Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih traži nastavnike i profesore koji bi se priključili radnim skupinama za doradu kurikula u reformi strukovnog obrazovanja iz čak 7 predmeta. Radne skupine prilagođavat će kurikul prema povratnim informacijama iz javnog savjetovanja. No, posebnu raspravu izaziva satnica povijesti koja bi se u srednjim strukovnim školama upola smanjila. Protiv toga su mnogi nastavnici koji su čak pokrenuli i peticiju.
Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić kazao je u Studiju 4 HRT-a da je jedan od najvećih prigovora strukovnog obrazovanja je da je zastarjelo i da ne priprema učenike dovoljno za uključivanje u svijet rada.
>Nastavnici o rezanju satnice u strukovnim školama: Nastava povijesti nije zamjenjiva
“Drugi najveći prigovor bio je da učenici strukovnih škola nisu ravnopravni u odnosu na učenike gimnazija u smislu pristupa ispitima državne mature. Govorimo o obveznim ispitima državne mature – hrvatski, matematika i strani jezik. Mi smo zato fokus stavili na ta tri predmeta… Tako smo, na temelju nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje i jasno definiranih omjera postotaka opće obrazovnog i strukovnog dijela, najprije postavili okvire za hrvatski jezik, matematiku i strani jezik. Onda je unutar tog okvira ostao prostor koji smo mogli raspodijeliti za sve ostale predmete. Tako se dogodilo da je umanjena satnica povijesti. Moram naglasiti da su dosadašnji nastavni planovi i programi u najvećoj mjeri napisani 1997. godine”, nastavlja Živčić.
Možda će vas zanimati
Rezanje povijesti iz strukovnih škola: Nastavnici se pobunili i za Narod.hr otkrili što traže
Predviđenom reformom satnica nastave povijesti u srednjim strukovnim školama koje pohađa 70% srednjoškolaca u Hrvatskoj bi se prepolovila
Zašto se povijest ne bi trebala rezati?
Zrinka Smoljanović iz Inicijative nastavnika povijesti strukovnih škola koji su pokrenuli peticiju „Stop sječi nastave povijesti u hrvatskim školama objasnila je zašto su nezadovoljni smanjenjem satnice povijesti.
“Mi nastavnici pratimo zadnjih godina sve ono što se događa u školstvu. Nastava povijesti se siječe za više od 50%. Trenutačno se povijest u strukovnim školama uči minimalno dvije školske godine, s tim da se u nekim strukovnim školama uči i treću, kaže Smoljanović.
>Rasprava o udžbeniku: Nazor o važnom pitanju ubijene djece, Janković kuka o pisanju portala
Smatraju i da argumenti za rezanje nastave povijesti nisu dobri.
“Udružili smo se u jednu inicijativu tako da se naš glas što jače čuje. Da ukažemo na manjkavosti, propuste u planiranju satnice povijesti i kurikuluma povijesti. Do sada smo dobili podršku svih odsjeka za povijest Filozofskih fakulteta, odsjeka za povijest srodnih fakulteta, Akademije znanosti, Hrvatskog dokumentacijskog memorijalnog centra, Arhivističkog društva. Dobili smo i podršku Saborskog odbora za obrazovanje”, dodaje Smoljanović.
Smoljanović je objasnila zašto smatra da se baš povijest ne bi trebala rezati:
>Povučeni udžbenik povijesti: Kakvu odgovornost snose recenzenti Profil Kletti i MZO-a?
“Povijest je jako važan predmet. Prijedlog ove reforme strukovnog obrazovanja je bio na javnoj raspravi i tamo su se mnogi nastavnici javili sa svojim komentarima i svi komentari su jako konstruktivni i nitko ne spori da mi radimo po starim kurikulumima, starim programima i da je strukovno obrazovanje zastarjelo”, nastavlja Smoljanović.
Alat za razumijevanje
Iako se slažu da su obrazovnom programu nužna poboljšanja, žele da učenici strukovnih škola budu bolje povezani s tržištem rada.
“Ovaj društveno-humanistički dio koji se dobije kroz nastavu povijesti mora ostati kvalitetan. Isto kao što učenici uče svoje zanimanje kroz strukovne predmete, povijest je za njih alat s pomoću kojeg mogu bolje razumjeti svijet u kojem žive i jednog dana mogu odgovorno donositi odluke. Zato smatramo da se nastava povijesti ne smije rezati u strukovnim školama. Rekli bi da je po važnosti u istom rangu s hrvatskim jezikom”, dodaje Smoljanović.
>Tribina trećeg programa 25.1. otkriva ‘Kakva nam nastava povijesti treba?’
“S druge strane, smatramo da nije dužnost strukovne škole da učenici nužno trebaju položiti državnu maturu. Ova godina je bila lošija. Treba vidjeti razloge zašto se to dogodilo. Više od 70 % učenika strukovnih škola polaže državnu maturu, a od tih koji polažu 60 % njih u godini kad su završili srednju školu upisuje neki studij”, istaknula je.
Fokus na nacionalnu povijest
Živčić pak kaže kako učenici u srednju školu dolaze s nekim znanjem povijesti koja bi se u srednjoj školi dodatno proširila.
“Svaki nastavni predmet je važan i daje svoj doprinos u formiranju mladih ljudi. Ja sigurno nisam neko tko će sporiti važnost nastave povijesti. Mi smo se pri izradi novih kurikula se vodili jasno zadanim okvirima nacionalnog kurikula za strukovno obrazovanje. Istina je da je na ovaj način umanjena satnica povijesti, ali se ne slažem da se time onemogućilo učenicima da razvijaju neke vještine i znanja koja nastava povijesti sa sobom nosi”, kazao je.
>Rezanje povijesti iz strukovnih škola: Nastavnici se pobunili i za Narod.hr otkrili što traže
Profesori objašnjavaju kako im se najviše prigovara da učenici ne mogu shvatiti širi kontekst.
“Ono što se cijelo vrijeme zaboravlja jest to da učenici strukovnih škola, dolaze iz osnovnih škola u kojima se povijest uči četiri razreda po dva sata tjedno i imaju predznanje. Naš prijedlog kurikula nastave povijesti je na tragu da se to znanje povijesti nadogradi. Ali smo se u našem prijedlogu fokusirali samo na nacionalnu povijest i to je na neki način bio jedan od prigovora”, zaključuje Živčić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa