Rusak (BM 365): ZG vlast odmah je udarila na najranjiviju studentsku populaciju

Rusak
Foto: privatni album

Povodom početka nove akademske godine odgovore na pitanja kakav je danas svakodnevni život studenata i profesora u Zagrebu potražili smo od Gordane Rusak, doktorice znanosti, sveučilišne profesorice i gradske zastupnice iz Stranke “Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Zagreb je kroz povijest poznat kao jako sveučilišno središte. Kakav je danas svakodnevni život studenata i profesora, koje su dobre strane, a koji su problemi, specifično problemi koje bi mogao riješiti Grad Zagreb?

Prof. dr. sc. Gordana Rusak: Zagrebačko sveučilište najveće je u Hrvatskoj i međunarodno je priznato pa brojni stručnjaci i znanstvenici s diplomama i doktoratima sa zagrebačkog Sveučilišta rade diljem svijeta i doprinose svojim rezultatima promociji Sveučilišta s kojeg su potekli. Tu su i brojni sveučilišni nastavnici i studenti koji putem razmjene dolaze na Sveučilište u Zagrebu dok paralelno s tim naši nastavnici i studenti borave na inozemnim sveučilištima što uvelike doprinosi kvaliteti obrazovanja i znanstvenog rada Sveučilišta.

No, za razliku od nekih drugih zemalja Zagreb nema posebne smještajne kapacitete za inozemne znanstvenike i studente nego im se mora organizirati privatni smještaj ili studenti mogu zatražiti smještaj u studentskom domu gdje je broj mjesta ograničen. Naime, preko 2000 zagrebačkih studenata godišnje ostaje bez željenog smještaja u studentskim domovima tako da je to jedan od problema koji bi svakako trebalo riješiti želimo li olakšati studiranje našim studentima i privući strane.

> Rusak (BM 365): Novi model naplate odvoza smeća u Zagrebu nije praveden, doći će do ogromnog poskupljenja
> Rusak zastupnicima: Politička nas kriza ne amnestira od odgovornosti
> Jovanović hvalio bivšu vladu, a Rusak mu odgovorila: ‘znanost i obrazovanje u Hrvatskoj nikada nisu imali položaj koji zaslužuju’

To je problem koji se treba riješiti na državnoj razini ali Grad Zagreb kao glavni grad Hrvatske, grad s najvišim prirezom u državi i vlasnik brojnih parcela mogao bi se u partnerstvu s državom uključiti u rješavanje tog problema. Jedan takav projekt mogao bi se i trebao postaviti kao prioritetni infrastrukturni projekt i tražiti način da se financira iz fondova EU. Ulaganje u znanje i obrazovanje mladih i perspektivnih ljudi višestruko se vraća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Kako Grad Zagreb može pomoći studentima da im u novoj akademskoj godini što više olakša i omogući bolje studiranje, a profesorima njihov rad?

Prof. dr. sc. Gordana Rusak: Spomenut ću jedan, po meni jedan od najvažnijih problema, a to je javni gradski promet u Gradu Zagrebu. On se mora jačati i poboljšati povezanost svih dijelova Grada s centrom u kojem se najvećim djelom odvijaju znanstvene i visokoškolske obrazovne aktivnosti. Studenti i nastavnici što manje vremena bi trebali provoditi u javnom prijevozu, a što više u predavaonicama i laboratorijima. Nažalost, krenulo se upravo u suprotnom smjeru.

U ožujku ove godine reduciran je polazak tramvaja i autobusa na pojedinim linijama, u ljetnom režimu vožnje još dva puta je došlo do redukcije voznog reda i s početkom jeseni nismo se vratili na onaj raspored vožnje prije prve redukcije u ožujku. Znači, ne idemo u smjeru unapređenja onog što je prije postojalo nego se krećemo unatrag. Niču nove pješačke zone, nove biciklističke staze, a paralelno s tim slabi se javni gradski prijevoz umjesto da se pojača.

U Zagrebu živi, nažalost, sve starije stanovništvo i nije ovo pitanje bitno riješiti samo za studente nego i za stanovnike Grada Zagreba općenito. Sa svakom godinom bit će sve manje onih koji se voze zagrebačkim ulicama biciklima, a sve veći broj oni koji se kreću uz pomoć hodalica i štaka i koriste javni gradski prijevoz. Ali to je jedan drugi problem koji zaslužuje veliku pozornost i Grada i Države, problem o kojem se puno govori ali se premalo radi na njegovom rješavanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Koliko su se fakulteti oporavili od potresa?

