Riječki poduzetnici na čijoj je jahti boravio Zdravko Marić tužili Vidović Krišto, no DORH ima loše vijesti za njih

krišto
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah

Riječki poduzetnici Mirko i Blaž Pavičić tuže saborsku zastupnicu Karolinu Vidović Krišto sa zahtjevom da im ona svakome isplati po 50 tisuća kuna jer ih je, tvrde, uvrijedila prošle godine govoreći u Saboru o prijedlogu da se tadašnjem ministru Zdravku Mariću izglasa nepovjerenje. No u međuvremenu je stigla i vijest da je DORH podignuo optužnicu zbog utaje poreza u Rijeci. Nagađa se, upravo protiv Mirka i Blaža Pavičića.

>Vlasnik jahte na kojoj je ljetovao ministar: ‘S Marićem sam se počeo družiti nakon što je postao ministar’

A nezavisna zastupnica je 3. studenoga prošle godine, obrazlažući zašto bi Marića, jer je plovio jahtom Blaža Pavičića, trebalo opozvati, kako se navodi u tužbi, izgovorila “čitav niz uvredljivih, klevetničkih izjava kojima cilj nije bio dokazivanje osnovanosti prijedloga za izglasavanje nepovjerenja potpredsjedniku Vlade, nego potpuno bezrazložno prozivanje, vrijeđanje i omalovažavanje tužitelja i to iznošenjem neistinitih činjenica bez ikakvog uporišta”.

Porezne oaze

“Obitelj Pavičić ima svoju povijest i način poslovanja zbog čega bi svaki ministar, pogotovo financija, morao biti izrazito oprezan. Naime, Mirko Pavičić je socijalistički menadžer koji je privatizirao riječku tvrtku Rijekatekstil te je radio i kao direktor za vrijeme komunizma u tvrtki Brodokomerc. Gospodin Pavičić je vlasništvo nad svojim tvrtkama imao putem offshore tvrtki iz Gibraltara i ostalih poreznih oaza.

Offshore tvrtke otrov su za državne blagajne i sve porezne obveznike. Vrlo često se putem offshore tvrtke pere nezakonit novac, to jest novac na koji nije naplaćen porez ili novac stečen kriminalnim aktivnostima”, citira se u tužbi riječi Karoline Vidović Krišto koje su razlog zahtjeva za naknadu štete u visini ukupno 100 tisuća kuna, javlja Novi list.

Pavičići također demantiraju tvrdnje saborske zastupnice da je poslovno neaktivna tvrtka u njihovom vlasništvu METIDA d.o.o. 2010. dobila kredit Erste banke od 50 milijuna eura. Nadalje, Blažu i Mirku Pavičiću sporno je i što je Karolina Vidović Krišto kazala da su oni “u prijateljskim odnosima i s bivšim ministrom Slavkom Linićem”. Time ih je ona, smatraju, prikazala kao ljude “sklone povezivanju s osobama na pozicijama moći koje im omogućuju da putem istih te koruptivnim radnjama, prevarama i protupravnim poslovanjem i postupanjem posluju i ostvaruju korist”.

Vidović Krišto: Grad Rijeka pogoduje Blažu Pavičiću… On je bio direktor u komunizmu

Karolina Vidović Krišto uvjerena je da će protiv nje uslijediti još ovakvih tužbi, a s ciljem da je se pokuša politički ušutkati. No tvrdi da je zapravo zadovoljna što će se na sudu suočiti s ocem i sinom Pavičićem.

“Super, potrebno je konačno rasvijetliti kako to oni posluju. Mirko Pavičić bio je direktor u komunizmu i to u firmi koju je kasnije preuzeo u svoje vlasništvo. Naravno da je on onda socijalistički menadžer, ne razumijem što je tu sporno. Neka se na sudu dokaže da on nije socijalistički menadžer. Drugo, općepoznato je da Grad Rijeka pogoduje Blažu Pavičiću, dajući mu za kikiriki u najam prostore na najatraktivnijim lokacijama, koje on zatim dalje iznajmljuje drugima za ogroman novac.

Da se ovakvo nešto događa u Berlinu ili Beču – glave bi padale. U pitanju je apsolutno pogodovanje i kriminal, a posljedica je toga da su, zato što je na taj način gradski proračun oštećen, valjda jedino u Rijeci fasade u gorem stanju nego u Zagrebu. O svemu će tome biti govora na sudu”, rekla Karolina Vidović Krišto za Novi list.

