Prije gotovo 30 godina objavljena je knjiga prof. dr. sc. Marice Medić-Šarić i Ines Buhač, magistre farmacije, o vitaminima i mineralima. Kako piše u predgovoru knjige, autorice su bile potaknute „nekontroliranom prodajom vitaminsko-mineralnih preparata kao i njihovom nepravilnom primjenom“. Prodaja vitamina, kao i drugih dodataka prehrani (suplemenata) nisu više, kao nekada, ograničeni na ljekarne, već se mogu nabaviti i na mjestima koja za to nisu predviđena (Marica Medić Šarić, Ines Buhač, Vitamini i minerali, Zagreb, 1997.). Vitamini su nužni za naše zdravlje, a suplementi itekako mogu pomoći, no glavno je pitanje trebaju li nam u mjeri u kojoj ih uzimamo? Prije svega, treba biti na oprezu gdje ih kupujemo i tko ih proizvodi te zadovoljava li proizvod propisane uvjete i zakonske norme.
> Zdravlje u raljama profita: Ovo su najveći skandali kompanije Pfizer
Za početak, potrebno je definirati što su suplementi, odnosno dodatci prehrani. Riječ je o pripravcima proizvedenim iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu u cilju održavanja zdravlja (Grupa autora, Priručnik za samoliječenje, Zagreb, 2017.). Piše Frendica.online.
Dodaci prehrani pomažu, a lijekovi liječe
Iako su regulirani Zakonom o hrani, njihova učinkovitost, a i sam farmaceutski oblik, puno su bliži lijekovima. Dodaci prehrani dio su takozvane „preventivne prehrane“. Odnosno, potrošaču se daje mogućnost da sam ili uz pomoć stručne osobe pomaže svom zdravlju. Dodaci prehrani pomažu, a lijekovi liječe. To je temeljna razlika između te dvije kategorije proizvoda.
> Liste čekanja – kronična bolest hrvatskog zdravstva
Suplementi su regulirani zakonodavstvom o hrani te se kontrola njihove kvalitete prvenstveno odnosi na analizu zdravstvene, odnosno sanitarne ispravnosti, ali ne i na dokazivanje djelotvornosti, kao što je slučaj kod lijekova.
Suplementi, odnosno njihov sastav, označavanje i stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj, regulirani su Zakonom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, Pravilnikom o dodacima prehrani, Pravilnikom o uvjetima za uvrštavanje u program monitoringa i provođenje programa monitoringa dodataka prehrani, hrane kojoj su dodani vitamini, minerali i druge tvari i hrane s prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama i Pravilnikom o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno.
> Trendovi i rast prihoda farmaceutske industrije kod nas i u svijetu
Dodaci prehrani nadoknađuju nutritivne nedostatke
Dodaci prehrani u nadležnosti su Ministarstva zdravstva, koje im daje odobrenje za stavljanje u promet. Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja sva potrebna ispitivanja.
Suplementi mogu sadržavati vitamine, minerale, aminokiseline, biljne ekstrakte, masne kiseline, probiotike ili druge tvari koje imaju nutritivni ili fiziološki učinak.
Plasiraju se na tržište u različitim doziranim oblicima (kapsule, tablete, prah, bar pločice, tekućina, sirupi, kapi, čajevi i slično), a na deklaraciji moraju nositi natpis „dodatak prehrani“.
Ciljevi koji se žele postići konzumacijom suplemenata su sljedeći: nadoknada nutritivnih nedostataka, osnaživanje imunološkog sustava, poboljšanje fizičkih sposobnosti i brži oporavak. Kao i što sama riječ kaže, suplement, odnosno dodatak prehrani, ne može zamijeniti uravnoteženu prehranu, već ju samo dopuniti.
Zahtjevi u pogledu označavanja
Prema pravilima Europske unije dodaci prehrani moraju biti u skladu s općim pravilima o označivanju hrane i prikazivati: udio proizvoda preporučen za dnevnu konzumaciju, upozorenje da se ne smije premašiti preporučena dnevna doza, izjavu o tome da dodatke prehrani ne bi trebalo upotrebljavati kao zamjenu za uravnoteženu prehranu i izjavu o tome da bi proizvod trebalo skladištiti izvan dohvata male djece. Pri označivanju, prezentiranju ili oglašavanju dodataka prehrani zabranjene su tvrdnje da proizvod sprečava, tretira ili liječi određenu bolest.
