Prof. Vrček: Ugledni institut razbija predrasude – komu smeta vitamin D?

Vrček
Foto: Unsplash, pharma.unizg.hr, fotomontaža: Narod.hr

Tijekom pandemije mnogi su ljudi čuli ili na vlastitu tijelu iskusili djelotvorni učinak vitamina D, no vitamin D ili kalciferoli nisu čudotvorne, nego esencijalne tvari. To znači da je bez njih zdrav život čovjeka – nemoguć. Nedostatak vitamina D uzrokuje rahitis i osteoporozu. No skupina vitamina D ne hrani samo ljudske kosti, nego je vrlo važna za ispravnu funkciju imunosnoga, hormonskoga i kardiovaskularnoga sustava. U vrijeme pandemije pojavile su se prve znanstvene studije koje pokazuju da se rizik od zaraze koronavirusom smanjuje u ljudi s višom koncentracijom vitamina D u krvi (PLoS One 2020, 15(9):e0239252). Tako je vitamin D postao još popularniji »u narodu« i još omraženiji među nekim znanstvenim elitama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vitamin sunca

Česta poštapalica stručnjaka koji su alergični na vitamin D glasi: malo sunčanja dovoljno je za stvaranje potrebnih količina vitamina D. Zato ga i nazivaju – vitaminom sunca. Pritom ne navode, ili čak izbjegavaju, konkretne brojke kojima bi opravdali tvrdnju o optimalnim količinama vitamina D. Poruka je sunčane mantre da nikakvi dodatci vitamina D nisu potrebni jer se priroda brine i osigurava uravnotežene doze. No kritičari vitaminskih dodataka pritom zanemaruju da konačna mjera nije količina vitamina D u hrani, dodatcima ili osunčanoj koži, nego stvarna koncentracija toga vitamina u krvi, piše Valerije Vrček za Glas Koncila.

> Prof. Valerije Vrček: Zašto Kinezi ne mogu igrati (dobar) nogomet?
> Prof. Vrček: Pandemijski konvertiti sad priznaju svoje pogrješke

Zanimljivo je da, u prosjeku, američki bijelci imaju dvostruko više koncentracije vitamina D u krvi od Afroamerikanaca (Nutr. J. 2017, 16, 16). Intenzitet stvaranja vitamina D u koži pod utjecajem sunčeva svjetla razlikuje se među ljudima, ovisi o mjestu boravka, godišnjem dobu, magli i smogu, boji i pigmentaciji kože, prehrani, zdravstvenom stanju i tjelesnoj masi. Ljudi stariji od 50 godina mnogo teže sintetiziraju vitamin D pa su mnogi na granici hipovitaminoze. Nekima ni »šetnja po ekvatoru« ne bi bila dostatna za optimalnu koncentraciju vitamina D u krvi.

Dvije kapi dnevno

Znanstvenici Instituta »Linus Pauling« preporučuju zdravim ljudima da svakoga dana uzimaju dodatke vitamina D, i to najmanje 50 mikrograma (ili 2000 IU). To su dvije kapi uljastoga proizvoda dodane na krišku kruha. Ta je mala količina dovoljna da se svakomu čovjeku osigura barem 30 mikrograma vitamina D u litri krvi, što je zaštitna i djelotvorna koncentracija toga vitamina. Jedini je problem toga korisnoga savjeta što dvije kapi sadrže 3-4 puta više vitamina D od službeno preporučenih doza (RDA). Institut »Linus Pauling« dio je državnoga sveučilišta u Oregonu i specijaliziran je za proučavanje odnosa vitamina i zdravlja. Stoga se takve preporuke ne mogu ignorirati usprkos otporu dežurnih čuvara javnoga zdravlja, koji se uporno protive uzimanju vitaminskih tableta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko prodaje maglu?

Druga je poštapalica neprijatelja vitamina također česta i glasi: uzimanje vitaminskih dodataka nepotrebno je trošenje novca u korist onih koji prodaju maglu. Tom se mantrom optužuju proizvođači vitamina i minerala da zloupotrebljavaju brigu o zdravlju i podvaljuju pacijentima neučinkovite i skupe preparate. Točno je da se milijuni eura okreću u vitaminskom biznisu, no to je kap u moru prema milijardama eura koje se vrte u prodaji lijekova ili cjepiva. Razlika se mjeri u redovima veličina!

Farmaceutska kaljuža

Dovoljno je pogledati posljednje službeno izvješće o potrošnji lijekova u Hrvatskoj u 2021. godini u kojem jasno stoji: gotovo 10 milijardi kuna potrošeno je na lijekove za kardiovaskularni, probavni i živčani sustav, za imunosupresive, za cjepiva, antidijabetike… To je 18 posto više nego godinu dana ranije. Za »zloglasnu« skupinu vitamina (A11 prema ATK klasifikaciji) pacijenti su izdvojili tek 48 milijuna kuna. Ni pola posto ukupnoga farmaceutskoga »harača«. I to nije sve. Prošle je godine trećina lijekova doslovno bačena u kanalizaciju. Time je kupnja u ljekarnama postala ekološki problem ili, prema riječima Ane Soldo, predsjednice Hrvatske ljekarničke komore: »Nemamo baš veliku svijest o ekološkom zbrinjavanju pa velik dio lijekova završi u komunalnom otpadu, umjesto da je vraćen u ljekarnu. Naša istraživanja kvalitete vode upućuju na velike količine hormona i antibiotika koji dolaze iz smeća.«

Prema tome, teško je shvatljiva potreba da se za rasipanje kućnoga budžeta optužuje vitamin D ili vitamin C ili magnezij ili češnjak… Ne može se vaditi trun iz oka industrije šarenih tableta dok je brvno zaglavljeno u očima farmaceutskih vladara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Glas Koncila

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.