Prof. dr. sc. Gordana Rusak: Fakulteti koji su oštećeni u potresu u velikoj mjeri dijele sudbinu svih zgrada oštećenih u potresu jer se s obnovom kasni. I sama radim u zgradi Prirodoslovno-matematičkog fakulteta koja mora u obnovu i već nekoliko puta je naše iseljenje i početak radova bilo najavljeno pa opet prolongirano. Ako je toliko problema u obnovi institucija, koliko li je tek onda problema u obnovi privatnih zgrada? Ako su frustracije zaposlenika zbog te neizvjesnosti velike, kave li su onda one ljudi koji su ostali bez krova nad glavom? Nadam se da ćemo ipak uspjeti iskoristiti sredstva EU koja imaju tu namjenu ali postoji i vremensko ograničenje do kad se mogu iskoristiti.

Narod.hr. Kako ocjenjujete poteze aktualne zagrebačke gradske vlasti vezano za studentski život?

Prof. dr. sc. Gordana Rusak: Jedan od prvih poteza aktualne zagrebačke vlasti bio je pokušaj da se smanji iznos stipendije studentima s invaliditetom. Na sreću zbog burne reakcije javnosti, sjećam se i svojih burnih reakcija na društvenim mrežama, to se nije dogodilo, ali spoznaja da je nova vlast već u svojim prvim danima mandata odlučila udariti na najranjiviju studentsku populaciju ostavlja gorak okus i traži oprez. Ako tome dodamo i činjenicu da su ukinute stipendije za doktorande iz vremena prošle vlasti, da su izmijenili pravilnik o dodjeli stipendija za izvrsnost tako da ograniče vrijeme trajanja te stipendije za učenike koji su završili srednjoškolsko obrazovanje i upisali fakultet čini mi se da ništa dobro za studente ne možemo očekivati niti u narednom razdoblju.

Narod.hr: Obzirom ste godinu dana bili zaposleni kao znanstveni suradnik na Sveučilištu u Dresdenu (Technische Universität Dresden), možete li ukratko usporediti rad i studiranje u tome gradu, s onim u Hrvatskoj?

Prof. dr. sc. Gordana Rusak: Da, radila sam na Sveučilištu u Dresdenu godinu dana i još više od toga provela na tom sveučilištu kroz višetjedne boravke, vodila brojne bilateralne hrvatsko-njemačke znanstvene projekte preko kojih sam ugostila mnoge njemačke znanstvenike i studente u našem laboratoriju, dok su naši znanstvenici i studenti boravili u Dresdenu i stoga mogu reći da naši studenti imaju izvrsnu teoretsku podlogu, jednaku onoj njemačkim studentima, ali manje praktičnih vještina od njemačkih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Moje iskustvo rada u Njemačkoj u nastavi govori da su njihovi laboratoriji opremljeni opremom na kojoj studenti mogu samostalno raditi, mahom je to ista oprema i uređaji koje koriste i njihovi nastavnici za svoj znanstveni rad ali je nešto starija. Kod nas nastavnici imaju opremu i uređaje na koje trebaju jako paziti jer svaki kvar znači nemogućnost njihovog znanstvenog rada pa nisu skloni tome da ih bez zadrške i opreza daju u ruke studentima, a paralelna oprema za studente ne postoji.

Narod.hr: Ukratko predstavite svoje područje rada – što znači i čime se bavi “food science”?

Prof. dr. sc. Gordana Rusak: Pojam „food science“ je vrlo širok pojam, odnosi se na istraživanja vezana uz područje hrane što je vrlo široko i šaroliko područje. Moj predmet znanstvenog interesa unutar tog područja su bioaktivnih spojeva prirodnog podrijetla, prije svega biljnog, koje svakodnevno unosimo u organizam hranom. Te tvari imaju utjecaj na naše zdravlje ali i interferiraju s raznim sintetskim lijekovima. Recimo, jedan prirodni spoj iz soka grejpa ima utjecaj na učinak nekih lijekova protiv povišenog krvnog tlaka. Brojne tvari biljnog podrijetla koje unosimo hranom imaju snažan antioksidativni učinak što pak priječi ili usporava pojavu brojnih bolesti među kojima su i kardiovaskularne i neurodegenerativne, a smanjuju i učestalost pojave raka. Stoga je koristan savjet da se pet puta na dan pojede voće i povrće različitih boja veličine vlastite šake. To je danas jedno od zlatnih pravila zdrave prehrane.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.