> Covid u raljama profita
Vitamini – simbol zdravstvene demokracije
Vitamini, koji spadaju u dodatke prehrani, su skupina spojeva potrebnih, ali ne dovoljnih za život. Prof. Valerije Vrček, predstojnik Zavoda za organsku kemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, ovako ih je pojednostavljeno za Narod.hr objasnio: „Poput zraka, kojeg udišemo, jer ga ne proizvodimo, tako i vitamine gutamo, jer ih ne proizvodimo. Nalaze se u hrani koju zbog toga nazivamo zdravom. Bez vitamina osuđeni ste na razne bolesti. Koliko vitamina, toliko bolesti“.
Možda će vas zanimati
Valerije Vrček: 'Vitamini su s pravom okupirali dio tržišta zdravlja'
Vitamini su s pravom okupirali dio tržišta zdravlja. Dostupni su, jeftini su, nema patenta, nema nuspojava. I djeluju.
Vitamini se smatraju korisnim dodacima prehrani, osobito kod djece u razvoju ili kod starijih osoba. O uzimanju vitamina i koliko ih je potrebno, prof. Vrček kaže kako nema pravila. Najvažniji je balans. O tome mogu li nam vitamini naškoditi uzimamo li ih previše, rekao je sljedeće: „Bez brige, to je samo hipoteza. Ljudi uglavnom ne uzimaju dodatne vitamine, pa o čemu onda pričamo. To je stara toksikološka floskula, koja u svojem ridikuloznom obliku, ali doslovno, glasi: I previše vode može biti štetno za zdravlje“.
U konačnici, prof. Vrček zaključuje: „Vitamini su s pravom okupirali dio tržišta zdravlja. Dostupni su, jeftini su, nema patenta, nema nuspojava. I djeluju. Simbol su zdravstvene demokracije“.
Što je više moguće jesti pravilnije
Umjesto da se trudimo vitaminskim pripravcima kompenzirati ono što radimo loše, trebamo što je više moguće jesti pravilnije, tvrdi klinička farmakologinja Mateja Radačić Aumiler. U emisiji HRT-a rekla je: “Ako se zdravo hranimo, onda ne trebamo unositi vitamine. Naime, vitamini i minerali jesu potrebni našem organizmu za adekvatno funkcioniranje, ali to nisu jedine dobrobiti. Ne možemo sve to pripisati vitaminima“. Dodala je i kako treba konzumirati što raznovrsniju hranu.
Magistar nutricionizma, fitoterapije i dijetoterapije Nenad Bratković istaknuo je da postoje brojni slučajevi kada su suplementi potrebni. “Primjerice, trudnice koje ne konzumiraju dovoljno zelenog lisnatog povrća, a folati koji su ključni za razvoj fetusa dolaze iz zelenog lisnatog povrća. Vegani i vegetarijanci mogu imati nedostatak vitamina B12. Sportaši koji imaju veće potrebe za željezom”, objasnio je Bratković.
U poplavi raznih suplemenata na tržištu, treba biti svjestan da neki proizvodi mogu biti loše kvalitete. Magistar farmacije Stribor Marković naglasio je da cijena nije uvijek mjerilo kvalitete. Skuplji proizvodi ne moraju nužno biti najbolji izbor.
> Prof. Vrček: Ugledni institut razbija predrasude – komu smeta vitamin D?
Ne quid nimis (Umjerenost u svemu)
Kao odgovor na pitanje „Treba li nam doista toliko suplemenata prehrani i vitamina?“ možemo reći kako je potrebna – ravnoteža, ali prije svega moramo biti sigurni što uzimamo. Suplementi i vitamini preplavili su tržište i izašli iz okvira ljekarni i farmaceutske struke, stoga su mnogi proizvodi nesigurni ili neprovjereni. Također, uzimanje dodataka prehrani može ljudima pružiti lažan osjećaj sigurnosti. Kao rezultat toga, mogli bi zanemariti druge, učinkovitije mjere za sprječavanje bolesti, poput konzumiranja zdrave prehrane bogate voćem i povrćem, redovite tjelesne aktivnosti i pridržavanja preporuka za preventivne preglede. Stoga, savjet bi bio sljedeći: Ne quid nimis (Umjerenost u svemu).
* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
