“Grad Split je usvojio odluku da se digne spomenik ustaši Frani Tenti, a gradonačelnik je tu odluku “sa zadovoljstvom” prihvatio.”, napisala je predsjednička kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović na Twitteru koja je u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojila 21.387 glasova, odnosno tek 1,12 posto.
U svojoj objavi komentirala je podizanje spomenika Frani Tenti na Marjanu. Podsjetimo, Tente je 1947. godine kao devetnaestogodišnjak na vrhu Marjana skinuo jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak, a svoj je domoljubni pothvat platio životom.
Peović pokazuje elementarno nepoznavanje hrvatske povijesti. Tentu naziva “ustašom”, iako je u vrijeme navedenog režima imao tek 13 godina. Nezavisna država Hrvatska (NDH) na koju se Peović referira proglašena je 10. travnja 1941. godine kada je Tente imao samo 13 godina, a slom NDH se dogodio 1945. godine, dok je Tente bio još maloljetan. Umro je u nehumanim uvjetima izvrgnut mučenjima i teroru projugoslavenskih komunista.
Objavu Katarine Peović prenosimo u cijelosti.
“Grad Split je usvojio odluku da se digne spomenik ustaši Frani Tenti, a gradonačelnik je tu odluku “sa zadovoljstvom” prihvatio. Takva protuustavna odluka smješta nas ponovno na krivu stranu povijesti, iako je 12 tisuća Splićana (od 43 tisuće) bilo u NOB-u, a tek 50ak u ustašama.”
Grad Split je usvojio odluku da se digne spomenik ustaši Frani Tenti, a gradonačelnik je tu odluku “sa zadovoljstvom” prihvatio. Takva protuustavna odluka smješta nas ponovno na krivu stranu povijesti, iako je 12 tisuća Splićana (od 43 tisuće) bilo u NOB-u, a tek 50ak u ustašama.
— Katarina Peović predsjednička kandidatkinja (@kpeovic) 27. prosinca 2019.
Peović u drugom krugu podržala Milanovića jer je ‘civiliziraniji’
Peović je gostujući na televiziji N1 kazala kako nema bitne razlike između dvoje preostalih kandidata, ali da “manjim zlom” ipak smatra Milanovića.
“Razumijem ljude koji će izaći na glasanje i zaokružiti manje zlo. To je u našem slučaju Milanović”, kazala je te dodala: “Čini mi se da je civiliziraniji kandidat od Kolinde Grabar Kitarović”.
Tko je mladi domoljub i komunistički mučenik Frane Tente?
Gradonačelnik Opara je prihvatio i amandman Martina Mladena Pauka (NZH) i tako prihvatilo projekt Izgradnje spomenika Frani Tenti na Marjanu, vrijednosti 50 tisuća kuna. Frane Tente (19) je na vrhu Marjana skinuo 1947. jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak.
Simbolika vrha Marjana bila je hrvatska zastava, to je simbol hrvatstva i takva se zadržala do danas. Predstavljala je prkos nenarodnim i antihrvatskim režimima. U jugokomunističkoj Jugoslaviji na vrh Marjana partizani su stavili jugoslavensku zastavu, a skinuo ju je i stavio hrvatski barjak Frane Bettini (22) uz pomoć golobradih mladića Frane Tente (19) i Vjekoslava Matijevića (20).
Za taj hrabar čin hrvatska mladost (osuđene su i dvije vrlo mlade djevojke) platila je teškom robijom, a Frane Tente životom.
Frane je na vrhu Marjanu skinuo je jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak.
Ovaj izuzetno hrabar čin i akcija izazvala je šok u splitskih i jugoslavenskih komunista.
Istraga je počela. Već za dva tjedna uslijedila su uhićenja. Prvi je uhićen Bettini, 29. travnja, a do 18. svibnja svi su bili u splitskome zatvoru, među njima i Tente. Iako su svi bili maloljetni, prošli su užasni istražni postupak i izvedeni su pred sud. Presuda je uslijedila vrlo brzo. Okružni sud srednje Dalmacije u Splitu presudio je 27. svibnja: optuženi su da podrivaju SFRJ, a u stvari su tiskali različite letke i pisali parole po ulicama. Premda maloljetan, Frane Tente je zatočen u kaznionici i komunističkom mučilištu u Lepoglavi.
U presudi je stajalo da je osuđen jer je:
-sastavio i umnožio nekoliko parola i letaka s pozivom na nasilno rušenje postojećeg državnog uređenja
-razbacivao letke protunarodnog sadržaja u dvorištu gimnazije u Splitu
-skupa s drugima, na Marjanu skinuo jugoslavensku zastavu s petokrakom i digao hrvatsku zastavu bez zvijezde petokrake
Nakon presude Tente je sproveden u Šibenik, pa u kaznionicu u Lepoglavu, a nakon toga na prisilni rad na izgradnju pruge Šamac – Sarajevo. Nakon toga nastavio je odsluženje petogodišnje kazne u Lepoglavi.
