Povodom državnog praznika, „Dana antifašističke borbe“ 22. lipnja ove godine, saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk uputio je ministrici kulture i medija zastupničko pitanje. Tema, odnosno prijedlog je bio uvrštavanje partizanskih pjesama u – kulturnu baštinu! To je učinila Slovenija, napisao je Bauk. Zašto ne bi i Hrvatska? Što je odgovorila ministrica Obuljen Koržinek?
> Selak Raspudić poklopila Bauka i predložila da se jedna saborska dvorana nazove po Kati Šoljić
Slučaj Slovenije
Koji dan prije „antifašističkog“ praznika u Hrvatskoj, odjeknula je vijest kako je slovensko ministarstvo kulture uvrstilo partizanske pjesme u „Nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine“. Slovensko pjevačko društvo „Partizanski zbor“ obilježilo je taj „povijesni“ trenutak svečanim koncertom u Cankarjevu domu u centru Ljubljane.
U obrazloženju odluke o uvrštavanju pjesama u kulturnu baštinu, Slovenci navode kako se u njihovoj zemlji u drugom desetljeću 21. stoljeća „ponovno otkriva partizanska pjesma i njezin izražajni potencijal“. Također, te pjesme postaju i dio „ženskog aktivizma“. Kao primjer navedeni su „Ženski zbor Kombinat“ i „Feministički zbor Z’borke“.
> 27. srpnja 1941. Srb – činjenice o suradnji četnika, komunista-partizana i Talijana u ustanku
Partizanske pjesme danas čuvaju lezbijke i feministice
Opširan tekst o ovoj važnoj „kulturnoj“ tematici donosi novinar Boris Pavelić iz „Al Jazeere“. Ističe kako je situaciju u Hrvatskoj porazna. Hrvati nemaju festivale partizanskih pjesama, a država „sramotno ignorira partizansko nasljeđe“. Međutim, „svijetle točke“ su feminističko-lezbijski zbor iz Zagreba – „Le Zbor“, te pulska „Praksa“. Pavelić potom donosi dijagnozu kako je u Hrvatskoj „revizionizam“ izrazito jak. Razočaran u hrvatsku partizanštinu, Pavelić je zatražio komentar „antifašista“ iz Bosne i Hercegovine i Srbije.
> Oporbeni Pupovac trlja ruke: U novi program Vlade progurao kadrovske stanove i antifašističke spomenike
Zoran Pusić: Partizanske pjesme nastale su u ‘slavno doba’
Nadalje, kao sugovornika Pavelić je našao možda i najvećeg „antifašista“ u Hrvatskoj – Zorana Pusića, predsjednika „Antifašističke lige”. O potezu Slovenije, Pusić misli sve najbolje. Za njega su partizanske pjesme i svjetska baština. One su nastale u „slavnom dobu“ kojeg „nacionalistički revizionisti pokušavaju oklevetati i potisnuti iz sjećanja“. Ustvrdio je kako su partizani imali „visoka moralna načela“.
> Zoran Pusić: Ideolog ili samo glasnogovornik postjugoslavenske ljevice?
Baukov prijedlog ministrici Obuljen Koržinek
Kako je Arsen Bauk sročio svoj zahtjev za uvrštavanjem partizanskih pjesama u hrvatsku kulturnu baštinu? Zastupničko pitanje ministrici Obuljen Koržinek Bauk započinje čestitkom povodom državnog blagdana „Dana antifašističke borbe“. Ministrici izlaže slovenski slučaj, te donosi podatke o brojnosti partizana u Hrvatskoj i Sloveniji za svaku godinu rata. Primjera radi, u 1944. Hrvata je u partizanima bilo 122 000, a iste godine Slovenaca je bilo tek 34 000. Stoga, pita se Bauk, ne bi li Hrvatska trebala u najmanju ruku slijediti primjer iz susjedne države kada su u pitanju partizanske pjesme?
> Dan antifašističke borbe – svjedočanstvo Sisčanina Lojze Buturca (za Crkvu i posvećenika)
Bauk se potom upušta u histriografski zanat i diplomatsku povijest. Ministrici tumači modernu povijest Hrvatske i Slovenije te međudržavne odnose. Zaključio je i kako su Slovenci i Hrvati imali „nedemokratski komunistički režim“, što je pohvalno za političara koji je član Socijaldemokratske partije Hrvatske, nasljednice Saveza komunista Hrvatske. Jedino što nije sređeno u hrvatsko-slovenskim odnosima jest „podjela Savudrijske vale/Piranskog zaljeva”, navodi Bauk.
