Pero Lučin: Hrvatska deset godina kasni kada je riječ o otvorenom obrazovanju

Otvoreno obrazovanje u Hrvatskoj vrlo malo je ‘otvoreno’, ne pristupa mu se i o njemu se ne razmišlja sustavno, ta tema je za nas deset godina ispred vremena, odnosno Hrvatska jedno desetljeće kasni za europskim i svjetskim pristupima otvorenom obrazovanju, smatra rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rektor Lučin bio je jedan od uvodničara na tribini-webinaru “Koliko je otvoreno obrazovanje u Hrvatskoj”, održanoj u srijedu u organizaciji Sveučilišnog računskog centra – Srce kojom ta ustanova i ove godine obilježava Tjedan otvorenog obrazovanja (Open Education Week), a moderirala ju je pomoćnica ravnatelja Srca za obrazovanje i podršku korisniciima Sandra Kučina Softić. U izlaganju posredstvom interneta Lučin je ocijenio kako je glavni problem u Hrvatskoj što su nastavnici i studenti izrazito zatvoreni prema otvorenom obrazovanju i veliki im problem predstavlja dijeljenje obrazovnih sadržaja.

Otvoreno obrazovanje treba šire sagledati – kao otvoreno istraživanje i djelovanje u zajednici

Otvoreno obrazovanje treba sagledati u njegovoj povezanosti i neodvojivosti s otvorenim istraživanjem i djelovanjem u zajednici, uvjeren je Lučin. Po njemu, korak koji nužno trebamo učiniti kako bismo ‘iskoračili’ u otvoreno obrazovanje jest “preformatiranje naših mozgova kako bi se povezali svi u akademskoj zajednici, jer bez takve ‘mindset’ povezanosti neće biti ni otvorenog obrazovanja”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rektor Lučin posvjedočio je kako bi, da mu je to moguće “sve moguće resurse uložio u obrazovni sustav, posebice u sveučilišta”. Jer, objasnio je, njegova teza je kako je najvažnije da se ljudima omogući obrazovanje i profesionalna suradnja, pa su zato za Lučina najvažniji nastavnici i profesori koji ‘konfiguriraju naš mozak’ i osposobljavaju nas na iskorake.

Za “strukturirano dijeljenje znanja” zauzela se i predsjednica Nacionalnoga vijeća za razvoj ljudskih potencijala Ružica Beljo Lučić istaknuvši kako u tome važnu ulogu ima koncept cjeloživotnog učenja. Smatra kako je tema otvorenog obrazovanja previše važna da bi ostala vezana uz entuzijazam pojedinaca i petnaestak ljudi okupljenih na tribini i onih koji su se u njezin rad uključili posredstvom interneta, pa ju, uvjerena je, svakako treba šire ‘nametnuti’ i ‘podići’ na višu razinu.

Treba jasno definirati što je otvoreno obrazovanje

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bogata iskustva koja u otvorenom obrazovanju ima Sveučilište u Edinburghu posredstvom interneta sa sudionicima tribine podijelila je Melissa Highton, koja je na čelu službe toga sveučilišta za učenje, poučavanje i web servise. Posvjedočila je kako njezino sveučilište sustavno pristupa otvorenom obrazovanju, učinkovito je u njegovu poticanju, a ostvaruje i kvalitetne rezultate djelujući na načelu kako treba učiniti sve što je moguće da bi svijet postao bolje mjesto.

Higton je ukazala i na mogući rizik ako se jasno ne definira što je otvoreno obrazovanje koje se, napomenula je, vrlo često poistovjećuje s ‘online’ učenjem, a ono je zapravo ‘on data’ učenje koje svima dopušta slobodan pristup obrazovanju u svako vrijeme.

Voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize pri Predstavništvu Europske komisije (EK) u Hrvatskoj Mirella Rašić istaknula je kako EK sustavno podupire nastojanja da što više ljudi stekne digitalne kompetencije i steknu nove vještine, njegujući temeljne vrijednosti i aktivno građanstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Praktična iskustva u radu s nastavnicima na podizanju njihovih digitalnih kompetencija s nazočnima podijelile su voditeljica Službe za obrazovne tehnologije, CARNet-a (Hrvatska akademska i istraživačka mreža) Gordana Jugo i predstojnica Sektora za obrazovne usluge Srca Sabina Rako. Predstavnik Fakulteta organizacije i informatike zagrebačkoga Sveučilišta Kristijan Zimmer govorio je o radu na hrvatskom repozitoriju digitalnih sadržaja koji će, objasnio je, imati elemente društvene mreže, a imat će i komercijalni sadržaj. Zimmer je istaknuo kako osobno smatra da bi bilo dobro kada bi se u repozitoriju našle i tzv. male teme važne za građanstvo, primjerice što sve treba znati kada dižemo kredit.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.