Povodom državnog praznika, „Dana antifašističke borbe“ 22. lipnja ove godine, saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk uputio je ministrici kulture i medija zastupničko pitanje. Tema, odnosno prijedlog je bio uvrštavanje partizanskih pjesama u – kulturnu baštinu! To je učinila Slovenija, napisao je Bauk. Zašto ne bi i Hrvatska? Što je odgovorila ministrica Obuljen Koržinek?
> Selak Raspudić poklopila Bauka i predložila da se jedna saborska dvorana nazove po Kati Šoljić
Slučaj Slovenije
Koji dan prije „antifašističkog“ praznika u Hrvatskoj, odjeknula je vijest kako je slovensko ministarstvo kulture uvrstilo partizanske pjesme u „Nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine“. Slovensko pjevačko društvo „Partizanski zbor“ obilježilo je taj „povijesni“ trenutak svečanim koncertom u Cankarjevu domu u centru Ljubljane.
U obrazloženju odluke o uvrštavanju pjesama u kulturnu baštinu, Slovenci navode kako se u njihovoj zemlji u drugom desetljeću 21. stoljeća „ponovno otkriva partizanska pjesma i njezin izražajni potencijal“. Također, te pjesme postaju i dio „ženskog aktivizma“. Kao primjer navedeni su „Ženski zbor Kombinat“ i „Feministički zbor Z’borke“.
> 27. srpnja 1941. Srb – činjenice o suradnji četnika, komunista-partizana i Talijana u ustanku
Partizanske pjesme danas čuvaju lezbijke i feministice
Opširan tekst o ovoj važnoj „kulturnoj“ tematici donosi novinar Boris Pavelić iz „Al Jazeere“. Ističe kako je situaciju u Hrvatskoj porazna. Hrvati nemaju festivale partizanskih pjesama, a država „sramotno ignorira partizansko nasljeđe“. Međutim, „svijetle točke“ su feminističko-lezbijski zbor iz Zagreba – „Le Zbor“, te pulska „Praksa“. Pavelić potom donosi dijagnozu kako je u Hrvatskoj „revizionizam“ izrazito jak. Razočaran u hrvatsku partizanštinu, Pavelić je zatražio komentar „antifašista“ iz Bosne i Hercegovine i Srbije.
> Oporbeni Pupovac trlja ruke: U novi program Vlade progurao kadrovske stanove i antifašističke spomenike
Zoran Pusić: Partizanske pjesme nastale su u ‘slavno doba’
Nadalje, kao sugovornika Pavelić je našao možda i najvećeg „antifašista“ u Hrvatskoj – Zorana Pusića, predsjednika „Antifašističke lige”. O potezu Slovenije, Pusić misli sve najbolje. Za njega su partizanske pjesme i svjetska baština. One su nastale u „slavnom dobu“ kojeg „nacionalistički revizionisti pokušavaju oklevetati i potisnuti iz sjećanja“. Ustvrdio je kako su partizani imali „visoka moralna načela“.
> Zoran Pusić: Ideolog ili samo glasnogovornik postjugoslavenske ljevice?
Baukov prijedlog ministrici Obuljen Koržinek
Kako je Arsen Bauk sročio svoj zahtjev za uvrštavanjem partizanskih pjesama u hrvatsku kulturnu baštinu? Zastupničko pitanje ministrici Obuljen Koržinek Bauk započinje čestitkom povodom državnog blagdana „Dana antifašističke borbe“. Ministrici izlaže slovenski slučaj, te donosi podatke o brojnosti partizana u Hrvatskoj i Sloveniji za svaku godinu rata. Primjera radi, u 1944. Hrvata je u partizanima bilo 122 000, a iste godine Slovenaca je bilo tek 34 000. Stoga, pita se Bauk, ne bi li Hrvatska trebala u najmanju ruku slijediti primjer iz susjedne države kada su u pitanju partizanske pjesme?
> Dan antifašističke borbe – svjedočanstvo Sisčanina Lojze Buturca (za Crkvu i posvećenika)
Bauk se potom upušta u histriografski zanat i diplomatsku povijest. Ministrici tumači modernu povijest Hrvatske i Slovenije te međudržavne odnose. Zaključio je i kako su Slovenci i Hrvati imali „nedemokratski komunistički režim“, što je pohvalno za političara koji je član Socijaldemokratske partije Hrvatske, nasljednice Saveza komunista Hrvatske. Jedino što nije sređeno u hrvatsko-slovenskim odnosima jest „podjela Savudrijske vale/Piranskog zaljeva”, navodi Bauk.
