Rasprava o povučenom udžbeniku „Zašto je povijest važna?“ autora, Miljenka Hajdarovića, Vedrana Ristića i Nikice Torbice i dalje ne jenjava. Iako je pun činjeničnih pogrešaka, postoje oni koji skandaloznim smatraju njegovo povlačenje. O tome koji su razlozi povlačenja udžbenika i zašto je taj čin izazvao rijetko viđene polemike i prijepore u emisiji HR-a 3 „Povijesne kontroverze“ raspravljali su dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata, i dr. sc. Branimir Janković, docent na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i urednik portala Historiografija. Izjave za emisiju dali su i dr. sc. Snježana Koren s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.
Dok Nazor objašnjava kako u udžbenicima nije mjesto neznanstvenim podacima i manipulativnim izvorima, Koren ga proziva zbog stavova u analizi i javnim istupima. Janković potez povlačenja smatra preoštrim i ističe da autori trebaju imati priliku dati svoj osvrt, a požalio se i na pisanja “pojedinih portala”. Dr. sc. Hameršak smatra da bi svi u raspravi o povlačenju trebali zauzeti stav te iz svega izvući nešto dobro. Osim pitanja izvora, Stepinca i Tuđmana, polemika se povela i o pitanju obitelji Zec i njene uloge u udžbeniku.
>Dossier(1/4): Razotkrivamo ideološko-interesnu mrežu oko povučenog udžbenika povijesti
Autori se nisu odazvali u emisiju
Voditelj dr. sc. Josip Mihaljević na početku je istaknuo da autori nisu željeli sudjelovati u emisiji „dok ne dobiju službeno objašnjenje o povlačenju udžbenika od MZO-a“. No, prof. Janković, koji je povlačenje nazvao skandaloznim, ponovno je taj potez ocijenio kao protivan znanosti i demokratskom društvu. Kazao je da inače kurikul propisuje dosta tog, ali da se udžbenici mogu razlikovati.
„U udžbeniku nema radikalno drugačijih interpretacija zbog kurikula, npr. Oluja koja je u fokusu debate. Nijedan udžbenik ne dovodi u pitanje legitimitet, nego je li netko spominje zločine hrvatske vojske ili Aleksandru Zec… Muči me što smo vidjeli oštre napade na portalima, pritužbe političara i povjesničara. Smatramo da je riječ o nepravednom i pristranom suđenju, nema mogućnosti žalbe, autori su odmah dobili pravomoćnu presudu. Ne vidim razlog da se udžbenik nije mogao popraviti“, kazao je Janković.
Možda će vas zanimati
Prof. Nazor u velikoj analizi za Narod.hr: Pogledajte što gimnazijalci uče o Stepincu, Milki Planinc, a tek o Domovinskom ratu
Prof. Nazor za portal Narod komentira situaciju s udžbenikom za 4. razred gimnazije „Zašto je povijest važna?“
Prof. Nazor istaknuo je da u udžbenicima moraju biti provjereni znanstveni podaci i izvori i da se djecu ne može učiti na podacima koji nisu točni bez kritičkog osvrta. Ponovio je da fotografija Milke Planinc nije razlog povlačenja udžbenika, ali da ga hvata jeza kad fotografiju „osobe koja je sudjelovala u gušenju Hrvatskog proljeća i progonu ‘proljećara’ vidi na takvoj poziciji u udžbeniku“, ispod naslova „Stvaranje Republike Hrvatske“. Upozorio je na primjere kojima nema mjesta jer su neznanstveni i manipulativni.
> Dossier (2/4): Kako je nekompetentni Torbica postao autor udžbenika o povijesti 20. stoljeća?
Koren: Što je cilj Nazorove analize?
U emisiju se javila prof. Snježana Koren koja smatra da je udžbenik povučen na osnovi „šturog mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje“. Osvrnula se na analizu prof. Nazora za Narod.hr kazavši da se „pokušava predstaviti da su glavni razlog za povlačenje greške“, no da se zapravo radi o tome kako će se u udžbenicima interpretirati dijelovi povijesti: djelovanja Stepinca, Domovinski rat i ratni zločini koji su počinili hrvatski vojnici…
Upitala je što se želi postići tim kada se kaže da autori koriste velikosrpski narativ beogradske čaršije, da o Stepincu govore na isti način kao velikosrpski dužnosnici, da manipuliraju izvorima isto kako je to činio srbijanski pravni tim u Haagu, misleći pritom na izjavu prof. Nazora.