Prijateljstvo Hrvatske i Slovenije na Eurosongu
Potom nastavlja, Slovenija i Hrvatska se međusobno podupiru na Eurosongu. Čak je i donio svježe informacije o posljednjem Eurosongu. Jedan čitav paragraf Bauk je posvetio hrvatsko-slovenskom prijateljstvu na Eurosongu. Primjetna je doza humora i sarkazma, što je omiljeni izričaj ovog našeg bivšeg ministra uprave čiji je najveći politički uspjeh uvođenje životnog partnerstva za osobe koje osjećaju seksualnu privlačnost prema istom spolu.
> Bauk niže LGBT nagrade: Nakon lezbijke godine dobio i titulu životnog partnera destljeća
Bauk ministrici Obuljen Koržinek: ‘Smrt fašizmu!’
Kada se sve to uzme u obzir, Eurosong, antifašizam i veliko hrvatsko-slovensko prijateljstvo, nije li logično postaviti pitanje kada će Republika Hrvatska u svoj registar nematerijalne kulturne baštine uvrstiti partizanske pjesme?
Bauk završava konstatirajući kako su mu hrvatske partizanske pjesme jednako lijepe kao i slovenske. Priložio je i link na pjesmu „Naša vojska“ u izvedbi slovenskog benda „Dirty Fingers“. Ministricu je pozdravio starim partizanskim i komunističkim pozdravom „Smrt fašizmu!“. Baukova „Naša vojska“ nije ona Hrvatska vojska koju danas imamo i koja nas je obranila i oslobodila od petokrake i kokarde u Domovinskom ratu.
Odgovor ministrice: ‘Tradicija njegovanja partizanskih pjesama u Hrvatskoj ne postoji’
Plenkovićeva ministrica Bauku je odgovorila mjesec dana kasnije, krajem srpnja. Obuljen Koržinek svoj odgovor započinje tehnikalijama o procesu uvrštavanja bilo čega u nematerijalnu kulturnu baštinu. Njezin izričaj u potpunoj je suprotnosti s onim Arsena Bauka. Nakon iscrpljujućeg dijela teksta kojim ministrica obrazlaže što je nematerijalna kulturna baština, zaključuje kako ona mora biti živa i njegovana u sadašnjosti kako bi se uvrstila u registar.
Obuljen Koržinek Bauku je objasnila da se s partizanskim pjesmama hrvatski narod jednostavno ne identificira. Odbacila je njegov argument vezan uz Sloveniju. „Tradicija njegovanja partizanskih pjesama u Hrvatskoj ne postoji“, zaključuje ministrica.
> Pupovac, Habulin i društvo i ove se godine okupili u Srbu na proslavi dana ustanka
Povjesničar Markovina: Partizanske pjesme moraju postati kulturna baština
Ozbiljniji pristup ovoj problematici zauzeo je ekstremno lijevi povjesničar Dragan Markovina. Riječ je o osnivaču i prvom predsjedniku neokomunističke stranke „Nova ljevica“. Za „Telegram“ je napisao tekst pod naslovom: „Nove generacije antifašističke Dalmacije usvajaju vrijednosti NDH. Zato partizanske pjesme moraju postati kulturna baština“.
> (VIDEO) Nova ljevica i Dragan Markovina – Ja sam danas žešći Jugoslaven od ikoga, meni Hrvatska ništa ne predstavlja!
Ministricu je usporedio sa Zlatkom Hasanbegovićem, odnosno ocijenio ju je još i gorom. Naime, tvrdi ovaj povjesničar koji se deklarira kao „žešći Jugoslaven od ikoga“, Hasanbegović nije skrivao svoje „planove“, dok Obuljen Koržinek radi u tišini. Markovina optužuje ministricu da aktivno i uspješno briše sve što je vezano uz „antifašističku povijest“.
SDP i Možemo su neokomunističke stranke
Ovo je tek jedan od primjera kako je neokomunizam u Hrvatskoj postao normalna pojava. Lijeve političke opcije baštine jugoslavenske mitove i komunističku ideologiju. SDP i Možemo, kao dvije najjače parlamentarne lijeve stranke u Hrvatskoj, kao izvorište hrvatske države vide takozvanu „Narodnooslobodilačku borbu“. Temelj hrvatske države za njih je jugoslavenski „antifašizam“. Komunističkog zločinca Josipa Broza Tita časte kao osloboditelja zemlje i najvećeg državnika „s ovih prostora“.
Hrvatske institucije, pravosuđe i policija toleriraju komunističke manifestacije u Hrvatskoj. Štoviše, one se mahom i financiraju iz javnog proračuna. Baukov prijedlog, osim što sadrži ozbiljnu želju, ujedno je i provokacija kojom se šalje poruka kako je Hrvatska i dalje njihova, partizanska, odnosno zarobljena u „antifašizmu“.