Prijateljstvo Hrvatske i Slovenije na Eurosongu
Potom nastavlja, Slovenija i Hrvatska se međusobno podupiru na Eurosongu. Čak je i donio svježe informacije o posljednjem Eurosongu. Jedan čitav paragraf Bauk je posvetio hrvatsko-slovenskom prijateljstvu na Eurosongu. Primjetna je doza humora i sarkazma, što je omiljeni izričaj ovog našeg bivšeg ministra uprave čiji je najveći politički uspjeh uvođenje životnog partnerstva za osobe koje osjećaju seksualnu privlačnost prema istom spolu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab > Bauk niže LGBT nagrade: Nakon lezbijke godine dobio i titulu životnog partnera destljeća
Bauk ministrici Obuljen Koržinek: ‘Smrt fašizmu!’
Kada se sve to uzme u obzir, Eurosong, antifašizam i veliko hrvatsko-slovensko prijateljstvo, nije li logično postaviti pitanje kada će Republika Hrvatska u svoj registar nematerijalne kulturne baštine uvrstiti partizanske pjesme?
Bauk završava konstatirajući kako su mu hrvatske partizanske pjesme jednako lijepe kao i slovenske. Priložio je i link na pjesmu „Naša vojska“ u izvedbi slovenskog benda „Dirty Fingers“. Ministricu je pozdravio starim partizanskim i komunističkim pozdravom „Smrt fašizmu!“. Baukova „Naša vojska“ nije ona Hrvatska vojska koju danas imamo i koja nas je obranila i oslobodila od petokrake i kokarde u Domovinskom ratu.
Odgovor ministrice: ‘Tradicija njegovanja partizanskih pjesama u Hrvatskoj ne postoji’
Plenkovićeva ministrica Bauku je odgovorila mjesec dana kasnije, krajem srpnja. Obuljen Koržinek svoj odgovor započinje tehnikalijama o procesu uvrštavanja bilo čega u nematerijalnu kulturnu baštinu. Njezin izričaj u potpunoj je suprotnosti s onim Arsena Bauka. Nakon iscrpljujućeg dijela teksta kojim ministrica obrazlaže što je nematerijalna kulturna baština, zaključuje kako ona mora biti živa i njegovana u sadašnjosti kako bi se uvrstila u registar.
Obuljen Koržinek Bauku je objasnila da se s partizanskim pjesmama hrvatski narod jednostavno ne identificira. Odbacila je njegov argument vezan uz Sloveniju. „Tradicija njegovanja partizanskih pjesama u Hrvatskoj ne postoji“, zaključuje ministrica.
Loading...
> Pupovac, Habulin i društvo i ove se godine okupili u Srbu na proslavi dana ustanka
Povjesničar Markovina: Partizanske pjesme moraju postati kulturna baština
Ozbiljniji pristup ovoj problematici zauzeo je ekstremno lijevi povjesničar Dragan Markovina. Riječ je o osnivaču i prvom predsjedniku neokomunističke stranke „Nova ljevica“. Za „Telegram“ je napisao tekst pod naslovom: „Nove generacije antifašističke Dalmacije usvajaju vrijednosti NDH. Zato partizanske pjesme moraju postati kulturna baština“.
> (VIDEO) Nova ljevica i Dragan Markovina – Ja sam danas žešći Jugoslaven od ikoga, meni Hrvatska ništa ne predstavlja!
Ministricu je usporedio sa Zlatkom Hasanbegovićem, odnosno ocijenio ju je još i gorom. Naime, tvrdi ovaj povjesničar koji se deklarira kao „žešći Jugoslaven od ikoga“, Hasanbegović nije skrivao svoje „planove“, dok Obuljen Koržinek radi u tišini. Markovina optužuje ministricu da aktivno i uspješno briše sve što je vezano uz „antifašističku povijest“.
SDP i Možemo su neokomunističke stranke
Ovo je tek jedan od primjera kako je neokomunizam u Hrvatskoj postao normalna pojava. Lijeve političke opcije baštine jugoslavenske mitove i komunističku ideologiju. SDP i Možemo, kao dvije najjače parlamentarne lijeve stranke u Hrvatskoj, kao izvorište hrvatske države vide takozvanu „Narodnooslobodilačku borbu“. Temelj hrvatske države za njih je jugoslavenski „antifašizam“. Komunističkog zločinca Josipa Broza Tita časte kao osloboditelja zemlje i najvećeg državnika „s ovih prostora“.
Hrvatske institucije, pravosuđe i policija toleriraju komunističke manifestacije u Hrvatskoj. Štoviše, one se mahom i financiraju iz javnog proračuna. Baukov prijedlog, osim što sadrži ozbiljnu želju, ujedno je i provokacija kojom se šalje poruka kako je Hrvatska i dalje njihova, partizanska, odnosno zarobljena u „antifašizmu“.
