Hrvatski građani većinom smatraju da je korupcija jedan od vodećih društvenih problema. Razmjeri slučajeva koje je DORH istraživao idu od najnižih službenika do vrha Vlade.
Prema istraživanju Barometra čak 97 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je korupcija jako raširena u zemlji. Na pitanje tko je odgovoran za to, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica nije mogao odgovoriti.
Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su: Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, Vanja Marušić, ravnateljica USKOK-a, Antonio Gerovac, načelnik Uprave kriminalističke policije i pomoćnik glavnog ravnatelja policije, prof. dr. sc. Davor Derenčinović, Pravni fakultet u Zagrebu, doc. dr. sc. Marin Mrčela, predsjednik GRECO-a, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH.
– Mi kao Vlada i Ministarstvo pravosuđa i uprave preventivno, ali i represivno se trudimo smanjiti i suzbiti korupciju. Radimo i radit ćemo to nizom izmjena zakonskih propisa, donošenjem strategija i jačanjem neovisnih tijela – izjavio je u emisiji Otvoreno Malenica.
Upitana o curenju informacija, Vanja Marušić, ravnateljica USKOK-a pojasnila je da kada se misli na kompromitaciju kriminalističkog istraživanja, curenje informacija je problem svakog sustava i treba nas zasigurno zabrinjavati.
– Uski krug radi na tome, rade predano i dugo, nije im u interesu pucanje tih mjera i sa strane tužiteljstva i policije zasigurno se to ne može dogoditi – smatra Marušić. Napomenula je da takva kompromitacija povlači za sobom i pokretanje izvida i dokaznih radnji radi utvrđivanja tko je počinio kazneno djelo odavanje službene tajne, odnosno zloporabe položaja. No, put do dokazivanje takvih situacija je vrlo težak, napomenula je.
Antonio Gerovac, načelnik Uprave kriminalističke policije i pomoćnik glavnog ravnatelja policije je izjavio da u policiji pokušavaju takve situacije svesti na minimum i to s nekim tehničkim rješenjima, s edukacijama policijskih službenika, javnosti.
– No bitno je naglasiti da je policija ogroman sustav i ono što ni mi ne možemo izbjeći je ljudski faktor – rekao je Gerovac.
Doc. dr. sc. Marin Mrčela, predsjednik GRECO-a, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH smatra da ne postoji društvo bez korupcije, no protiv toga, kaže, zasigurno se svi moramo boriti. Smatra da borba protiv korupcije počinje na početku života svakog čovjeka, ali ključ borbe nije kaznena osuda niti progon, nego sprječavanje korupcije. A to se mora rješavati, kaže, u svim dijelovima društva. Naglašava da to što imamo kaznene postupke i osude zapravo pokazuje da svi ostali dijelovi društva nisu uspjeli u sprječavanju.
– Korupcije je vrlo slična koronavirusu. Lako se širi, utječe na sve ljude, zahvaća sva područja, ima asimptomatičnih slučajeva, nitko nije imun, barem ne zauvijek, no dobra je stvar što je se može spriječiti uz odgovarajuće mjere – izjavio je Mrčela.
– Ključni su sprječavanje i obrazovanje/prevencija i transparentnost a najbitnija od svega je politička volja – napomenuo je.
– Korupcija nije simptom, ona je bolest jednog društva. Treba se utvrditi anamneza, dakle što je dovelo do te bolesti, postaviti dijagnozu i pokušati je izliječiti – izjavio je prof. dr. sc. Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Naglasio je da u ovom konkretnom slučaju vidimo da korupcija nema stranačku iskaznicu, što je jako bitno zapamtiti. To je bolest klijentelizma, kaže i vezana je uz centralnu ili lokalnu vlast.
Ministar Malenica je napomenuo da prilikom imenovanja na određene dužnosti se vrše sigurnosne provjere i da je to alat kojim se može utvrditi o kakvim se osobama radi. No, nakon toga, ne postoji način da znate što osoba ispod vas radi na svojoj poziciji – rekao je.
– Vrlo smo nesretni kada zbog nekih proceduralnih grešaka dođe do oslobađajuće presude ili problema u postupku. No radi se o kompleksnim i dugotrajnim procesima koji imaju više osumnjičenika, imaju ogromne optužnice, moramo poštivati zakon i paziti na presumpciju nevinosti. Dokazivanje korupcije je sve samo ne jednostavno – naglasio je Antonio Gerovac. Smatra da su ključni edukacija i prevencija te da je puno kontrolnih mehanizama koji mogu prije DORH-a i policije napraviti nešto protiv korupcije.
Na pitanje kada se odlučuje u kojem momentu postupaju i privode osumnjičenike, Vanja Marušić je odgovorila da se nikako ne može govoriti o kalkulacijama i da je jedini kriteriji za to da li je prikupljeno dovoljno dokaza da je netko počinio kazneno djelo. Sve ostalo je, kaže u razini špekulacija, koja ne želi ni komentirati.
– Mi u GRECO 6 godina čekamo da se donese kodeks za hrvatske zastupnike, to nije nuklearna fizika. Postojeći zakon ne rješava svaki problem, a osobito ne problem sukoba interesa. Zato bi bilo dobro da izvršna vlast koja je također dobila preporuku da se donese kodeks za članove vlade primjerom pokaže Saboru da se taj kodeks može donijeti prije a da se ne čeka 6 godina – poručio je Mrčela.
Malenica je odgovorio kako vjeruje da će Sabor uskoro pokazati inicijativu i donijeti takav kodeks. Obratio je pozornost na predugim i složenim optužnicama.
Vanja Marušić je odgovorila da se vrlo često radi o sofisticiranim kaznenim djelima gdje nitko nema pravo kazati da od 15 optuženih će procesuirati njih 5 ili izdvojiti dokumentaciju pa iako i ona ne bi bila dokaz…
Vlada najavljuje temeljitu analizu Zakona o kaznenom postupku. Davor Derenčinović smatra da nije dobro kada se zakoni prečesto mijenjaju.
– Stalno mijenjamo normativne okvire i kontekste a ne mijenjamo ljude i njihove mentalitete. Ako nemate poticajni element da promijenite ljude na bolje, ništa nećete ni postići – rekao je no ipak se slaže da postoji niz momenata koji se trebaju izmijeniti.
Na pitanje što je u ovom trenutku ključno u borbi protiv korupcije, Mrčela je odgovorio da je to njezino sprječavanje, ali i obrazovanje te djelotvorniji kazneni progon. A na kraju se sve svodi na ljude – poručio je.
– Zapitajmo se bismo li sjeli u avion za kojeg znamo da ga vozi osoba koja je korupcijom platila ispit za pilota – zaključio je prof. Derenčinović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
