Protupropisno postupanje škole nije bilo moguće bez znanja ravnateljice

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta danas se očitovalo o odluci Upravnog suda u sporu razriješene ravnateljice Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu protiv resornog ministra u korist Dušanke Novak obrazlažući da je Ministarstvo ravnateljicu razriješilo jer protupropisno postupanje škole nije bilo moguće bez znanja i odobrenja ravnateljice.

Budući da je ravnatelj/ica po zakonu osoba odgovorna za zakonitost rada školske ustanove, u konkretnom slučaju, tvrde iz MZOS, nezakonito postupanje je posljedica njezine svjesne i namjerne odluke da se ne poštuju propisani kriteriji. Toleriranje kršenja propisa od odgovorne osobe jer ta osoba smatra da određeni propis nije dobar (čak i ako je to točno), značilo bi izravno urušavanje pravnog poretka i pravne sigurnosti.

Činjenica da je Upravni sud u Zagrebu poništio rješenje ministra o razrješenju ravnateljice ne utječe na njenu stvarnu odgovornost u konkretnom slučaju. U ovom slučaju sud nije obustavio postupak razrješenja i time proglasio samo razrješenje nezakonitim, već je vratio predmet Ministarstvu na ponovni postupak, s jasnom uputom da novo rješenje mora sadržavati obrazloženje koje će nedvojbeno i argumentirano potvrditi utemeljenost razloga za razrješenje ili utvrditi da razloga nema, čime bi postupak bio okončan rješenjem o obustavi postupka. Dakle, problem je ponajprije u formalnome nedostatku upravnog akta (rješenja), dalje se navodi u priopćenju.

Zakonom o općem upravnom postupku propisano je da obrazloženje rješenja mora u potpunosti sadržavati razloge koji opravdavaju izreku rješenja te se u njemu moraju navesti sve činjenice i naglasiti one koje su imale prevagu u donošenju odluke da se upravna stvar riješi upravo na način kako je riješena. Nedostatci obrazloženja razlog su za poništenje rješenja.

To se u konkretnom slučaju i dogodilo. Također je potrebno napomenuti da prvostupanjski sudovi (a ovdje je riječ o takvom sudu) različito postupaju u sličnim situacijama te da su njihove presude podložne žalbi višem sudu. Na javnopravnom tijelu kojem je Upravni sud poništio upravni akt nije da komentira presudu, već da postupi u skladu s presudom. Istodobno zadržava pravo žalbe na presudu ako smatra da je u sporu pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pogrešno primijenjeno materijalno pravo ili da je došlo do bitne povrede pravila sudskoga postupka.