29. prosinca 2020. Petrinja – epicentar potresa kojeg je osjetilo oko 6 milijuna ljudi

Petrinja
Foto: HINA

U utorak 29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta Hrvatsku je pogodio razoran potres s epicentrom kod Petrinje. Potres je bio magnitude 6,2 prema Richteru, a poginulo je sveukupno sedmero ljudi, od kojih je najmlađa bila 13-godišnja djevojčica. Ozlijeđeno je 28 osoba, a još dvoje građana poginulo je u raščišćavanju ruševina. Brojni ljudi ostali su bez svojih domova. U potresu su najgore stradali Petrinja, Sisak te Glina uz okolna mjesta. Potres se osjetio i u susjednim državama, točnije osjetilo ga je oko 6 milijuna ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stradanje Petrinje 

Petrinja je u potresu pretrpjela veliko razaranje, osobito centar grada. Gotovo su sve zgrade u centru dobile oznaku crveno što znači da su neupotrebljive za stanovanje te ih je trebalo rušiti.

Taj potres jedan je od dva najjača instrumentalno zabilježena potresa u Republici Hrvatskoj (od 1909. godine).

Potres se osjetio u Zagrebu i okolici, ali i šire. Prema EMSC-u bio je magnitude 5,1. Epicentar je bio 12 kilometara jugozapadno od Siska i 51 kilometar jugoistočno od Zagreba na dubini od 5 kilometara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nastala je jako velika šteta i sam je centar Petrinje najviše nastradao. Tu je stradala crkva sv. Lovre, po cestama su bili crjepovi i cigle, a neke su kuće popucale te su im se srušili dimnjaci.

Epicentri potresa 

Na poveznici možete vidjeti video koji prikazuje epicentre svih analiziranih potresa koji su se dogodili 28. i 29. prosinca 2020. godine. Kružići su proporcionalni magnitudi potresa, a vrijeme je prikazano u UTC vremenu (engl. Coordinated Universal Time), koje je za jedan sat manje od onog u Hrvatskoj. Tako prenosi Geofizički odsjek na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
potres
Foto: Snimka zaslona

U teškim trenucima na terenu je bilo 800 vatrogasaca, 450 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja, 590 djelatnika i volontera Hrvatskog Crvenog križa, vojska, policija, državna intervencijska postrojba. Također, bilo je i građevinskih stručnjaka Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Skupljale su se brojne donacije, ljudi diljem Lijepe Naše odlazili su samoinicijativno u pogođena mjesta te su obilazili građane.

Velika materijalna šteta

Razoran potres prouzročio je veliku materijalnu štetu. Šteta je procijenjena na 5,5 milijardi eura. Europska komisija dodijelila je 319 milijuna eura Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti za obnovu zgrada i javne infrastrukture. Prijavljeno je oko 40 tisuća oštećenih objekata, a 5 tisuća od njih označeno je kao privremeno neupotrebljivo. Brojni stanovnici Banovine i danas žive u privremenim smještajima – mobilnim kućicama ili kontejnerima.

Naknadni potresi

Nakon glavnog potresa 29. prosinca 2020. uslijedio je velik broj naknadnih potresa. Prema preliminarnim podacima, u petrinjskom se području od 28. prosinca 2020. godine do 28. siječnja 2021. godine dogodilo 622 potresa magnitude veće ili jednake 2.0. Od toga je 535 potresa bilo magnitude između 2 i 3, 76 potresa magnitude između 3 i 4, osam potresa magnitude između 4 i 5, dva potresa magnitude između 5 i 6 te jedan potres magnitude veće od 6.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rukovoditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić istaknula je i da je osnovni uzrok potresa gibanje afričke ploče prema euroazijskoj, te se potresi događaju na rasjednim plohama.

Na pitanje zašto se čini da su se zaredali jači potresi Ivančić je rekla kako to nije ništa neuobičajeno te da se svakih nekoliko godina događa da je neko područje seizmički aktivno.

„Ovo je vrlo seizmološki aktivno područje, ali mi zaboravljamo da su se događali potresi u našoj prošlosti. Sto godina u seizmološkom smislu ne znači puno, mi gledamo s ljudskog stanovišta“, rekla je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.