pritiska, otmice su uglavnom nestale s naslovnica u međunarodnim novinama, iako su Boko Haram i druge militantne skupine poput nje u Nigeriji samo eskalirale svoje nasilje.

Vladavina terora

Vladavina terora koju kršćani doživljavaju u toj zapadnoafričkoj državi traje desetljećima, ali posljednjih godina postaje sve hrabrija i smrtonosnija. Islamski radikali su palili crkve i sela, seksualno zlostavljali žene i djevojke i poklali cijele katoličke i druge kršćanske zajednice. Boko Haram samo je jedan od nekoliko počinitelja koji uključuju islamsku državu Zapadnoafrička provincija ili ISWAP, kao i radikalizirane pripadnike plemena Fulani.

Prošlog mjeseca, nigerijski katolički svećenik, fr. Isaac Achi, spaljen je na smrti u napadu na njegovu župu u Kafin-Korou, u središnjoj Nigeriji, prema lokalnim izvješćima i Vatikanu. Nepoznata skupina napadača spalila je živog Achija i ustrijelila njegovog pomoćnika fra. Collinsa Omeha, dok je pokušavao pobjeći od požara. Omeh, koji je preživio napad, rekao je da su naoružani napadači uzvikivali džihadističke parole.

Napadi se proširili i na područja gdje su bili rijetki

Samo nekoliko dana ranije, u državi Katsina na sjeveru, stotine razbojnika na motociklima upale su u crkvu i otele 25 vjernika dok su vršili bogoslužje. Papa Franjo je 18. siječnja zamolio za molitvu za Achija i sve progonjene kršćane diljem svijeta.

Jedan posebno nasilan napad dogodio se tijekom nedjeljne službe na Duhove u lipnju kada je eksploziv detoniran u katoličkoj crkvi u državi Ondo u jugozapadnoj Nigeriji. Najmanje 50 ljudi je ubijeno, uključujući mnogo djece, prema lokalnom liječniku. Takvi napadi bili su rijetki u tom dijelu zemlje, ali aktivisti za ljudska prava kažu da je masakr u Ondou pokazao da se nasilje proširilo. Vatikan je objavio izjavu pape Franje u kojoj osuđuje napad i moli za žrtve i zemlju.

Kršćani čine gotovo polovicu od 200 milijuna stanovnika, ali oni su žrtve velike većine napada. Danas je Nigerija najopasnije mjesto na svijetu za kršćane, ističu vodeći zagovornici vjerskih sloboda.

U Nigeriji dogodilo 89% kršćanskih ubojstava diljem svijeta u posljednjih nekoliko godina

Svjetski indeks kršćanskog progona navodi da se u Nigeriji dogodilo 89% kršćanskih ubojstava diljem svijeta u posljednjih nekoliko godina. Godine 2022. 5621 kršćanin diljem svijeta ubijen je zbog svoje vjere, a 90% tih ubojstava dogodilo se u Nigeriji, prema izvješću Open Door koji prati progon kršćana.

Unatoč tim brojkama i drskim bombaškim napadima na crkve, Bidenova administracija izostavila je Nigeriju kao “zemlju od posebne zabrinutosti” u svojim Izvješćima o međunarodnim vjerskim slobodama za 2021. i 2022., godišnjoj crnoj listi zemalja u kojima je progon na temelju vjere raširen. U obrazloženju odluke, državni tajnik Antony Blinken ustvrdio je da pokolj kršćana nije vjerski progon, već rezultat sukoba oko resursa koji je pogoršan klimatskim promjenama. Iako Nigerija ima jedno od najjačih gospodarstava u Africi, poslovi i resursi nisu se proširili na ruralnija i poljoprivredna područja zemlje, što je dovelo do sukoba.

Neobjašnjivo izostavljanje Nigerije i Indije s popisa

Zagovornici vjerskih sloboda s obje strane prolaza odbacili su argumente Bidenove administracije. Američko Povjerenstvo za međunarodnu vjersku slobodu, ili USCIRF, u prosincu je izdalo izjavu izražavajući bijes zbog “neobjašnjivog” izostavljanja Nigerije i Indije na godišnjoj listi State Departmenta. Vodstvo komisije sastoji se od jednakog broja povjerenika koje imenuju čelnici republikanaca i demokrata u Kongresu.

“Nema opravdanja za neuspjeh State Departmenta da prizna Nigeriju ili Indiju kao nečuvene kršitelje vjerskih sloboda, budući da obje jasno ispunjavaju zakonske standarde za označavanje [zemljama od posebne važnosti],” rekao je predsjedavajući USCIRF-a Nury Turkel. “Izvješće State Departmenta uključuje brojne primjere posebno teških kršenja vjerskih sloboda u Nigeriji i Indiji.”

