Prošlo je godinu dana od pobjede Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima – 11. siječnja. Tada je, u drugom krugu predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović osvojila 32.000 glasova više od svog tadašnjeg protukandidata dr Ive Josipovića (SDP) te tako, nakon Franje Tuđmana, Stjepana Mesića i Ive Josipovića, postala prva predsjednica države Hrvatske.
“Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike obavljati savjesno i odgovorno”, prisegnula je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Iako su se našli dežurni kritičari koji joj zamjeraju činjenicu da nije ispunila obećanje o preseljenju ureda, jasno je da je s građanima uspostavila novi način komuniciranja. Hrvatski građani posebno su oduševljeni njezinom inicijativom o izmještanju predsjedničkog ureda u druge hrvatske gradove, najprije u Split, onda Pulu te u Vukovar.
Diplomatsko polje
Predsjednica Grabar-Kitarović učinila je i velik korak u vanjskoj politici, pogotovo prema zemljama članicama NATO-a.
Posebno je važna podrška procesu Brdo-Brijuni, gdje je hrvatska predsjednica, zajedno sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom, pokrenula snažnu inicijativu da Sjedinjene Američke Države obnove svoj interes za prostor Jugoistočne Europe. Tako je zaslužna za dolazak Joe Bidena, potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država, uglednog bivšeg senatora i dobrog poznavatelja zbivanja u Hrvatskoj susjednoj regiji, na sastanak predstavnika država sudionika procesa Brdo-Brijuni.
Važna je i suradnja sa zemljama na potezu Baltik-Crno more-Jadran, s ciljem jačanja energetske neovisnosti Hrvatske i nastojala obnoviti narušeni dijalog, posebno s Mađarskom i Slovenijom, bez kojih Hrvatska ne može postati energetsko čvorište. Predsjednica je u New Yorku formalno pokrenula ideju formiranja osovine Baltik – Jadran – Crno more, koja podrazumijeva aktivnu suradnju Hrvatske i zemalja Višegradske skupine, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske.
Manje zapažen, ali ne i manje bitan, bio je njezin boravak u Kini i razgovor s predsjednikom Xi Jinpingom. Imala je i zapažen nastup tijekom početka zasjedanja Opće skupštine UN-a koji je okrunjen govorom odmah nakon pape Franje i brojnim bilateralnim susretima, između ostalih i s američkim predsjednikom Barackom Obamom.
Sada već bivša Vlada prozivala ju je zbog njezinog odlaska u Mađarsku netom poslije podizanja žice na granici, a nisu dobro bile prihvaćene ni njezine kritike ponašanja Angele Merkel u izbjegličkoj krizi, no, sada je već jasnije da je dosadašnja situacija s migrantima i migrantskom krizom neodrživa i da je predsjednica bila u pravu.
Važni postupci
Predsjednica je prihvatila pokroviteljstvo komemoracije na Bleiburgu, ali je bila i pokroviteljica i drugih nekih manifestacija, te tako pokazala kako osuđuje sve totalitarizme i sve zločine.
Značajan potez svakako je izmještanje Titove biste s Pantovčaka. “Tito je bio diktator”, rekla je predsjednica na pitanje o Titovoj bisti, naglasivši kako će ona biti uklonjena iz predsjedničkih dvora i, kao umjetničko djelo, smještena na prikladno mjesto, vjerojatno u njegovu rodnom kraju. Tako je i bilo.
Nije poduprla kandidaturu Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a. Tada je rekla da je kako je odluku o hrvatskom kandidatu za glavnog tajnika ili tajnicu Ujedinjenih naroda trebalo prepustiti novoj Vladi jer su izbori preblizu.
“Neću ići protiv nacionalnog kandidata, ali smatram da on mora imati široku potporu, gotovo na razini nacionalnog konsenzusa. Nije riječ o međunarodnom natjecanju ili javnom pozivu na koji bi se javio bilo koji kandidat pa ova odluka nije dobra i bojim se da će stvoriti razdor u zemlji. Već mjesecima čekam da se u postupak pošalju imenovanja veleposlanika i konzula i ne znam zašto to nije poslano”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.
Iako je SDP nakon parlamentarnih izbora pokušao pritiscima onemogućiti njenu ustavnu ulogu ona im se suprotstavila. Mnogi analitičari smatraju da je izvrsno vodila sve krugove konzultacija. Jednostavno, Milanović je nekoliko puta odbio prema instituciji predsjednika Republike odnositi se s dužnim uvažavanjem i nakon što je na tu dužnost izabrana Kolinda Grabar-Kitarović, ali predsjednica se držala dostojanstveno i nije mu dopustila da gazi po njoj te je dobrim dijelom ignorirala neprimjerene istupe predsjednika SDP-a.
Za kraj…
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlično se snašla u svojoj prvoj godini mandata, što je danas većinska ocjena u Hrvatskoj. Da se odlično snašla nakon parlamentarnih izbora 8. studenog kada je krenuo dugotrajni pregovarački proces o sastavljanju nove hrvatske Vlade priznaju joj danas čak i njeni najveći oponenti, koji se također slažu s većinskom ocjenom da je predsjednica u tom razdoblju bila čvrsti jamac sigurnosti, stabilnosti i ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Ivana Josipović
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Photo: fah