Optužnica DORH-a

Gotovo u isto vrijeme Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci 10. kolovoza objavilo je, bez navođenja identiteta, da je podignuta optužnica zbog utaje poreza protiv osobe rođene 1948. godine i osobe rođenje 1982. godine.

Pretpostavlja se da je riječ upravo o Pavičićima.

Priopćenje tužiteljstva prenosimo u cijelosti.

Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv dvojice državljana Republike Hrvatske (1948. i 1982.) zbog počinjenja kaznenih djela utaje poreza ili carina iz članka 256. stavak 1. i 3. u vezi članka 52. Kaznenog zakona.
Optužnicom se prvookrivljeniku (1948.) stavlja na teret da je od 2007. godine do 23. studenog 2009. u Rijeci; kao odgovorna osoba jedne pravne osobe koja je ujedno i osnivač druge pravne osobe sa sjedištem u Rijeci, a istovremeno postupajući i kao odgovorna osoba i ovlašteni potpisnik računa više trgovačkih društva sa sjedištima izvan Republike Hrvatske; postupio protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak i u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske.

Tereti ga se da je koristio račune inozemnih društava kako bi prikrio stvarno ostvareni dohodak iz poslovanja svojih rezidentnih tvrtki te neistinito prikazivao njihovo poslovanje.

Prvookrivljenika se tereti da je obavio više novčanih transakcija s računa trgovačkih društava u kojima je bio odgovorna osoba te bi dio novca ponovno transferirao u rezidentna trgovačka društva i a taj se način okoristio isplatom kamata, a potom je, u ime pravne osobe sa sjedištem u Rijeci, zaključio ugovore o pozajmicama s inozemnim pravnim osobama koje je s namjerom prikazao da nisu vraćene u ugovorenim rokovima.

Slijedom toga je inozemno trgovačko društvo naplatilo od pravne osobe sa sjedištem u Rijeci dugovanja po osnovi pozajmica s kamatama koje je on, potom, putem druge osobe podigao s računa u inozemstvu i kao rezident Republike Hrvatske nije prijavio iznos dohotka ostvarenog u inozemstvu. Opisanim postupanjem prvookrivljenik je, tereti ga se, oštetio državni proračun Republike Hrvatske za iznos veći od 1.100.000,00 kuna.

Za što se terete?

Prvookrivljenika (1948.) se optužnicom tereti i da je od 20. ožujka 2008. do 31. prosinca 2012. u Rijeci, postupio u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske izbjegavanjem i umanjenjem plaćanja poreza na dohodak od kapitala od prihoda ostvarenog u inozemstvu, odnosno protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak.

Tereti ga se da je, koristeći činjenicu da kao član uprave inozemnih trgovačkih društava ima ovlaštenje za raspolaganje sredstvima po računima koje su ta trgovačka društva imala otvorenima u Švicarskoj, prenio novčana sredstva na svoj račun u Republici Italiji, a nakon toga na svoj račun u Švicarskoj.

Prvookrivljenik je potom, tereti ga se, tim novčanim sredstvima, a radi ostvarivanja dobiti isplatom kamata, raspolagao kao zajmodavac u korist inozemnog trgovačkog društva s kojim je sklopio više ugovora o pozajmicama u kojima je predviđena kamata i na temelju kojih mu je pravna osoba isplatila, zbog zakašnjenja, iznos veći od 400.000,00 eura.

Taj iznos dohotka ostvarenog u inozemstvu kao rezident Republike Hrvatske nije prijavio poreznim tijelima Republike Hrvatske i za koji je ukupni iznos neprijavljenog i neobračunatog poreza na dohodak veći od 1.200.00,00 kuna.

Drugookrivljenika (1982.) se optužnicom tereti da je od 7. travnja 2009. do 10. lipnja 2013. u Rijeci, kao zaposlenik jedne pravne osobe sa sjedištem u Švicarskoj, postupio protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak i u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske izbjegavanjem plaćanja poreza na tako ostvareni prihod. Tereti ga se da, iako svjestan da mu je s računa pravne osobe na osobne račune otvorene u bankama izvan Republike Hrvatske, s naslova plaće uplaćivan mjesečni osobni dohodak, nije podnio prijavu poreza na dohodak čime je oštetio državni proračun Republike Hrvatske za ukupni novčani iznos veći od 400.000,00 kuna.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.