“Potpuno neopravdana odluka Bidenove administracije”

Krajem siječnja, zastupnik Chris Smith, republikanac iz New Jerseyja i vodeći zagovornik ljudskih prava u Kongresu, predstavio je dvostranačku rezoluciju kojom se Nigerija ponovno stavlja na godišnju crnu listu State Departmenta. Njegovi glavni susponzori su zastupnik Henry Cuellar, teksaški demokrat, i French Hill, republikanac iz Arkansasa. Zakon bi također zahtijevao od Bidena da imenuje posebnog izaslanika za Nigeriju i regiju jezera Čad za praćenje zločina nad kršćanima, manjinskim muslimanskim stanovništvom i drugim vjerskim manjinama.

Odluka administracije da izostavi Nigeriju s popisa smanjila je pritisak na nigerijskog predsjednika Muhammadua Buharija i ne može ga se smatrati odgovornim za stalne i sustavne napade na kršćane, dodao je Smith.

“Potpuno neopravdana odluka Bidenove administracije da se povuče iz plemenite i nužne borbe za zaštitu žrtava vjerskog progona dovodi još više ljudi u opasnost”, rekao je Smith, koji je predsjedao nad više kongresnih saslušanja o masakrima u Nigeriji i vodio tri putovanja u Nigeriju.

“Neuspjeh da se Buhari pozove na odgovornost – povlačenjem s crne liste – samo će ohrabriti Fulani militante”, dodao je. “Administracija mora djelovati odmah i ponovno označiti Nigeriju kao zemlju od posebne zabrinutosti kako bi ublažila ovu alarmantnu i rastuću prijetnju vjerskoj slobodi, posebno s obzirom na nadolazeće predsjedničke izbore.”

Nigerija ide na predsjedničke izbore

Nigerija treba izabrati novog predsjednika koji će naslijediti odlazećeg Buharija, a na glasačkom je listiću 18 kandidata, iako su samo tri glavna kandidata. Za sada Blinken ne posustaje. Dužnosnik američkog State Departmenta izdao je priopćenje ovog tjedna, stojeći pri Blinkenovoj odluci da zadrži Nigeriju s popisa prekršitelja vjerskih sloboda.

Glasnogovornik je ustvrdio da je agencija i dalje “zabrinuta oko situacije sa vjerskim slobodama u Nigeriji” i da je dokumentirala tu zabrinutost u godišnjem izvješću odjela o međunarodnoj vjerskoj slobodi.

U priopćenju se također navodi da je State Department ponovno označio dvije terorističke organizacije unutar Nigerije – Boko Haram i ISWAP – kao “Subjekte od posebne brige za vjerske slobode”, kao i strane terorističke organizacije i posebno označene globalne teroriste.

State Department po zakonu mora objaviti godišnju procjenu vjerskih progona diljem svijeta. To je potrebno prema Zakonu o međunarodnoj vjerskoj slobodi Franka R. Wolfa iz 2016., nazvanom po bivšem zastupniku Franku Wolfu, republikancu iz Virginije i vodećem borcu za ljudska prava koji je služio u Kongresu više od tri desetljeća.

“Ovo doslovno može spasiti tisuće života”

Na summitu o vjerskoj slobodi, Wolf, sada povjerenik USCIRF-a, opetovano je pozvao Blinkena da preispita svoju odluku o uklanjanju Nigerije iz svog godišnjeg izvješća najgorih prekršitelja vjerskih sloboda.

“Ovo doslovno može spasiti tisuće života”, rekao je Wolf okupljenima. “Možemo spasiti Nigeriju. Nigerija je najveća zemlja u Africi … predviđa se da će 2050. imati više stanovnika od Sjedinjenih Država.”

Drugi aktivisti za ljudska prava govore da nigerijska vlada ne procesuira zločine protiv kršćana i drugih vjerskih manjina te da su suučesnici u ubojstvima.

Biskup Jude Arogundade iz biskupije Ondo, Nigerija, gdje se dogodio smrtonosni napad na nedjelju Pedesetnice u lipnju, rekao je na Međunarodnom summitu o vjerskim slobodama da Buhari i njegova vladajuća stranka imaju veze s teroristima i da su “umiješani u napade”. Prethodno je opisao progon kršćana u Nigeriji kao toliko raširen i smrtonosan da graniči s genocidom.

Nina Shea, odvjetnica za ljudska prava i stručnjakinja za vjerske slobode na institutu Hudson, već više od godinu dana poziva Bidenovu administraciju da ponovno stavi Nigeriju na crnu listu. Rekla je da bi neuspjeh da nigerijsku vladu pozove na odgovornost za zločine mogao dovesti do destabilizirajućih ekonomskih i nacionalnih sigurnosnih problema za cijelu Afriku.

“Ako se Nigerija podijeli po vjerskim etničkim linijama, raspast će se, a propala Nigerija je propala Afrika jer je tako mnogoljudna i ima jedno od najvećih gospodarstava”, rekla je za RCP. “Idemo prema krizi nacionalne sigurnosti ako ovo nastavimo ignorirati, a da ne spominjemo ogromnu ljudsku patnju.”