> Dossier (3/4): Kako je Hrvatska udruga nastavnika povijesti povezana s manipulacijama u povučenom udžbeniku?
„Radi se o taktikama gdje se planira diskvalificirati druga strana i utjecati na emocije onih koji to slušaju. Sve dok ovakve debate postoje u javnom prostoru one će se prelijevati i na udžbenike“, tvrdi Koren.
Osvrnula se i na Nazorove kritike zbog uvrštavanja izvora s poznatom Tuđmanovom rečenicom da „NDH nije bila samo kvislinška tvorba, nego i izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda za samostalnom državom“ te pitanja za učenike o tome koje su se nacionalne manjine mogle osjetiti ugroženima.
> Dossier (4/4): Hajdarovićeva samoviktimizacija i neodgovorena pitanja
„Nazor je rekao da autori udžbenika recikliraju teze koje je zastupao srbijanski pravni tim na međunarodnom sudu. Meni je to nevjerojatno jer se ta rečenica redovito koristi u znanstvenim radovima. Budući da je cijeli taj govor povjesničarima jedan od ključnih izvora“, kazala je.
Nazor: Identično velikosrpskom narativu
Nazor je kazao kako se tu manipulativno iz cijelog govora izvlače dvije rečenice.
„Tendenciozan pokušaj koji nije u skladu sa znanstvenim pristupom, usmjerava učenike da zaključke donose na temelju selektivno izvađenog dijela govora, a ne cjelovitog govora. To što se neki sadržaj koristi u znanstvenim radovima, ne znači da je točan. Taj govor je tako bio izvučen prvo radi obračuna s Tuđmanom i HDZ-om, potom su to preuzeli pobunjeni Srbi kao opravdanje za svoju pobunu, a isto je srbijanski pravni tim koristio za opravdanje velikosrpske agresije u procesu protiv Hrvatske“, primijetio je Nazor, koji je već spomenuo „da smo demokratsko društvo, da se u medijima slobodno piše i govori, da se u znanstvenim radovima raspravlja o različitim interpretacijama izvora i događaja, no da u udžbeniku mogu biti samo znanstveno provjereni podaci i relevantni izvori“.
Možda će vas zanimati
Povučeni udžbenik povijesti prekršio Zakon o udžbenicima: Ne štiti temeljne vrijednosti i baštinu RH
Udžbenik je napisan suprotno Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu.
Na Nazorovu primjedbu da je to skandalozno, Janković kaže kako nema potrebe raspravu skandalizirati pa dodaje:
„Ja se mogu skandalizirati načinom na koji je sve prikazano na nekim portalima“.
O Tuđmanovom govoru kao izvoru Janković kaže: „Ako ga je koristila srpska strana, ne znači da ne možemo i mi povjesničari. Izvori, kada govorimo o ličnostima pokazuju određenu atmosferu, oni su tu da propituju. Posebno ne bih izvlačio da autori recikliraju velikosrpski narativ“.
Možda će vas zanimati
U izdanju Profila Klett: Tko su, uz Hajdarovića, autori i recenzenti ostalih udžbenika povijesti?
Hajdarović nije jedini sporni autor
„Žao mi je što se ne vidi da je to identično velikosrpskom narativu. Ne propituje se učenike ima li elemenata, nego se od njih traži da izdvoje elemente. Znači netko je zaključio, kao što je srbijanski pravni tim pokušao u Haagu pred Međunarodnim sudom zaključiti, da tu ima elemenata zbog kojih su se Srbi mogli osjećati ugroženi. Doći na ideju uz Tuđmanov govor sugerirati postupke ustaškog režima prema manjinama, što je u pitanju postavljeno, je zlonamjerno i neznanstveno i kao takvo nema mjesto u udžbenicima“, naglašava Nazor.
Pitanje stradanje djece
Nazor je upozorio i na nekritičku uporabu podataka o stradanju srpskih civila i broju spaljenih kuća u Oluji „koje je jedna nevladina udruga prezentirala svojedobno hrvatskoj javnosti“, s obzirom na to da je poznato da su ti podaci netočni, odnosno znanstveno neutemeljeni. Primijetivši da su „srpski odvjetnici pokušali i na temelju tih podataka Oluju prikazati kao zločinačku“, dodao je: „Nemojte reći da nemam pravo usporediti i primijetiti da se netočni podaci koji su prezentirani u pokušaju opravdavanja velikosrpske politike na sudu u Haagu podudaraju s podacima iz izjave te nevladine udruge, te da se nakon svega ti podaci, koji su odbijeni čak i na sudu u Haagu, recikliraju u udžbeniku za hrvatsku povijest bez kritičkog osvrta?”
