Gradonačelnik Opara je prihvatio i amandman Martina Mladena Pauka (NZH) i tako prihvatilo projekt Izgradnje spomenika Frani Tenti na Marjanu, vrijednosti 50 tisuća kuna. Frane Tente (19) je na vrhu Marjana skinuo 1947. jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak. To je platio životom.
U nastavku sjednice Gradskog vijeća, koja će se zasigurno uvrstiti na listu maratonskih zasjedanja lokalnog parlamenta, izdvojilo se nekoliko zanimljivosti tijekom rasprave o točkama prijedloga Programa javnih potreba u sportu i kulturi, piše Slobodna Dalmacija.
Nakon reakcije Torcide koja se ogradila i ne želi predviđena proračunska sredstava za proslavu jubileja 70 godine te navijačke skupine, Grad je odustao od izdvajanja 300.000 kuna te je Mate Omazić, pročelnik za društvene djelatnosti kazao kako će se sredstva preusmjeriti.
Gradonačelnik Opara je prihvatio i amandman Martina Mladena Pauka (NZH) i tako prihvatilo projekt Izgradnje spomenika Frani Tenti na Marjanu, vrijednosti 50 tisuća kuna.
Prihvaćen je i SDP-ov amandman, tako će u sklopu Gradske knjižnice urediti memorijalni punkt posvećen Miljenku Smoji.
Frane Tente – Torcida je prije nekoliko godina izradila mural mladom mučeniku
Frane Tente i hrvatska zastava na Marijanu – tko je hrabri mladić iz Splita?
Simbolika vrha Marjana bila je hrvatska zastava, to je simbol hrvatstva i takva se zadržala do danas. Predstavljala je prkos nenarodnim i antihrvatskim režimima. U jugokomunističkoj Jugoslaviji na vrh Marjana partizani su stavili jugoslavensku zastavu, a skinuo ju je i stavio hrvatski barjak Frane Bettini (22) uz pomoć golobradih mladića Frane Tente (19) i Vjekoslava Matijevića (20).
Za taj hrabar čin hrvatska mladost (osuđene su i dvije vrlo mlade djevojke) platila je teškom robijom, a Frane Tente životom.
S tom skupinom istomišljenika iz Hrvatskog oslobodilačkog pokreta gdje su bili Frane Bettini (22), Ivica Bavčević (22), Nikola Pensa (22), Jelka Betica (42), Vlaho Zelinak (45), Borica Jonić (20), Ruža Anić (19), Katica Šanić (20), Jakov Kirigin (19), bogoslov Tomislav Karaman (21), poslije svećenik i generalni vikar splitske nadbiskupije, Vjekoslav Matijević (20) i Frane Tente (19) upustili su se u prosvjednu akciju 10. travnja 1947. godine. Frane je na vrhu Marjanu skinuo je jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak.
Ovaj izuzetno hrabar čin i akcija izazvala je šok u splitskih i jugoslavenskih komunista.
Istraga je počela. Već za dva tjedna uslijedila su uhićenja. Prvi je uhićen Bettini, 29. travnja, a do 18. svibnja svi su bili u splitskome zatvoru, među njima i Tente. Iako su svi bili maloljetni, prošli su užasni istražni postupak i izvedeni su pred sud. Presuda je uslijedila vrlo brzo. Okružni sud srednje Dalmacije u Splitu presudio je 27. svibnja: optuženi su da podrivaju SFRJ, a u stvari su tiskali različite letke i pisali parole po ulicama. Premda maloljetan, Frane Tente je zatočen u kaznionici i komunističkom mučilištu u Lepoglavi.
U presudi je stajalo da je osuđen jer je:
- sastavio i umnožio nekoliko parola i letaka s pozivom na nasilno rušenje postojećeg državnog uređenja
- razbacivao letke protunarodnog sadržaja u dvorištu gimnazije u Splitu
- skupa s drugima, na Marjanu skinuo jugoslavensku zastavu s petokrakom i digao hrvatsku zastavu bez zvijezde petokrake
Nakon presude Tente je sproveden u Šibenik, pa u kaznionicu u Lepoglavu, a nakon toga na prisilni rad na izgradnju pruge Šamac – Sarajevo. Nakon toga nastavio je odsluženje petogodišnje kazne u Lepoglavi.
Ondje je umro u nehumanim uvjetima izvrgnut mučenjima i teroru projugoslavenskih komunista.
Tijekom zime 1946./47. po zapovijedi upravitelja kaznionice Frane Tente je zatvoren u samicu. Tenti su stražari zapovijedili skinuti svu odjeću osim donjeg rublja. Potom su mu na noge stavili okove i odveli u visoku prostoriju bez stakla u kojoj su ga zatvorili. Prethodno su pod zalili su vodom da se stvori led. Iste zime, veljače 1948. Frane Tente umro je od upale pluća. Drugi dokumenti pisali su da je Tente umro u dvadesetoj godini 8. studenog 1948. godine u 16 sati. U zatvorskom izvješću stajalo je da je umro od “vodene upale porebrice i tuberkulozne upale mozgovnih opna”.
Franino tijelo nikad nisu vratili, pa mu se ni do danas ne zna za grob.
Ovaj golobradi mladić živio je u svijesti i pričama generacija Hrvata u Splitu, Dalmaciji i Hrvatskoj kao simbol domoljuba i praktički djeteta koje je dao svoj život za Hrvatsku.
Nažalost, on je samo jedan od tisuća koji su doživjeli sličnu sudbinu na jugoslavenskim stratištima i Titovim kazamtima.
Pjesma u čast mladog junaka Frane Tente – Hrvatski barjak na Marjanu!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
