Član Mosta i mladi povjesničar Krešimir Rotim osvrnuo se na izjavu europarlamentarca Možemo Gordana Bosanca kako se moramo pomiriti s time da možda nećemo svi imati nekretninu u svom vlasništvu, kao primjer navodeći Beč.
Stranka Možemo svoju stambenu politiku uglavnom veže uz velike urbane gradove (konkretno Zagreb). Znamo da je razlika u stopi fertiliteta između velikih urbanih središta i manjih gradova i ruralnih mjesta oko 0.5 u prosjeku. Sukladno tome pogrešno je temeljiti politiku stambenog zbrinjavanja na velikim gradovima koji nikad u povijesti nisu bili mjesto velikog nataliteta, smatra Rotim.
“Znamo, pogotovo u Hrvatskoj da je posjedovanje vlastitog doma u uskoj vezi sa ranijim stupanjem u brak i rađanjem djece. No, i to nije dovoljno kako bi potaknuli ozbiljne i dugoročne natalitetne politike”, ističe.
> Berlin gradi veliki kompleks za migrante, dok se građani nose sa stambenom krizom
Rotim: Te politike poznavajući povijest javne homoseksualnosti Gordana Bosanca ne čude
Most i Rotim smatraju kako je potrebno provesti politiku deurbanizacije i relativizacije zapuštenih ruralnih i srednje-urbanih prostora na području cijele zemlje i brzom željeznicom omogućiti onima koji to žele nastavak poslovnih aktivnosti u velikim gradovima kao povijesno stvorenim središtima društveno-ekonomskih aktivnosti.
Možemo i njihov europarlamentarac Gordan Bosanac smatraju kako je rješenje za mlade obitelji u Hrvatskoj cjeloživotni najam u nekretninama u vlasništu gradova uz veliko povjerenje prema istim tim vlastima (npr. Tomašević u Zagrebu) kako će najam nekretnina za vrijeme njihovog života i ponajprije stvaranja obitelji ostati povoljan.
Postoji jedna mala “cijena” koju će morati platiti, smatra Rotim, a to je izostanak nekretnina u vlasništvu grada koje su pogodne za stvaranje mnogočlanih obitelji, ovisno o politikama stambenog zbrinjavanja naviknutost na novu realnost stalnog seljenja i pristajanje na izostanak ukorijenjenosti na jednom mjestu sa kojega je lakše plodove svoga rada prenijeti na nove generacije.
“Te politike poznavajući povijest javne homoseksualnosti Gordana Bosanca ne čude i u potpunom su skladu s načinom života koji po prirodi stvari ne može stvoriti obitelji“, napomenuo je Rotim ustvrdivši da Bosancu nije pretjerano stalo do demografske obnove. Naime, nastavlja Rotim, Bosanac nikada neće imati djecu niti doživjeti djecu svoje djece.
> Bosanac u Bruxellesu brani interese Srba, Palestinaca i homoseksualaca, hoće li i Hrvati doći na red?
O Beču kao uzoru
“Uzor za to im je politika javnog stanovanja u Beču koja nije polučila nikakve demografske rezultate, ali je potaknula imigracije sa drugih kontinenata”, ističe Rotim.
“Bečki model javnog stanovanja koji ima svoju 100-godišnju povijest polučio je rezultate s kojima stranka Možemo može biti zadovoljna, dok ostatak hrvatskog društva koji ne želi biti dionik multikulturalnog pokusa dakako ne. U Beču je opća stopa fertiliteta 1.17, dok autohtone Austrijanke imaju 1.08 djece u prosjeku“.
Rezultati politike javnog stanovanja uz sveprožimajući progresivizam u glavnom austrijskom gradu i više su nego razvidni, smatra mladi povjesničar.
Potom naglašava kako su četrdeset posto svih učenika u bečkim školama muslimani. Iznosi podatak da je manjina stanovnika Beča (49%) etnički austrijskog podrijetla dok je većina (51%) migranata prve i druge generacije.
“Tko god je u kontaktu sa Hrvatima koji žive i rade u Beču zna kako sa zabrinutošću promatraju u što se grad koji smo i mi Hrvati branili pred Sigetom, pretvara. Upravo njima i svim obiteljima koji se žele vratiti u Hrvatsku treba predstaviti ozbiljne i dugoročno stabilne stambene politike. Most to radi i u dogledno vrijeme predstavit će sveobuhvatne pronatalitetne mjere za demografsku obnovu našeg naroda”, zaključio je Rotim.
Vrijedi i dodati kako sam Bosanac posjeduje nekoliko nekretnina, livada i oranica, dok istovremeno svoju sugrađanima govori da se trebaju pomiriti s time da neće svi posjedovati svoj stan ili kuću.
> Šarić: Treća opsada Beča
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.