Možda će vas zanimati
Što Branimir Janković, recenzent Profila Klett govori o Oluji, Domovinskom ratu i Bleiburgu?
Mediji u Hrvatskoj, koji posljednjih dana pišu o povučenom udžbeniku povijesti, izbjegavaju navesti jednu jako važnu činjenicu kad je Branimir Janković
Janković ističe da se Domovinski rat u udžbenicima uvijek mora prikazati kao obrambeni i oslobodilački.
„Izvor koji je spomenut za Oluju može biti dobra stvar za raspravu, može se navesti da je bio odbijen i zašto… Ne znači ako ste spomenuli tamne strane rata, kao obitelj Zec, da ste doveli u pitanje ono što se događalo u Domovinskom ratu. Tu se ne slažemo i vraćamo se na načelna pitanja“, dodaje Janković.
>Novinarka HR-a i recenzent Profila Klett u obrani povučenog udžbenika: Nazor ih pobijao argumentima
„Zašto onda to o izvoru za Oluju nije tako postavljeno u udžbeniku? Nitko od nas nije doveo u pitanje podatke o tamnim stranama rata, nitko od nas ne negira da su počinjeni zločini, ali nećemo dopustiti preuveličavanje… I nemojte mi na Vaš način tumačiti moj osvrt na spomen Aleksandre Zec. Nemam problem da se govori o bilo kojem zločinu, no jasno sam pitao zašto samo jedna obitelj kad imamo i druge primjere? Pa sam dobio odgovor da se u povučenom udžbeniku spominje i Marinko Marinković, kao najmlađa žrtva među ubijenom djecom u Slavonskom Brodu.
Upravo takav odgovor zahtjeva reakciju, jer ne može se spomenuti samo njegovo ime, kad se zna da su u istom trenutku ubijeni i njegov brat Dalibor (1987.) i njegova sestra Andrijana (1983.), te njihova mama Željka i baka Kata Marinković. Zar i ta obitelj nije zaslužila spomen u udžbeniku? I kad smo već proširili priču, podsjetit ću da je toga 3. svibnja 1992. u napadu JNA i srpskih snaga ubijeno ukupno devetero hrvatske djece. Uz spomenutu djecu iz obitelji Marinković, u Slavonskom Brodu ubijeno je još dvoje djece iz obitelji Petrović – Ivana (1988.) i Marko (1985.) i dvoje djece iz obitelji Crnković – Tomislav (1986.) i Krešimir (1979.), koji je teško ranjen, a preminuo je kasnije, te u Ljubuškom dvoje djece iz obitelji Kraljević – Filip (1991.) i Ivana (1982.).“
Uz to je dodao: “Uvjeravam vas da se od svih sudionika rata na prostoru bivše države, uključujući i pobjednike iz 1945., nitko nije toliko duboko suočio s tamnim stranama svoje povijesti kao Hrvatska, a zanimljivo je da su među onima koji glasno traže takvo suočavanje i neki koji se tijekom svojeg rada u bivšoj državi nisu sjetili govoriti o tome“.
Hameršak: Udžbenik u ovakvom obliku nikad nije trebao biti odobren
Svoj komentar za emisiju dao je i dr. sc. Filip Hameršak. Istaknuo je da MZO imao pravo i dužnost povući neodgovarajući udžbenik te da udžbenik u ovakvom obliku nije trebao nikada biti odobren. Kazao je kako, osim u dijelu o Domovinskom ratu i Stepincu, ima nedostataka i u obradi tema koje bi trebale biti neprijeporne (npr. Mirovni ugovori i razgraničenja I. svj rata i Međuratna Jugoslavija). Kazao je da to što je udžbenik odobren nije nikakvo jamstvo njegove kvalitete i da vrednovanje udžbenika treba bolje postaviti.
„Kad bi se u raspravu uključili oni koji se protive povlačenju i koji nisu odabrali stranu, iz toga može izaći nešto dobro“, istaknuo je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.