Kandidatkinja Radničke fronte, Katarina Peović Državnom izbornom povjerenstvu predala je oko 14 tisuća potpisa te započela službenu kampanju za predsjedničke izbore.
Podršku su joj iskazale Nova ljevica i Socijalistička radnička partija
Peović je u nedjelju pred gradilištem Spomenika domovini održala konferenciju za novinare nazvanu “Spomenik društvenoj imovini”, zajedno s Radom Borić (Nova ljevica) i Vesnom Konigsknecht (Socijalistička radnička partija).
Po njezinim riječima, Hrvatska je danas zemlja na europskoj periferiji koju zapadni kapitalistički centri koriste kao izvor jeftine radne snage i prostor za plasman svojih proizvoda, dok Vlada predstavlja izvršitelje briselskih i MMF-ovih direktiva o zatvaranju preostale industrije i uvođenju tržišne logike u sve pore društva, pa i obrazovanje i zdravstvo.
“Tuđmanovi nasljednici i danas nastavljaju njegovu antidemokratsku tradiciju potkopavajući društvene temelje poput antifašizma i sekularizma, a on je autoritarni vođa od kojega se sve više nastoji proizvesti mit revizijom onoga što se zbilja dogodilo – legalizirana pljačka, podjela Bosne i Hercegovine i jedno autoritarno izolirano društvo”, rekla je Borić.
Tko je predsjednička kandidatkinja Katarina Peović?
Rođena je u Zagrebu 1974. godine. Komparativnu književnost i kroatistiku je završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1993-1999.) Na istom je fakultetu magistrirala i doktorirala u polju kulturalnih studija. Od 2004. do 2005. bila je asistentica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Od 2005. godine zaposlena je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci (2005. asistentica, 2012. docentica) gdje predaje kolegije iz područja kulturalne teorije. Uređivala je književno-teorijski časopis Libra Libera (1999-2018.), te emisiju Elektrosfera Trećeg programa Hrvatskog radija (2008-2009.). Autorica je dviju knjiga Mediji i kultura (2012.) i Marx u digitalnom dobu (2016.), a uredila je i zbornik tekstova Privremene autonomne zone (2003.). Pisala je za Zarez i H-Alter, stoji na službenim stranicama Radničke fronte.
Od ožujka 2017. godine članica je Radničke fronte, antisistemske i antikapitalističke lijeve političke stranke, navodi se. Obnašala je funkciju rotacijske zastupnice Radničke fronte u Skupštini grada Zagreba (od siječnja do rujna 2018.) gdje je RF dio kluba Lijevog bloka koji osim Radničke fronte čine stranke Zagreb je naš, Nova ljevica i Za grad. Katarina Peović je i vijećnica Mjesnog odbora Cvjetnica.
Za aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović navode:
“Aktualna predsjednica koristi svoje ovlasti kako bi zaštitila interese tajkunske manjine, a na mjesta savjetnika stavlja apologete rigidnih libertarijanskih politika. U vanjskoj politici ona je prava predstavnica sluganske autokolonijalne politike, a kao masku distopije u kojoj živimo koristi najniže strasti poput antiimigrantske retorike.”
U Istri zasvirala pjesmu talijanskih komunista Bandiera Rossa
Tijekom posjeta Istri, Peović je s okupljenima zasvirala radničku pjesmu – Bandiera Rossa, prenosi dnevnik.hr.
Bandiera rossa (na talijanskom ‘crvena zastava’), često zvana i Avanti Popolo prema prvim stihovima je jedna od najpoznatijih socijalističkih pjesama, koja slavi crvenu zastavu, simbol socijalizma, a kasnije komunizma.
Davor Dijanović: Radničkofrontašica Peović se uhvatila apologetike komunističke Jugoslavije
Peović se, kako i priliči radničkofrontašici (ako je netko pronašao barem jednog radnika u Radničkoj fronti neka javi) uhvatila apologetike komunističke Jugoslavije pa je izjavila da je socijalizam bio bolji nego današnji sustav jer smo imali veću kupovnu moć, a nismo imali toliko iseljavanja kao danas, napisao je Davor Dijanović u kolumni za HKV.
Riječ je, naravno, o nebulozama. Ekonomija druge Jugoslavije ab ovo je bila osuđena na propast, iz jednostavnog razloga što se radilo socijalističkom modelu koji nigdje i nikada nije funkcionirao. „Legendarni“ koncept tzv. radničkog samoupravljanja, iako su mnogi o tome nakaradnom modelu pisali i doktorate, predstavljao je pokušaj šminkanja socijalističkog mrtvaca, a kako je skončao vidjeli smo nakon propasti Jugoslavije i na primjeru Uljanika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