Ondje je umro u nehumanim uvjetima izvrgnut mučenjima i teroru projugoslavenskih komunista.
Tijekom zime po zapovijedi upravitelja kaznionice Frane Tente je zatvoren u samicu. Tenti su stražari zapovjedili skinuti svu odjeću osim donjeg rublja. Potom su mu na noge stavili okove i odveli u visoku prostoriju bez stakla u kojoj su ga zatvorili. Prethodno su pod zalili su vodom da se stvori led. Iste zime, veljače 1948. Frane Tente umro je od upale pluća. Drugi dokumenti pisali su da je Tente umro u dvadesetoj godini 8. studenog 1948. godine u 16 sati. U zatvorskom izvješću stajalo je da je umro od “vodene upale porebrice i tuberkulozne upale mozgovnih opna”.
Franino tijelo nikad nisu vratili pa mu se ni do danas ne zna za grob. Ovaj golobradi mladić živio je u svijesti i pričama generacija Hrvata u Splitu, Dalmaciji i Hrvatskoj kao simbol domoljuba i praktički djeteta koje je dao svoj život za Hrvatsku. Nažalost, on je samo jedan od tisuća koji su doživjeli sličnu sudbinu na jugoslavenskim stratištima.
Tko je Katarina Peović?
Rođena je u Zagrebu 1974. godine. Komparativnu književnost i kroatistiku je završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1993-1999.) Na istom je fakultetu magistrirala i doktorirala u polju kulturalnih studija. Od 2004. do 2005. bila je asistentica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Od 2005. godine zaposlena je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci (2005. asistentica, 2012. docentica) gdje predaje kolegije iz područja kulturalne teorije. Uređivala je književno-teorijski časopis Libra Libera (1999-2018.), te emisiju Elektrosfera Trećeg programa Hrvatskog radija (2008-2009.). Autorica je dviju knjiga Mediji i kultura (2012.) i Marx u digitalnom dobu (2016.), a uredila je i zbornik tekstova Privremene autonomne zone (2003.). Pisala je za Zarez i H-Alter, stoji na službenim stranicama Radničke fronte.
Od ožujka 2017. godine članica je Radničke fronte, antisistemske i antikapitalističke lijeve političke stranke, navodi se. Obnašala je funkciju rotacijske zastupnice Radničke fronte u Skupštini grada Zagreba (od siječnja do rujna 2018.) gdje je RF dio kluba Lijevog bloka koji osim Radničke fronte čine stranke Zagreb je naš, Nova ljevica i Za grad. Katarina Peović je i vijećnica Mjesnog odbora Cvjetnica.
Za aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović navode:
“Aktualna predsjednica koristi svoje ovlasti kako bi zaštitila interese tajkunske manjine, a na mjesta savjetnika stavlja apologete rigidnih libertarijanskih politika. U vanjskoj politici ona je prava predstavnica sluganske autokolonijalne politike, a kao masku distopije u kojoj živimo koristi najniže strasti poput antiimigrantske retorike.”
U Istri zasvirala pjesmu talijanskih komunista Bandiera Rossa
Tijekom posjeta Istri u predsjedničkoj kampanji, Peović je s okupljenima zasvirala radničku pjesmu – Bandiera Rossa, prenosi dnevnik.hr.
Bandiera rossa (na talijanskom ‘crvena zastava’), često zvana i Avanti Popolo prema prvim stihovima je jedna od najpoznatijih socijalističkih pjesama, koja slavi crvenu zastavu, simbol socijalizma, a kasnije komunizma.
Davor Dijanović: Radničkofrontašica Peović se uhvatila apologetike komunističke Jugoslavije
Peović se, kako i priliči radničkofrontašici (ako je netko pronašao barem jednog radnika u Radničkoj fronti neka javi) uhvatila apologetike komunističke Jugoslavije pa je izjavila da je socijalizam bio bolji nego današnji sustav jer smo imali veću kupovnu moć, a nismo imali toliko iseljavanja kao danas, napisao je Davor Dijanović u kolumni za HKV.
Riječ je, naravno, o nebulozama. Ekonomija druge Jugoslavije ab ovo je bila osuđena na propast, iz jednostavnog razloga što se radilo socijalističkom modelu koji nigdje i nikada nije funkcionirao. „Legendarni“ koncept tzv. radničkog samoupravljanja, iako su mnogi o tome nakaradnom modelu pisali i doktorate, predstavljao je pokušaj šminkanja socijalističkog mrtvaca, a kako je skončao vidjeli smo nakon propasti Jugoslavije i na primjeru Uljanika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa