Pusić o svojoj odgovornosti za presudu šestorki: ”Jedna vrsta žalosnog crnog folklora na marginama hrvatskog društva”

Foto: fah

Saborska zastupnica stranke GLAS i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić smatra da granični spor između Hrvatske i Slovenije može završiti uspostavom modela s kojim bi bile zadovoljne obje države, te da se sporno pitanje Piranskog zaljeva i prava ribarenja može riješiti dogovorom na razini premijera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pusić je u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija komentirala odnose sa Slovenijom nakon što je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec ponovio u petak da se Ljubljana zauzima za što učinkovitiju implementaciju arbitražnog sporazuma, ali se priprema i za tužbu protiv Hrvatske zbog njegova nepoštivanja.

Rekla je kako smatra da “obje strane mogu živjeti s tim modelom”, a kao sporno pitanje ostaje Piranski zaljev i pravo ribarenja, no i da za to od ranije postoje temelji da ih dva premijera dogovore na drugačiji način. Slovenska strana bez daljnjega može reći da je riječ o implementaciji odluke Arbitražnog suda, a hrvatska strana može reći da je sklopljen bilateralni dogovor, smatra Pusić.

Vezano uz hašku presudu šestorici Hrvata iz BiH, odbila je komentirati prozivke da je ona jedna od krivaca, uz bivšeg predsjednika Stjepana Mesića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To je jedna vrsta žalosnog crnog folklora koji postoji u hrvatskom društvu na marginama, ali ne bih uzimala to preozbiljno”, rekla je Pusić te dodala kako za razliku od toga, ozbiljnim smatra što je vodstvu države trebalo “dosta dugo da dođe do jasnog i decidiranog stava”.

Na upit ocjenjuje li da su predsjednica Republike i predsjednik Vlade reterirali nakon svojih prvih reakcija ili se to može gledati u kontekstu šoka zbog samoubojstva generala Praljka, Pusić je rekla da su njihove “druge reakcije trebale biti prve” i da je to pitanje odgovornog političkog ponašanja bez obzira na emocionalno reagiranje.

Govoreći o zadnjoj presudi Haškog suda, istaknula je da se u njoj spominju samo konkretni pojedinci, a ne narodi niti države. Za one koji to tumače drugačije, rekla je da “potkurujući vatru” žele tu presudu iskoristiti za neke današnje političke ciljeve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Postoje i oni kojima bi bilo draže da su optuženi Hrvatska ili hrvatski narod jer onda se pojedinci iza toga mogu sakriti”, rekla je Pusić.

Odbacila je i tumačenja da je vodstvo Srbije iz 90-ih prošlo bez osude, istaknuvši da su politika Slobodana Miloševića i njegova Srbija iz 90-ih apsolutno prokazani kao krivci i odgovorni za početak ratovanja na području bivše Jugoslavije. “Njezin čelnik sjedio je u Haagu i bio bi prokazan kao ratni zločinac da nije umro tijekom sudskog procesa”, istaknula je.

Kritike da većina prošlih vlada nije učinila dovoljno da presuda šestorici BiH Hrvata bude drugačija, Pusić je rekla da joj se čini da se radi o kritikama onih koji misle da je trebalo zataškavati i skrivati dokumente iz 90-ih, što je, istaknula je, poziv na protuzakonito ponašanje i kršenje ustavnog zakona o suradnji s Haškim sudom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Politiku iz 90-ih ne smije se opravdavati ni obnavljati u 2017. nego ju se treba jednom za svagda zatvoriti”, poručila je.

(VIDEO) Višnja Starešina: Vesna Pusić je aktivno pridonijela ovakvoj presudi

Višnja Starešina, gostujući u HRT-ovoj emisiji, oštro je komentirala izjavu zastupnice Vesne Pusić koja je rekla da su presudom generalu Praljku osuđeni nositelji loše i pogrešne politike iz 90-ih.

“Vesna Pusić je jedna od onih koji su aktivno pridonijeli ovakvoj presudi, ne samo svojim tvrdnjama već i u svojoj knjizi koju je priložila svojoj neuspješnoj kadidaturi za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda. Ondje se nalaze izravne optužbe Hrvatske za agresiju na Bosnu i Hercegovinu što potpuno korespondira s ovom presudom. To je bila ta teza koju zagovara vodstvo SDA i koju je guralo vodstvo KOS-a iz Beograda. Hrvatska država godinama nije činila ništa. To su citati njezine knjige koju je predložila kao službeni dokument, ona je ostala konzistentna do kraja i ne skriva svoje mišljenje. Hrvatska politika nije unisona po ovom pitanju”, istaknula je Starešina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 (VIDEO) Marijan Knezović: Pusić je u svojoj knjizi Hrvatsku dva puta nazvala agresorom i to joj je bila ‘referenca’ za UN

Marijan Knezović pokazao je u Bujici službeni dokument RH, koji je naša Stalna diplomatska misija pri UN-u poslala Vijeću sigurnosti i Općoj skupštini u vrijeme kada je Vesna Pusić bila u utrci za Glavnu tajnicu UN-a.

“Zoran Milanović potpisao je dokument u kojem kao njezina referenca, između ostaloga, stoji i knjiga – ‘Demokracije i diktature’, izdana 1998. godine. Vesna Pusić sa svojim najbližim suradnicima bila je upozorena i zamoljena, kao i premijer Milanović – da se iz dokumenta ukloni dio u kojem se navodi ta knjiga, no nisu to učinili… A što je sporno? Konkretno; sporna je cijela knjiga, ali neki dijelovi su sporniji od drugih… Tako u knjizi piše: ‘Učestvovanje Hrvatske 1993. u agresiji na BiH i u komadanju te države više se nije moglo oslanjati na difuzni nacionalizam’… Drugi primjer iz knjige: ‘U ratu u Bosni i Hercegovini Hrvatska se pojavila kao agresor’… Ako mi sami kao ‘referencu’ priznajemo njezina djela u kojima tvrdi da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, kako onda očekivati nešto dobro? Ove godine – 17. studenoga, dan prije pada Vukovara i 12 dana prije haaške presude šestorici, aktualna parlamentarna većina izabrala je Pusićku u saborski Odbor za vanjsku politiku… O čemu mi sada pričamo?! Osoba koja svoju državu naziva agresorskom ne može biti imenovana od strane konzervativne Vlade u takav odbor,” rekao je bez dlake na jeziku Knezović, uz napomenu da je takva Milanovićeva “preporuka” otišla na adrese 200-tinjak država.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.