Iz Rektorskog zbora (RZ) Republike Hrvatske poduprli su daljnju provedbu kurikulne reforme i smatraju da je za njezinu provedbu nužna politička potpora koja mora biti popraćena i odgovarajućom financijskom potporom.
Članovi Rektorskoga zbora su, u priopćenju nakon održane 6. sjednice u akademskoj godini 2015./2016., istaknuli kako je važno da je rasprava o kurikulnoj reformi održana u okviru akademske zajednice pri čemu su, kako tvrde, sudionici imali mogućnost argumentirano izložiti prijedloge za poboljšanje pojedinih dijelova reforme.
Rektorski zbor ističe kako želi biti partner u tom procesu te da je nastavne sadržaje važno prilagoditi dobi učenika i pomoći im da tijekom školovanja steknu trajna znanja, uz mogućnost kontinuiranoga praćenja ishoda učenja.
Na sjednici je, kako navode, raspravljano i o prihvaćenom proračunu za 2016. godinu za sustav znanosti i visokoga obrazovanja.
“Nedonošenjem nacionalne strategije pametne specijalizacije Hrvatska bi mogla izgubiti oko 55 milijuna eura kojima bi se financirali postojeći i novi centri izvrsnosti”, napominje Rektorski zbor te upozorava da se nedovoljnim financiranjem znanstvenih časopisa u pitanje dovodi opstojnost istraživanja i edukacije diplomskih i poslijediplomskih studenata na hrvatskim visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama. Pri tome je, ističu, posebno ugroženo izdavanje domaćih znanstvenih časopisa kao vida nacionalne kulturne baštine te smatraju kako nedovoljno financiranje znanosti dovodi u pitanje provedbu nacionalne znanstvene politike.
Rektorski zbor smatra kako je znanost i visoko obrazovanje potrebno financirati s minimalnim iznosom od 300 do 350 milijuna kuna te napominje da su prošlogodišnjim rebalansom proračuna sredstva već bila osigurana i uplaćena Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, ali i da su utrošena u druge svrhe.
Naglašava kako se minimalni iznosi odnose se na inicijalna sredstva za pristup EU fondovima (45 milijuna kuna), znanstveno-istraživački rad na sveučilištima (90 milijuna), djelovanje 11 centara izvrsnosti (20 milijuna), obnova ljudskih resursa (50 milijuna kuna), osiguravanje produkcije i međunarodne vidljivosti hrvatske znanosti (3 milijuna), pristup relevantnim međunarodnim bazama podataka i znanstvenoj publicistici (40 milijuna), održivost nacionalne znanstvene publicistike (15 milijuna kuna), znanstveni časopisi (15 milijuna), financiranje znanstvenih udruga (2 milijuna), financiranje znanstvenih skupova (5 milijuna) i materijalni troškovi prema programskim ugovorima (60 milijuna kuna).
Pozvali su i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da što prije provede reviziju Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru iz 2013. te najavili kako će se aktivno uključiti u pripremu prijedloga potrebnih izmjena.
Istaknuli su također kako je nužno uskladiti sve zakone koji reguliraju sustav znanosti i visokoga obrazovanja, posebno Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Sjednica pod predsjedanjem rektora zagrebačkoga Sveučilišta Damira Borasa održana je u Zagrebu, a na njoj su, uz članove Rektorskoga zbora, prorektore sveučilišta, sudjelovali pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Srećko Tomas i predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju Ivo Družić. Rektorski zbor je, u nazočnosti voditelja “Radne skupine Cjelovite kurikularne reforme” Borisa Jokića i akademika Vladimira Bermanca raspravljao i o zaključcima skupa.
