Tribina trećeg programa 25.1. otkriva ‘Kakva nam nastava povijesti treba?’

Glavna tema u Tribini trećeg programa na Hrvatskom radiju bit će “Kakva nam nastava povijesti treba?”. Emisija će se emitirati u četvrtak 25. siječnja 2024. u 20 sati.

Početkom prosinca Ministarstvo znanosti i obrazovanja iz kataloga odobrenih udžbenika za gimnazije povuklo je udžbenik „Zašto je povijest važna? 4“ autora Miljenka Hajdarovića, Vedrana Ristića i Nikice Torbice. Povlačenje ovoga udžbenika aktualiziralo je javnu raspravu unutar hrvatske historiografije, ali i šire javnosti o kvaliteti školskih udžbenika povijesti, procesu recenzije udžbenika, ali i o osnovnim načelima školske nastave povijesti i metodama kojima bi se ona trebala podučavati. 

Neformalna inicijativa nastavnika povijesti strukovnih škola krajem 2023. pokrenula je peticiju „Stop sječi nastave povijesti u hrvatskim školama“ zbog najava da će se novom reformom strukovnog obrazovanja koju priprema Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih satnica nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama – prepoloviti. Smatraju da bi provođenjem takve reforme učenici ostali uskraćeni za povijest kao važan identitetski predmet i set unikatnih znanja i vještina potrebnih za aktivnu participaciju u društvu. 

> Ministarstvo se konačno oglasilo o povučenom udžbeniku povijesti, o svojim recenzentima šuti

Zašto je važno učiti povijest i koja je svrha učenja povijesti u osnovnoj i srednjoj školi? Kako bi trebala izgledati nastava povijest u svjetlu suvremenih spoznaja pedagogijskih i povijesnih znanosti? Može li nastava povijesti biti deideologizirana i lišena interpretacija? Je li nastavu povijesti potrebno dodatno rasteretiti sadržaja i što se time postiže? Koliko je učenicima nastava povijesti zanimljiva i kakva su iskustva poučavanja? Kako učenike zainteresirati i motivirati za učenje povijesti? Gubi li nastava povijesti bitku protiv suvremenijih predmeta i predmeta učenje kojih će učenicima donijeti znanja koja će biti profitabilnija na tržištu rada?  

U Tribini ugostit će povjesničare koji se na različite načine bave nastavom povijesti od poučavanja u školi i na sveučilištu, preko nadzora rada nastavnika, pisanja i recenziranja povijesnih udžbenika i kurikula, do proučavanja unaprijeđivanja nastave u stručnom i znanstvenom kontekstu i edukacije budućih nastavnika povijesti. Gosti emisije su Marijana Marinović, Mladen Tomorad, Rona Bušljeta Kardum i Nikolina Čuljak. 

Tko su sudionici?

Marijana Marinović magistra je povijesne znanosti. Kao profesorica povijesti bila je zaposlena u Tehničkoj i medicinskoj školi te Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci. Od 1996. do 2002. bila je zaposlena u Upravi za nadzor Ministarstva znanosti i obrazovanja, a zatim je radila u Zavodu za unaprijeđivanje školstva. Danas je u statusu više savjetnice za nastavu povijesti zaposlena u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Savjetnica Marinović objavila je više znanstvenih i stručnih radova u hrvatskim i međunarodnim publikacijama te je autorica i priručnika za nastavnike povijesti. Fokus njezinog znanstvenog i stručnog rada je unaprijeđivanje i osuvremenjivanje nastave i poučavanja povijesti.

Bila je članica više radnih skupina za izradu nastavnih planova i programa te kurikula povijesti, a posebice valja istaknuti da je 2013. godine bila na čelu radne skupine koja izradila kurikul nastave povijesti za strukovne škole, a također je bila na čelu radne skupine koja je 2019. godine izradila aktualni kurikul nastave povijesti za osnovne škole i gimnazije. 

>Iako protuzakonito, savjetnica AZOO-a Miletić recenzirala povučeni udžbenik?

>AZOO kaže da Miletić nije bila recenzentica, a je li bila članica stručnog povjerenstva?

Mladen Tomorad povijest je diplomirao 1997., a magistrirao 2001. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju obranio je 2006. na istom fakultetu, na Odsjeku za informacijske znanosti, a završio je i studij egiptologije na Faculty of Life Science Sveučilišta u Manchesteru. 2000. godine zaposlio se na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta, a od 2011. zaposlen je na Fakultetu Hrvatskih studija gdje je izabran i u znanstveno- nastavno zvanje izvanrednog profesora. Objavio je preko 300 znanstvenih i stručnih članaka, napisao i uredio nekoliko desetaka monografija, zbornika radova i udžbenika.

Znanstveni, nastavni i istraživački interesi profesora Tomorada su povijest starog Egipta, opća povijest starog vijeka, muzeologija, primjena informacijskih tehnologija u istraživanjima i nastavi povijesti, povijest SAD-a te popularna kultura modernog doba. Voditelj je projekta Croata- Aegyptica, član više hrvatskih i međunarodnih povijesnih udruženja te urednik portala Croata- Aegyptica Electronica i Stara povijest.

> Hajdarović, Ristić i Torbica pisali Fuchsu: Povlačenje lošeg udžbenika nazvali ‘zabranom’, a ovako se pravdaju…

Rona Bušljeta Kardum diplomirala je povijest na Fakultetu Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine. Kao profesorica povijesti bila je zaposlena u III. gimnaziji u Zagrebu, nakon čega se zaposlila na Fakultetu hrvatskih studija gdje je doktorirala i stekla znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice. Znanstveno se i stručno usavršavala polazeći Poslijediplomski studij pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a stručno se usavršavala na Georg Eckert institutu za međunarodno istraživanje udžbenika u Braunschweigu te na Visokoj pedagoškoj školi u Freiburgu.

Znanstveni, istraživački i nastavni interesi profesorice Bušljeta Kardum su didaktika, metodika nastave te istraživanje svih aspekata udžbenika. Objavila je više znanstvenih i stručnih radova te je suatorica i sveučilišnog priručnika.

>Dossier(1/4): Razotkrivamo ideološko-interesnu mrežu oko povučenog udžbenika povijesti

> Dossier (2/4): Kako je nekompetentni Torbica postao autor udžbenika o povijesti 20. stoljeća?

> Dossier (3/4): Kako je Hrvatska udruga nastavnika povijesti povezana s manipulacijama u povučenom udžbeniku?

> Dossier (4/4): Hajdarovićeva samoviktimizacija i neodgovorena pitanja

Nikolina Čuljak profesorica je povijesti i geografije koja posljednjih deset godina radi u Osnovnoj školi Iver u Sesvetskom Kraljevcu. U posebnom odjelu škole angažirana je na radu s djecom koja imaju agresivne poremećaje u ponašanju. Kroz izvannastavne aktivnosti proučava tehnike učenja i pamćenja te održava radionice za roditelje na temu „Kako pomoći djeci u procesu učenja“.

Profesorica Čuljak podučava hrvatski kao strani jezik te je angažirana i kao turistički vodič. Na njezinu inicijativu pokrenuto je snimanje audio udžbenika za nastavu povijesti i geografije koje u nastavi pomažu učenicima s disleksijom, ali i drugim učenicima. Do sada je snimila 6 audio udžbenika.