U aktualnim geopolitičkim previranjima u novom svjetlu se javlja i Švicarska, koja sve više naginje suradnji s NATO-om, iako isključuje pristup zapadnom vojnom savezu.
Vojna neutralnost Švicarske za Švicarce je sastavni dio njihovog razumijevanja vlastitog političkog sustava. Ta po mnogo čemu posebna zemlja jedna je od rijetkih u Europi, uz susjednu Austriju, koja je zadržala neutralnost.
Švicarska ministrica obrane Viola Amherd nedavno je naglasila potrebu snažnije suradnje s NATO-om, s kojim Švicarska zasad surađuje u programu Partnerstvo za mir. To mišljenje dijeli i veliki broj Švicaraca.
Nema naznaka da bi se Švicarska mogla priključiti NATO-u
Međunarodne okolnosti i struktura političkih procesa u uvjetima globalizacije stvaraju nova polazišta u političkoj orijentaciji država, pa se tako i Švicarska u sigurnosnom smislu našla na svojevrsnom raskrižju. Međutim, zasad nema naznaka da bi se Švicarska uskoro mogla i formalno priključiti NATO-u.
Švicarska je svoj ugled u međunarodnoj zajednici stekla kao bogata, mirna i neutralna zemlja. Ugled porezne oaze odavno je izgubila, ali njezin bankarski sustav i dalje ima važnu ulogu u svjetskim financijskim strukturama.
>Švicarska bira sve desnije, zabrinutost zbog migracija u prvom planu
Pitanje neutralnosti, koje se sada postavlja uslijed geopolitičkih napetosti, moglo bi doživjeti novu perspektivu, ali unatoč tome za Švicarsku je određeni oblik neutralnosti pitanje nacionalnog identiteta.
Švicarska je jedna od najstarijih europskih država i ubraja se među one koje su imala najdulja razdoblja pošteđenosti od rata. Te činjenice počivaju na njezinu zemljopisnom položaju i na političkim okolnostima u njezinu okruženju.
Jedinstveni politički sustav u Europi
Švicarska, službenog naziva Švicarska Konfederacija, predstavlja po mnogočemu jedinstven politički sustav u Europi. Ta zemlja površine 41.291 četvorni kilometar s 8.96 milijuna stanovnika i četiri službena jezika, sastoji se od 26 kantona koji posjeduju visoku razinu suverenosti.
Nacionalni identitet Švicaraca ne počiva na jezičnom niti etničkom zajedništvu, nego na zajedničkom povjerenju u izravnu demokraciju, visokoj razini lokalne i regionalne autonomije i razvijenoj spremnosti na kompromis.
Sporazum o osnutku švicarske konfederacije, takozvana “Isprava o savezu”, potpisana je početkom kolovoza 1291. i smatra se najstarijim dokumentom takve vrste u Europi. Sporazum su potpisali predstavnici triju “izvornih” kantona Uri, Schwyz i Unterwalden.
Do tada, područja današnje Švicarske bila su pod franačkom vlašću, a kasnije dio Svetog Rimskog Carstva. Za njemačke vladare Švicarska je imala važnu ulogu kao teritorijalna poveznica između različitih dijelova carstva.
Nepobjediva švicarska vojska
U stoljećima nakon osnivanja, Švicarska je prolazila burna razdoblja i bila je sudionica ratova i geopolitičkih previranja. Iz današnje perspektive, gdje švicarski vojni potencijali u Europi ne predstavljaju značajan čimbenik, zvučat će neobično podatak da je švicarska vojska u nekim razdobljima Srednjeg vijeka vrijedila kao nepobjediva. Papa Julije II. oslanjajući se na vojnu pouzdanost Švicaraca osnovao je 1506. svoju Švicarsku gardu, koja i danas postoji.
>Švicarska javna radiotelevizija zabranila voditeljici nošenje lančića s raspelom
U ratovima s okolnim silama Švicarska se sve više širila s tri početna kantona na susjedna područja, ali je istodobno ulazila u složene odnose s tadašnjim silama. U tom kontekstu važnu su ulogu imali i odnosi između različitih dijelova Švicarske, čak između mjesta, kao i vjerska previranja, što se kasnije zrcali u temeljima moderne švicarske države.
Početkom 16. stoljeća, nakon teškog vojnog poraza od Francuske, javljaju se naznake vojne suzdržanosti, koja će s vremenom prerasti u neutralnost.
Posljednji rat na području Švicarske vođen 1847. godine
Francuska je 1798. pokorila Švicarsku i ondje proglasila republiku. Na Bečkom kongresu 1815. Švicarskoj je vraćena samostalnost, a krajem iste godine velike su sile obvezale Švicarsku na stalnu neutralnost.
Od 3. do 29. studenoga 1847. trajao je građanski rat između liberalnih i konzervativno-katoličkih kantona, koji je okončan porazom katolika. Taj rat, u kojemu je poginulo 150 osoba a oko 400 ranjeno, bio je posljednji rat na području Švicarske.
Nakon toga rata, Švicarska je 1848. dobila novi ustav, na kojemu počiva njezin današnji politički sustav.
Švicarska neutralnost očito je bila u interesu velikih sila, što je vidljivo i iz spomenute odluke iz 1815. godine.
Neutralnost kao jedan od temeljnih nacionalnih interesa
Od tada, Švicarska se dosljedno drži vlastite neutralnosti, koja se shvaća kao jedan od temeljnih nacionalnih interesa. Međutim, neutralnost nikad ne može biti potpuna, a na kušnju dolazi posebice u okolnostima većih međunarodnih kriza.
>Švicarska ostaje neutralna: Radije će uništiti svoje oružje nego ga predati Ukrajini
To je bilo posebno vidljivo u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega. Zapadni su saveznici izolirali Švicarsku, označivši ju kao državu ratnog profitera, zbog njezine suradnje s nacističkom Njemačkom.
Status neutralne države i prihvatljivog suradnika Švicarska je platila s 250 milijuna franaka za obnovu Europe, na što se obvezala 1946. Zauzvrat, Švicarska je uklonjena sa savezničke “crne liste”, njezini su računi odblokirani.
Neutralnost kao relativan pojam
Švicarska je i nadalje razvijala svoju ulogu financijskog središta i sjedišta brojnih međunarodnih organizacija.
Švicarska nije članica Europske unije, ali je članica schengenskog prostora i potpisnica brojnih bilateralnih sporazuma s EU.
Kad je riječ o neutralnosti, ona je danas teže održiva nego ikad ranije. Mogućnosti međunarodnog utjecaja ne prestaju na državnim granicama, nego se države uslijed globalizacijskih procesa uzajamno prožimaju na više razina, često i mimo formalnih institucija.
Stoga je i Švicarska neutralnost danas stavljena pred nove izazove, posebice kad je riječ o težim poremećajima u geopolitičkim odnosima, kao što je primjerice rat u Ukrajini.
Švicarski zakoni isključuju mogućnost sudjelovanja Švicarske u ratu izvan njezina područja. Švicarska stoga ne može pristupiti savezu kao što je NATO.
Švicarci žele suradnju s NATO-om, ali ne i članstvo
Međutim, nije isključeno njezino približavanje NATO-u, s kojim u međuvremenu već surađuje.
>Švicarska poput Hrvatske ozakonila promjenu spola izjavom osobe da ‘živi u drugom rodnom identitetu’
Nedavno istraživanje o poimanju sigurnosti u Švicarskoj pokazuje da je i držanje njezinih građana u skladu s dosadašnjom državnom politikom.
Švicarci su primjerice zabrinuti za svjetsku sigurnost, ali sami se u pravilu ne osjećaju ugroženima. Taj osjećaj sigurnosti uključuje i visoku razinu povjerenja u vladajuće strukture.
Nešto više od polovice Švicaraca podržava približavanje NATO-u, ali manje od trećine podržalo bi pristup tome vojnom savezu.
Struktura švicarskog stanovništva
U oblikovanju političkih prioriteta snažnu ulogu imaju građani i lokalne strukture putem referenduma i općenito složenog sustava političkog odlučivanja. Pritom se Švicarci oslanjaju na tradiciju kao čvrsti temelj svoga nacionalnog identiteta.
Budući prioriteti švicarskog društva i politike ovisit će ne samo o međunarodnim okolnostima, nego i o unutarnjoj strukturi društva, odnosno o mogućnosti integracije brojnih stranaca koji žive u Švicarskoj.
>Švicarska produžila ograničenja za radnike iz Hrvatske
Oko 25 posto žitelja Švicarske su stranci, doduše većinu njih čine Talijani, Nijemci, Portugalci i Francuzi. Čak trećina stanovnika Švicarske ima inozemne korijene, što znači da je riječ o osobama stranog podrijetla koji već u trećem naraštaju žive u Švicarskoj ili im je jedan od roditelja stranac.
Veliki udio osoba stranog podrijetla u nekoj državi nameće pitanje lojalnosti, posebice u vremenima napetosti. Švicarska je zasad u velikoj mjeri ostala pošteđena problema vezanih za migracije koji su postali gorući u susjednim zemljama. To je svakako povezano i s njezinom specifičnom poviješću i odgovarajućim međunarodnim statusom. Kad je pak riječ o neutralnosti, ona bi s obzirom na međunarodne izazove u budućnosti mogla sve više biti stavljana na probu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
